Ana səhifə

Te u zagrebu filozofski fakultet


Yüklə 2.4 Mb.
səhifə16/28
tarix25.06.2016
ölçüsü2.4 Mb.
1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   ...   28

ZAKLJUČAK
Stručno povjerenstvo zaključuje da dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić udovoljava odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika (ZZDVO, čl. 32) jer:
- ima doktorat znanosti

- objavila je 13 znanstvenih radova, od toga šest u publikacijama s međunarodnom recenzijom koje se uzimaju u obzir pri vrednovanju radova iz kategorije (a1) i sedam u publikaciji s recenzijama uglednih stručnjaka koje se uzimaju u obzir pri vrednovanju radova iz kategorije (a2)

- svojim radovima pristupnica je skupila 23,4 boda (vidjeti priloženu tablicu).


Dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić ispunjava i uvjete Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postpuku izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta (Narodne novine br. 129, od 31. listopada 2005.):

  1. od 1993. godine neprestano izvodi nastavu na visokome učilištu u svojstvu lektora i višeg lektora; bila je suradnica u četiri znanstvenoistraživačka projekta

  2. izlagala je na 18 znanstvenih skupova, od čega 12 međunarodnih.

Na temelju svega što smo izložili, predlažemo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu da se dr. sc. Lovorku Zergoller-Miletić izabere u znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika, na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.


Stručno povjerenstvo:

dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red. prof.

dr. sc. Višnja Josipović Smojver, izv. prof.

dr. sc. Milica Gačić, red. prof. (Učiteljski fakultet, Zagreb)


Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za anglistiku 16. lipnja 2009.
Fakultetskom vijeću

Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu
9. lipnja 2009.
Imenovani na sjednici Fakultetskoga vijeća 4. svibnja 2009. u stručno povjerenstvo radi davanja mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana klasična filologija, na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, podnosimo sljedeće
IZVJEŠĆE
Na natječaj objavljen u Narodnim novinama 26. studenoga 2008, na internetskoj stranici Sveučilišta u Zagrebu 17. studenoga te u Vjesniku 20. studenoga iste godine prijavio se dr. sc. Šime Demo.
Uvidom u dokumentaciju utvrdili smo sljedeće:
Dr. sc. Šime Demo rođen je 1979. u Rijeci. Hrvatski je državljanin. Osnovnu i srednju klasičnu školu završio je u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je latinski jezik i rimsku književnost i grčki jezik i književnost 2002. Na istom je fakultetu 2008. doktorirao s temom ''Valentnost glagolâ u hrvatskim gramatikama latinskoga'' (mentor: prof. dr. Ivo Pranjković, sumentor: prof. dr. Mate Križman). Od 2002. djeluje kao vanjski suradnik u nastavi klasičnih jezika (Salezijanska klasična gimnazija u Rijeci, Hrvatski studiji u Zagrebu). Od 2004. u Hrvatskom institutu za povijest znanstveni je novak u suradničkom zvanju asistenta (projekti Kanonske vizitacije Senjske i Modruške ili Krbavske biskupije, Percepcija Turaka u hrvatskoj latinističkoj historiografiji 16. i 17. st, Civilna Hrvatska ranog novovjekovlja : društveno-kulturno-politički odnosi.)

ZNANSTVENA DJELATNOST


Na doktorskom studiju lingvistike Šime Demo obranio je 2004. kvalifikacijsku doktorsku radnju pod naslovom ''Opis latinske sintakse u gramatikama Tome Babića i Lovre Šitovića'' (mentor: prof. dr. Ivo Pranjković). Potom je 2008. doktorirao radom o problemu opisa valentnosti glagolâ u cjelovitim gramatikama/udžbenicima latinskoga napisanima za Hrvate od 1518. do danas. Počevši od povijesnog i stručnog konteksta odabranih gramatika, Demo razmatra način na koji je fenomen valentnosti glagolâ opisivan u jezikoslovlju do kraja 16. stoljeća te analizira pristup valentnosti glagolâ u Babićevoj, odnosno Šitovićevoj gramatici, utvrđujući kontinuitet i faze razvoja. Problem valentnosti potom razmatra sa stanovišta teorije L. Tesnièrea (obogaćene semantičkim padežima iz teorije Ch. Fillmorea). Napokon uočene probleme u tradicionalnom opisu Demo nastoji riješiti primjenom valencijskoga modela, propitujući njegove nedostatke, uklopljenost u dosadašnju tradiciju i mogućnosti praktične primjene.

Objavljeni radovi

Predloženik je objavio pet izvornih znanstvenih, tri pregledna te dva stručna rada, na temelju čega je sveukupno prikupio 20,81 bod (v. tablicu u prilogu). Cjelovit popis objavljenih radova čine sljedeći naslovi:



1. Znanstveni radovi

1. 1. Poglavlja u knjizi  

- '''Jedno smo tijelo' – povijesno-društveni kontekst senjskih vizitacija'', Kanonske vizitacije Senjske i Modruške (Krbavske) biskupije. Personalne vizitacije župe Senj (18. stoljeće) (ur. Šime Demo), Zagreb 2007, 11-70. – poglavlje u knjizi

Rad je uvod u tekst kanonskih vizitacija koji se donosi u istoj knjizi, a govori o povijesti biskupija o kojima se radi, te o povijesti, organizaciji, materijalnom stanju, zaduženjima, obrazovanju i moralnom stanju senjskoga kaptola i klera u vremenu nastanka vizitacija.

1. 2. Znanstveni radovi objavljeni u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama (a1):

- ''Prikaz opsade Beča 1683. g. u Eutimiji Benedikta Rogačića'', Povijesni prilozi, god. 25 (2003), 217-227. – izvorni znanstveni članak

Benedikt Rogačić (1646-1718) u jednoj od digresija svog didaktičkog epa Eutimija (Rim 1690) donosi opis opsade Beča i poraza Turaka. To je, koliko je poznato, prvi opis tih događaja u našem latinitetu, a nalazi se tamo gdje ga nitko ne bi očekivao s obzirom na naslov spjeva (Euthymia sive De tranquillitate animi carmen didascalicum – Eutimija ili poučni spjev o duševnom miru). Obrađeno je pitanje uklopljenosti digresije i njezina svrha u epu. U prilogu se donosi prijevod te epizode.

- (s Irvinom Lukežićem) ''O nadvojvodi palatinu Josipu i posvećenoj mu riječkoj odi'', Fluminensia : časopis za filološka istraživanja, god. 19 (2007), br. 2, 1-16. (prilozi: 17-21). – pregledni članak

U članku se govori o dosad nepoznatom anonimnom rukopisu latinske ode austrijskom nadvojvodi i ugarskom palatinu Josipu, pronađenom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, objavljenom u Rijeci 1801. godine, nakladom tadašnje gubernijalne tiskare obitelji udovice Rosine Karletzky. Budući da je riječ o tekstu koji nastaje u prigodi dolaska visokoga državnoga dužnosnika i člana austrijske vladajući dinastije Habsburg u Rijeku, prvo se nastojala razjasniti nadvojvodina povijesna uloga. Potom su sagledane opće političke prilike u okviru kojih pjesma nastaje. Nakon toga reproducirana je oda u latinskome izvorniku i hrvatskom prijevodu, uz odgovarajuću analizu. Na kraju se govori o posljedicama koje je oda imala u svoje vrijeme.

- ''Riječki isusovac Franjo Ksaver Verneda i njegova pjesma guverneru rijeke Józsefu Mailáthu (1778)'', Fluminensia : časopis za filološka istraživanja, god. 19 (2007), br. 1, 1-11. – stručni članak

Na početku se rada govori o životu i radu latinista iz Rijeke, bivšeg isusovca Franje Ksavera Vernede (1736-1829). Zatim se daju osnovni podatci o njegovoj pohvalnoj latinskoj elegiji u kojoj su car Karlo VI, kraljica Marija Terezija i József Mailáth predstavljeni kao najzaslužniji za veliki gospodarski napredak Rijeke u 18. stoljeću. Na koncu je cijela elegija dana u prijepisu i prepjevu u mjeri izvornika.

- "Od Latinske slovnice do Latinske gramatike. Nastanak 'moderne' gramatike latinskoga u Hrvatâ", Filologija 49 (2007), 37-49. – pregledni članak

Članak se bavi nastankom tipa gramatike kakav poznajemo iz Latinske gramatike Gortana, Gorskog i Pauša (1954), njegovom evolucijom i odnosom prema tradiciji koja mu je prethodila. Pokazuje se da se uspostava toga tipa gramatike latinskoga u nas odvio u tri faze tijekom 19. stoljeća (Grigely, Veber, Pavec), zamijenivši paradigmu koja korijene vuče iz srednjeg vijeka. Naglašava se i uvjetnost atributa ''moderan'' s obzirom na razvoj suvremenog jezikoslovlja.

1. 3. Znanstveni radovi objavljeni u drugim vrijednim domaćim znanstveno-stručnim časopisima (a2):

- ''Latinska sintaksa kao implicitno prisutna problematika u gramatikama Tome Babića i Lovre Šitovića'', Fluminensia : časopis za filološka istraživanja, god. 16 (2004), br. 1-2, 45-63. – izvorni znanstveni članak

U radu se analizira metoda opisa sintakse u latinskim gramatikama Tome Babića (1712, 1745) i Lovre Šitovića Ljubušaka (1713, 1742, 1781) i dolazi do zaključka kako u njima brojni sintaksni problemi, premda većim dijelom nisu prepoznati kao nešto što bi na metarazini bilo potrebno eksplicirati, nisu zanemareni ili izostavljeni, već su implicitno prisutni unutar obrade morfoloških tema.

1. 4. Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima znanstvenih skupova s recenzijom:

- '''Banovčeva' knjižica Izkazanje saborah", Zbornik o Josipu Banovcu: zbornik radova sa znanstvenog skupa ''Josip Banovac i homiletička književnost'' (ur. Alojz Jembrih), Šibenik-Zagreb 2004, 213-221 – izvorni znanstveni članak

Josip Banovac priredio je dijelove iz knjige Antuna Bačića Istina katolicsanska (Budim, 1732) i izdao ih pod svojim imenom u knjižici Izkazagnie saborah (Ancona, 1763). Tekst je sadržajno identičan, ali nam brojne Banovčeve intervencije na grafijskoj, fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini pokazuju kako je priređivač vodio računa o čitateljstvu kojem je izdanje bilo namijenjeno.

- ''Et barbarus Latine aetate atomica – Latinske pjesme Tona Smerdela'', Međunarodni znanstveni skup ''Latinitet u Europi s posebnim osvrtom na hrvatski latinitet nekad i danas''. Zbornik radova (ur. Darko Deković), Matica hrvatska – Ogranak u Rijeci, Rijeka 2006, 434-448. – pregledni članak

Hrvatski znanstvenik i pjesnik Ton Smerdel (1904-1970) ostavio je znatan broj lirskih pjesama napisanih na latinskom jeziku. U članku je dan kratak pregled Smerdelova ukupnog stvaralaštva, s posebnim naglaskom na zbirke latinskih pjesama. Zatim su prve dvije zbirke (Urna Parcarum i Pontes lucentes) prikazane s obzirom na njihove glavne motivske, tematske i stilske značajke.

- ''Petar Krstitelj Baćić i nastava latinske gramatike'', Zbornik o Petru Krstitelju Baćiću : zbornik radova sa znanstvenog skupa "Petar Krstitelj Baćić i njegovo vrijeme" (ur. Pavao Knezović), Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2007, 279-288. – izvorni znanstveni članak

Fra Petar Krstitelj Baćić kroz tri je desetljeća (1875-1904) djelovao kao gimnazijski profesor u Sinju, a između ostaloga predavao je i latinski jezik. U radu se u kontekstu položaja nastave latinskoga jezika u sustavu franjevačkog školstva i na sinjskoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji daje pregled Baćićevih susreta s latinskim, i to kao učenika i kao učitelja. Pri tome će biti riječi samo o latinskoj gramatici, i to onom njezinu dijelu koji je opisan u glavnom školskom priručniku. Zaključno će se Baćić smjestiti u trenutak tradicije nastave latinske gramatike na našem prostoru.

- "At tu, Mailáth, connitere nervis : Povijesna pozadina elegije Franje Ksavera Vernede upućenu riječkom guverneru Józsefu Mailáthu (1778.)", Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Riječki filološki dani (ur. Ines Srdoč-Konestra, Silvana Vranić), Rijeka 2008, 361-370. – stručni članak

Rad opisuje povijesno i političko ozračje u kojemu je Vernedina elegija nastala, odnosno situaciju koja je motivirala odabir tema i motiva u njoj. Osobita se pozornost posvećuje ulozi naslovnika u rečenim povijesnim okolnostima. Uz analizu sadržaja i kompozicije same elegije, zaključuje se kako ona imala i jednu vrlo praktičnu svrhu – potaknuti Mailátha kao važnog državnog službenika da marljivim radom pomogne u privrednom rastu autorova rodnoga grada.

- (s Petrom Košutar) "Primjer kulturnoga utjecaja – riječi stranoga podrijetla u Lovre Šitovića", Zbornik o Lovri Šitoviću : Zbornik radova sa znanstvenoga skupa 'Lovro Šitović i njegovo doba (ur. Pavao Knezović), Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2009, 155-171. – izvorni znanstveni članak

U djelima Lovre Šitovića susreću se brojni leksički elementi iz stranih jezika, od kojih su neki prihvaćeni u hrvatski jezik davno prije Šitovićeva vremena, a neki su upravo tada tražili u njemu svoje mjesto. Različit je i stupanj njihove adaptacije. Premda je činjenica da su i drugi pisci preuzimali elemente iz stranih jezika, Šitovićeva djela mogu poslužiti kao uzorak na kojemu se može demonstrirati primjena postavki dodirnoga jezikoslovlja na starija, i to tematski sasvim definirana, djela. U radu se promatraju elementi iz stranih jezika u trima Šitovićevim objavljenim djelima: Grammatica Latino-Illyrica, Pisma od pakla i List navka karstianskoga. Posebno se uzimaju u obzir različite leksičke skupine (gramatičko i religijsko nazivlje, vlastita imena i opći leksik), te se kulturni kontekst koji je izazvao njihovo preuzimanje dovodi u korelaciju s tipom preuzimanja, jezicima iz kojih su preuzeti i stupnjem adaptacije u hrvatskom jeziku.

1. 5. Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima znanstvenih skupova bez recenzije:

- ''Govori Antuna Vrančića u svjetlu antičke retoričke teorije'', Zbornik o Antunu Vrančiću : zbornik radova sa znanstvenog skupa o Antunu Vrančiću (ur. Vilijam Lakić), Šibenik 2005, 133-154.

U članku se analiziraju dva govora Antuna Vrančića s obzirom na staroklasičnu retoričku teoriju, odnosno pokušava ih se propustiti kroz "filtar" savjeta, preporuka i naloga starih grčkih i rimskih teoretičara govorništva upućenih svima onima koji žele stvoriti i izvesti u ovom ili onom smislu uspješan govor. Analiza nam pokazuje koliko se Antun Vrančić, kao klasično obrazovani renesansni intelektualac, držao tih naputaka i koliko su njegovi govori sa stajališta antike i renesanse bili "uzorni", odnosno uspješni, znajući da je svo europsko poslijeantičko govorništvo utemeljeno na antičkom i vrednovano u odnosu na nj, osobito u doba renesanse, koja je oživjela antičke tekovine i u govorništvu. Isto tako, otvorit će se prostor za promišljanja koliko se, slijedom toga, autor uklapa u osnovne tokove hrvatskoga latinističkog govorništva.

- ''Homiletska metoda Jeronima Filipovića, Zbornik o Jeronimu Filipoviću : zbornik radova sa znanstvenog skupa "Jeronim Filipović i njegovo djelo" (ur. Alojz Jembrih), Zagreb 2005, 63-79.

Nakon kratkoga razmatranja o ulozi propovjedništva u ukupnosti pastoralnog djelovanja i spomena glavnih pogleda na odnos između propovjedništva, teologije i retorike, kao i službenoga crkvenog stava o tom pitanju, prelazi se na osvrt na prilike u propovjedništvu Filipovićeva doba, prilike obilježene uredbama Tridentskoga sabora i prosvjetiteljskom reakcijom na barokni pristup propovjedništvu. Njegova se homiletska metoda ilustrira na primjeru propovijedi “Od laži” iz jednoga od sačuvanih rukopisnih kodekasa. S polazištem u evanđeoskom odlomku koji motivira propovijed, razlaže se struktura propovijedi, njezin sadržaj i unutarnja koherencija i rasvjetljuju racionalna, egzegetska i etička načela koja su autora vodila u njezinu sastavljanju.

- ''Fikcijom na fikciju – Luka Vladmirović o sv. Šimunu Bogoprimcu'', Zbornik o Luki Vladmiroviću : zbornik radova sa znanstvenog skupa "Luka Vladmirović i njegovo doba" (ur. Pavao Knezović), Zagreb 2006, 111-135.

Fra Luka Vladmirović napisao je dva djela o sv. Šimunu Bogoprimcu: Život svetoga Šime Zadranina… (Mleci 1765) i Memoria ricordevole della venuta di san Simeone profetta nella città di Zara… (1770, rukopis u Arhivu franjevačkog samostana u Zaostrogu). Rad razmatra položaj tih djela u bogatoj tradiciji legendi o svecu i njegovoj relikviji, a bavi se i dvama književnopovijesnim pitanjima koja ta djela otvaraju (identifikacijom do sada nepoznate knjige fra Josipa Banovca i izvorom pojavljivanja nepostojeće knjige fra Anuna Vladmirovića u kasnijim biobibliografskim repertorijima). Zahvaljujući podatcima koje donosi rukopisna Memoria… i njezina usporedba s tiskanim Vladmirovićevim djelom, utvrđuje se da je djelo Život svetoga Šime… većim dijelom identično dijelu knjižice Nauk novoga ispovidnika… Josipa Banovca iz 1754., a da je lik Antuna Vladmirovića najvjerojatnije fra Lukina konstrukcija koju su kasniji autori preuzeli iz Života sv. Šime.

2. Radovi u ostalim časopisima:

- ''Heisenbergovo povezivanje Platonova učenja o najmanjim dijelovima tvari s kopenhagenskim tumačenjem kvantne teorije'', Gradovrh : časopis za književno-jezička, društvena i prirodoznanstvena pitanja 3, Tuzla (2006), 82-86.

Veliki fizičar 20.st. Werner Heisenberg (1901-1976) jedan je od tvoraca tzv. Kopenhagenskog tumačenja kvantne teorije (KTKT), po kojemu procese na kvantnoj razini nije moguće promatrati bez promatračeva utjecaja na proces. U članku se navode paralele koje Heisenberg, inače i filozof i široko obrazovan humanist, povlači između nekih pojedinosti iz KTKT i ranohelenskog, osobito Platonova, učenja o osnovama tvari.

- (s Milanom Vrbanusom) ''Pisci iz obitelji Pejačević u 18. stoljeću'', Našički zbornik 8 (2007), 111-129.

Autori su u radu prikazali znanstvenu djelatnost (u području zemljopisa i povijesti) dvojice isusovaca (Jakoba i Franje Ksavera) iz obitelji Pejačević u 18. stoljeću. Pri tome su naglasili njihov doprinos hrvatskoj znanosti.

3. Knjige (priređivač)

- Antun Vrančić, Tri spisa, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić, Šibenik 2004, 95 str.

U knjizi su u latinskom izvorniku i prijevodu dana tri spisa hrvatskoga humanista Anuna Vrančića. Uz svaki tekst postoji i uvod koji upućuje čitatelja u okolnosti nastanka pojedinoga spisa.

- (s Pavlom Knezovićem) Lovro Šitović, Grammatica Latino-Illyrica [pretisak 1. izdanja iz 1713.], Ogranak Matice hrvatske Ljubuški, MLADE - Udruga za istraživanje i proučavanje kulturno-povijesne građe, Synopsis, Ljubuški-Zagreb-Sarajevo 2005, 324 str.

Knjiga je pretisak prvog izdanja latinske gramatike fra Lovre Šitovića iz 1713. g.

- Kanonske vizitacije Senjske i Modruške (Krbavske) biskupije. Personalne vizitacije župe Senj (18. stoljeće), Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2007, 433 str.

Knjiga sadrži uvodni tekst (str. 11-70), dvojezično izdanje vizitacija i nekih tekstova vezanih za njih (str. 71-378), tumače pojmova i naziva (str. 379-415), popis literature (str. 417-421), te kazalo (str. 423-433).

- (s Pavlom Knezovićem) Čerigajski anđeo, Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, Mostar 2007, 205 str.

Prvi je dio knjige studija o životu i radu fra Anđela Kraljevića (1807-1879), franjevačkog provincijalnog kustoda te biskupa i apostolskog namjesnika u Hercegovini. Drugi dio knjige čini izbor iz njegovih djela, od kojih posebno mjesto zauzima prvi šematizam hercegovačkih franjevaca. Kraljevićev Šematizam i njegov uvod u vlastitu latinsku gramatiku dani su i u pretisku i u prijevodu, dok su 'Pregled nevolja koje trpi narod u pokrajini zvanoj Hercegovina...' i izbor iz korespondencije dani samo u prijevodu.

4. Prikazi

- (Prošlost obvezuje : povijesni korijeni Gospićko-senjske biskupije : zbornik biskupa Mile Bogovića, urednik Franjo Emanuel Hoško, Teologija u Rijeci – Riječki teološki časopis, Rijeka 2004, 572 str.), Povijesni prilozi 28 (2005), 211-213.

- ''Pomirba ili primirje generativizma i tipologije'' (Lunella Mereu, "La sintassi delle lingue del mondo", Editori Laterza, Roma-Bari 2004, 201 str.), Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 31 (2005), 494-496.

- "Hum – Časopis Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Mostar, br. 1 (2006), 380. str.", Povijesni prilozi 32 (2007), 333-335.

- "Strogi profesor na putovanju kroz vrijeme (Tore Janson, A Natural History of Latin. The story of the world's most succesful language. Translated and adapted into English by Merethe Damsgård Sørensen and Nigel Vincent. Oxford University Press, Oxford 2004, 316 stranica.)", Latina et Graeca – Nova serija 13 (2008), 157-159.

5. Udžbenici i skripta

- (s Pavlom Knezovićem) Latinski jezik 1-2. Priručnik za studente (fotokopija), 2008., 280 str. – skripta

- (s Pavlom Knezovićem) Latinski jezik: Scylla. Priručnik za studente, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2005., 191 str. – priručnik

6. Prijevodi

- (s Pavlom Knezovićem) Martin Mikulić, Šematizam Mile misijske provincije reda Manje braće Sv. oca Franje u Hercegovini za godinu 1903., Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, Mostar 2003. – s latinskoga

- Benedictus Rogaccius, Euthymia: V, 65, Povijesni prilozi, god. 25 (2003), 228-232. – s latinskoga

- [ulomci na str. 14 i 15] Petar Puhmajer, ''Povijesni podaci'', u: Varaždin. Kuća u Draškovićevoj 8. Dokumentacija postojećeg stanja – povijesni podaci – arhitektonske snimke, elaborat, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2004. – s latinskoga

- ''Pismo pape Klementa VIII. hrvatskom banu Tomi Erdödyju'', u: Juraj Kolaković, Obrana Siska od Turaka, Naklada Stih, Zagreb 2004, 123-126. – s latinskoga

- (s Markom Tokićem) John Whitaker, ''Neopitagoreizam i transcendentni apsolut'', Scopus, god. 9, br. 21, sv. 1 (travanj 2005), 102-112. – sa starogrčkoga

- [ulomci na str. 2, 3, 4 i 5] Petar Puhmajer, Anita Zlomislić: Kapela Presvetog Trojstva. Pokupska Slatina. Izvještaj o konzervatorskim istraživanjima i prijedlog obnove, elaborat, Arhitektura Leder, Velika Gorica, 2005. – s latinskoga

- ''Odgovor pape Grgura XI. na Dubia Bartola Alvernskoga'' (str. 46-53); Fra Blaž Zalčanin: ''Povijest vikara Bosne'' (str. 55-57); Fra Jakov Markijski: ''Dijalog protiv manihejaca u Bosni'' (str. 59-67); Fra Luka Čilić: ''Izravan put u nebo ili Tri stupnja evanđeoskoga savršenstva'' (str. 337-341), u: Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljeća (priredio Ivo Pranjković), Matica hrvatska; HKD Napredak, Sarajevo 2005. – s latinskoga

- [prilozi na str. 60-65, 66-77, 78-80, 81-83] Petar Puhmajer, Čakovec. Stari grad - Novi dvor. Povijesno-umjetnička studija, elaborat, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb 2006. – s latinskoga

- [prilog na str. 37] Vladimir Marković, Krasanka Majer, Petar Puhmajer, Darka Bilić, Upravna zgrada šećerane u Rijeci – elaborat konzervatorsko-restauratorskih istraživanja, elaborat, sv. I, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb 2006. – s latinskoga

- [ulomci na str. 7, 8, 9, 10] Teodora Kučinac, Petar Puhmajer, Lepoglava. Pavlinski samostan. Elaborat konzervatorsko-restauratorskih istraživanja pročelja, elaborat, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb 2007. – s latinskoga

- [ulomci na str. 81 i 91] Petar Puhmajer, ''Varaždinska kuća baruna Aleksandra Sečena – prisjednika Ugarske dvorske komore'', Kaj – časopis za književnost, umjetnost i kulturu 1-2 (2007), 76-92. – s latinskoga

- Leo Petrović, "Povijesno istraživanje o početku upotrebe slavenskoga jezika u liturgiji kod Slavena, napose, Hrvata – disertacija", u: Leo Petrović – prvi hercegovački franjevac doktor znanosti, Mostar 2008, 259-352. – s latinskoga

- [Prilog 2/Appendix 2: Liber consiliorum Civitatis Fluminis Sancti Viti, Minoris et Maioris Consilii, zapisnik Kapetanskog vijeća, 17.03.1785., str. 165] Krasanka Majer, Petar Puhmajer, Palača šećerane u Rijeci: konzervatorska i povijesna istraživanja / The Palace of the Sugar Refinery in Rijeka: the Historical and Conservation Research, Rijeka 2008. [Knjiga je izašla i na talijanskom pod naslovom: Palača šećerane u Rijeci: konzervatorska i povijesna istraživanja / Il palazzo dello zuccherificio di Fiume: ricerche storiche e di conservazione] – s latinskoga


NASTAVNA I STRUČNA DJELATNOST

2002/03: kao vanjski suradnik predavao grčki jezik u Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji u Rijeci

2002-: kao vanjski suradnik na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje sljedeće predmete:

Studij kroatologije:



  • Latinski jezik: 2002/03-

  • Hrvatski latinitet – seminar: 2002/03-2004/05

Studij latinskog jezika:

  • Rimska književnost – seminar: 2006/07

  • Uvod u translaciju: 2006/07

  • Gramatičke vježbe 3: 2007/08

  • Gramatičke vježbe 4: 2007/08

  • Latinski jezik 3: 2008/09-


1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   ...   28


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət