Te u zagrebu filozofski fakultet
|
|  Yüklə 2.4 Mb.
|
Tekstovi u zbornicima s domaćih skupova
Bodovi: OxMxV= 0,80x1x1= 0,80 U tekstu su predstavljene faze rada na projektu samostalnog učeničkog predstavljanja sakralnog objekta pavlinskoga samostana u Svetom Petru u Šumi. U obzir je uzeta činjenica da se u gimnazijskom odgojno-obrazovnom procesu premalo pozornosti posvećuje samostalnom stvaralačkom radu učenika, a na rad nas je potakla i neopravdana zanemarenost načela zavičajnosti u srednjoškolskoj nastavi te gotovo nepostojanje odgoja i obrazovanja za kulturnu baštinu. Rezultati višemjesečnog samostalnog rada učenika ogledali su se u njihovoj osposobljenosti da, na licu mjesta, govorno predstave povijest života i djelovanja pavlina u Hrvatskoj (Istri), arhitekturu crkve i klaustra supetarskog samostana, likovne radove koji se nalaze u crkvi Svetog Petra i Pavla i dr. Smatrajući da bi rad na ovom projektu mogao poslužiti ostalim učenicima i učiteljima kao inspiracija i poticaj za njihovo angažiranje na sličnim projektima, tiskali smo knjižicu s učeničkim tekstovima i snimili videokasetu.
Bodovi: OxMxV= 0,80x 1x1= 0,80 Na temelju interpretacija djelovanja Bruna Mascarellija, Zore Matić, Marčela Brajnovića i drugih umjetnika u Rovinju krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina 20. stoljeća te povijesno-umjetničkom analizom, mogućnost inkorporiranja njihovih djela u širi društveni kontekst i kulturološki okvir i time skretanja pozornosti na život tzv. istarske periferije. Dolaskom Mascarellija 1948./1949. godine u Istru, Rovinj postaje aktivna umjetnička adresa: ne samo mjesto inspiracije i kontemplacije, nego mjesto života i stvaranja. Dolaskom pak Zore Matić u Rovinj, umjetnički krugovi dobivaju institucionalni okvir koji će postati uporištem različitih likovnih manifestacija i time pridonijeti razvoju suvremene umjetnosti na čitavom Istarskom prostoru. Namjera priloga o «rovinjskim umjetnicima» sastoji se u tome da se učini korak ka rasvjetljavanju korpusa likovne umjetnosti istarskog prostora, a time i njegove utkanosti u tkivo hrvatske moderne/suvremene umjetnosti.
Bodovi: OxMxV= 0,50x 0,75x1= 0,37 Prilogom o „porečkoj“ skulpturi autorica namjerava skrenuti pozornost na zbirku koja je gotovo nepoznata stručnoj javnosti, a svakako čini jedan od vrijednih segmenata nacionalnog korpusa skulpture na otvorenom. Istodobno tu „porečku“ zbirku autorica predstavlja kao jedan od uspješnih modela kulturne politike određene zajednice, odnosno, s obzirom da je riječ o Poreču, kao uspješni model kulturnog turizma. U razdoblju od 1983. do 1997. godine u gradu Poreču otkupljene su i postavljene u urbanom prostoru skulpture Frana Kršinića, Koste Angelija Radovanija, Stanka Jančića, Šime Vulasa, Tomislava Ostoje, Branka Ružića, Marije Ujević, Dušana Džamonje, Peruška Bogdanića, Ivana Kožarića i Slavomira Drinkovića.
Bodovi: OxMxV= 0,50x0,75x1= 0,37 Muzej lapidarium u Novigradu nvosagrađena je arhitektonska cjelina namjenjena muzejsko-galerijskoj djelatnosti. Osnovno poslanje muzeja je (konačna) muzeološka prezentacija vrijedne zbirke kamenih spomenika, poznatijih u literaturi kao «novigradski lapidarij», koja je dugo vrijeme bila neprimjerno izložena. Iako mu je primarna djelatnost pohrana, proučavanje i izlaganje zbirke, muzeološka koncepcija prilagođena je suvremenosti te izražava ideju muzeja kao vrste spremnika energije s potencijalno uključivanja novih slikovnih sklopova, koncepata i konstrukata u proces ostvarivanja mjesta gdje «se pripovijeda priča kojoj se vjeruje». Primjenu suvremenih muzeoloških metoda omogućuje nova arhitektura, koju projektira arhitektonski biro «Randić-Turato» iz Rijeke. Tekstura zgrade svojim jezgrovitim i oporim formalnim izrazom – jednostavni tektonski okvir staklene opne u kojem dominiraju «dvije crne kutije» za udomljavanje izložaka – potpuno je uklopljena u fizički kontekst lokaliteta.
Na međunarodnim znanstvenim skupovima pristupnica dr. sc. Jerica Ziherl je održala šest izlaganja:
Na domaćim znanstvenim skupovima održala je četiri izlaganja:
Stručna djelatnost Dr. sc. Jerica Ziherl objavila je cijeli niz stručnih tekstova, prikaza pojedinih izložbi i knjiga u raznim časopisima. U razdoblju 2004 – 2005. bila je stručna suradnica na projektu Istarska enciklopedija, voditelja dr. sc. Miroslava Beroše i dr. sc. Roberta Matijašića. Od 2008. suradnica je (koorganizatorica) projekta X-OP– eXchange of art operators and producers, okvirnog programa Europske zajednice Program Kultura (2007-2013), voditeljica Aleksandra Kostić. Bila je, nadalje, urednica niza zbornika, umjetničkih monografija, publicističkih djela i šezdesetak izložbenih kataloga. Kao kustosica priredila je pedesetak izložbi u Hrvatskoj, sedam međunarodnih te bila selektoricom umjetničkih manifestacija. Autorica je muzeja Lapidarij u Novigradu i više konzervatorskih programa. Članica je kulturnih vijeća Odjela za kulturu Istarske županije i Grada Rijeke te Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i AICA-e. Popis izložbi koje je pristupnica organizirala, kao i popis konzervatorskih elaborata donesen je u prilogu izvještaja. Nastavna djelatnost Pristupnica dr. sc. Jerica Ziherl je predavala na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci predmet Osnove dizajna u akademskim godinama 2006./2007. i 2007/2008. Održavala je po 4 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno. Zaključak Izračunom bodova objavljenih znanstvenih radova, knjige, te poglavlja u knjizi povjerenstvo je dužno konstatirati da pristupnica dr. sc. Jerica Ziherl ispunjava minimalne brojčane uvjete za izbor u naslovno zvanje docenta, budući da je bodovnim kvantificiranjem ustanovljeno kako pristupnica ima ukupno 17,385 bodova, što je više od 16 bodova potrebnih za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Pristupnica, nadalje, prema Odluci o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja Rektorskog zbora (NN br. 106/06), zadovoljava dva od četiri uvjeta Rektorskog zbora za izbor u znanstveno – nastavno zvanje docenta.
Na temelju gore iznesenoga povjerenstvo donosi slijedeći: PRIJEDLOG S obzirom da zadovoljava uvjete Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04 i 46/07), Rektorskog zbora i Nacionalnog vijeća za znanost, predlažemo da se pristupnica na natječaj dr. sc. Jerica Ziherl izabere u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta ili više za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Izvješću prilažemo popis radova dr. sc. Jerice Ziherl. U Zagrebu, 8. lipnja 2009.
dr. sc. Zvonko Maković, red. prof., predsjednik povjerenstva __________________________________ dr. sc. Jasna Galjer, izv. prof., članica povjerenstva __________________________________ dr. sc. Julija Lozzi Barković, izv. prof., članica povjerenstva FILOZOFSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za anglistiku Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb Zagreb, 08. lipnja 2009. FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU Predmet: Izvještaj o rezultatu natječaja za izbor nastavnika u nastavno zvanje i na radno mjesto predavača ili višeg predavača za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika, na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici 26. svibnja 2009. u Stručno povjerenstvo radi davanja mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženice za izbor u nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika, na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te podnosimo sljedeći I Z V J E Š T A J Na natječaj objavljen u «Vjesniku» od 27. veljače 2009. i «Narodnim novinama» od 04. ožujka 2009. za izbor u nastavno zvanje predavača ili višeg predavača prijavila se Mirna Jakšić. Prijavi na natječaj priložen je životopis, preslike diplome i domovnice te potvrde o sudjelovanju na skupu i objavljenim prijevodima. Mirna Jakšić rođena je 14. listopada 1971. u Vinkovcima. Diplomirala je u lipnju 1998. godine na Pedagoškome fakultetu u Osijeku engleski jezik i književnost i njemački jezik i književnost te time stekla naziv profesora engleskog i njemačkog jezika i književnosti. U akademskoj godini 2007./2008. upisana je u drugi semestar poslijediplomskog studija 'Poslovno upravljanje – MBA' na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te u drugi semestar Poslijediplomskog znanstvenog studija književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pristupnica je od 1995. do 1996. godine radila kao prevoditeljica u timu vojnih promatrača Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj te kao prevoditeljica i asistentica u Uredu za ugovore snaga IFOR-a u Hrvatskoj. Od 1996. do 2007. radila je kao profesorica engleskog i njemačkog jezika u Gimnaziji Vinkovci, a od 2001. do 2004. u svojstvu vanjskog suradnika i kao prevoditeljica te predavač engleskog jezika za tvrtku Agrokor. 2008. godine bila je suradnica na znanstveno-istraživačkom projektu 'Hrvatski kazališni časopisi 1941.-2005.' na Filozofskom fakutetu u Zagrebu. Od iste godine pa do danas suradnica je Leksikografskog zavoda «Miroslav Krleža» u Zagrebu, gdje radi na pisanju članaka za Kazališni leksikon. Od siječnja 2009. godine pristupnica kao vanjska suradnica predaje Poslovni engleski jezik II na Katedri za poslovne strane jezike Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i to 13 norma sati tjedno (nema priložene potvrde). Mirna Jakšić održala je, u koautorstvu s Biljanom Oklopčić, izlaganje pod naslovom 'Slavonska razglednica by Marija Jurić Zagorka: Zrcaljenje stvarnog u fikcionalnom romanu «Vitez slavonske ravni»' na znanstvenom skupu Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe, Feminizam i popularna kultura održanom u studenom 2008. u Zagrebu. Pristupnica je autorica više prijevoda od kojih prilaže dva: 1. prijevod teksta 'Obratite pozornost na jaz: Percepcija i spoznaja u scenama konfrontacije Harolda Pintera' autora Luca Gillemana (s engleskoga na hrvatski), prihvaćen za tisak u tematskom broju «Književne smotre» Osamdesete koji će izaći 2009. godine (priložena potvrda uredništva) (broj stranica nije naveden) 2. prijevod brošure za tvrtku Donau Lab iz Zagreba s engleskog na hrvatski jezik (4 stranice) (prijevod priložen) Pristupnica Mirna Jakšić ne ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje predavača ili višeg predavača engleskog jezika jer zadovoljava samo dva (2) od pet (5) propisanih uvjeta, dok je Odlukom Rektorskoga zbora potrebno zadovoljiti najmanje tri (3) od pet (5) uvjeta za izbor u nastavno zvanje predavača. Pristupnica kao vanjski suradnik izvodi nastavu iz predmeta Poslovni engleski jezik II na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i autorica je najmanje dva objavljena prijevoda sa ili na strani jezik, ali nema magisterij niti doktorat znanosti i nije autor ili koautor nijednog izvedenog ili nagrađenog projekta iz odgovarajuće struke. Pristupnica je održala jedno izlaganje na znanstvenom ili stručnom skupu, no to izlaganje nije iz područja struke iz koje se provodi postupak izbora u zvanje predavača (postupak se provodi za polje filologije, grana anglistika, a održano izlaganje Mirne Jakšić pripada polju književnosti i to hrvatske). Zaključak: Na temelju uvida u dokumentaciju, Povjerenstvo zaključuje da pristupnica Mirna Jakšić ne ispunjava uvjete za izbor u nastavno zvanje predavača ili višeg predavača engleskoga jezika. U Zagrebu, 08. lipnja 2009. __________________________________ dr. sc. Irena Zovko Dinković, doc.
dr. sc. Marko Rogošić, izv. prof. (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb)
dr. sc. Višnja Josipović Smojver, izv. prof. Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za anglistiku 16. lipnja 2009.
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Fakultetskomu vijeću Filozofskoga fakulteta Predmet: Ocjena doktorske disertacije Tanje Gradečak-Erdeljić pod naslovom Analitičke glagolsko-imenske konstrukcije u engleskom, hrvatskom i njemačkom jeziku – kognitivni pristup Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici od 4. svibnja 2009. godine u stručno povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije Tanje Gradečak-Erdeljić. Na temelju donesene odluke podnosimo sljedeće IZVJEŠĆE Doktorska disertacija Tanje Gradečak-Erdeljić pod naslovom Analitičke glagolsko-imenske konstrukcije u engleskom, hrvatskom i njemačkom jeziku – kognitivni pristup obasiže 257 stranica računalnoga ispisa. Disertacija je podijeljena u šest poglavlja: 1. Uvod, 2. Teorijska podloga, 3. Analiza korpusa, 4. Usporedba engleskih, hrvatskih i njemačkih konstrukcija s light glagolima, 5. Zaključak i 6. Popis literature. Na kraju rada priložen je životopis te sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Bibliografija sadrži 229 jedinica te popis književnih djela rabljenih u analizi. U prvom poglavlju, kandidatkinja ističe probleme koji su je naveli da se bavi ovom temom te ukratko naznačuje teorijski okvir rada i metodologiju. Izneseni su osnovni ciljevi te je obrazložena unutarnja organizacija disertacije. Na samom se početku navode konceptualno-metodološki problemi koji uvjetuju izbor metodologije i uvelike određuju ciljeve radnje. S jedne strane, analitičke se glagolsko-imenske konstrukcije s tzv. light glagolima mogu proučavati s gledišta različitih pristupa, ali je svaki otvoren za kritičko promišljanje. Drugi izvor problema leži u činjenici da su se raniji pristupi ograničavali na tradicionalno odvojene discipline morfologije, sintakse i (leksičke) semantike. Polazeći od toga kako je bitno uočiti temeljne odlike i glagolskog i imenskog dijela konstrukcije, kandidatkinja se odlučila za kombinaciju metodoloških pristupa: za glagole koristi metodu utvrđivanja shematskoga značenja temeljenu na teoriji dinamike sila, a kao inicijalni metodološki okvir za analizu imenskog dijela izabrala je pristup koji predlažu Norvig i Lakoff (1987), a to je analiza imenskog dijela konstrukcije na temelju metafore DOGAĐAJI SU STVARI. Temeljni je cilj ove disertacije da kombinirajući nekoliko metodoloških pristupa stvori koherentniju sliku o naravi engleskih analitičkih glagolsko-imenskih konstrukcija tipa 'light glagoli have, make, take i give + imenice' te na temelju pregleda izvornih primjera istoga tipa u hrvatskom i njemačkom jeziku, ali i prijevodnih ekvivalenata engleskih izvornika, utvrdi koji su međuodnosi mogući u tipološko divergentnim jezicima. Pritom se klasični kontrastivni pristup nadograđuje kognitivno-jezičnim procesima, kao što su alternativno profiliranje, konceptualna metafora i metonimija. Takav zahtjevni pristup pretpostavlja i osvrt na pragmatičku funkciju i namjenu tog tipa konstrukcija u svakom jeziku posebice. U drugom poglavlju Tanja Gradečak-Erdeljić prikazuje teorijsku podlogu svoje radnje. Ukratko navodi različite pristupe spomenutom tipu konstrukcija u literaturi. Na temelju prikaza niza istraživanja koja svoju metodologiju crpe iz različitih teorijskih modela (od leksičkog i leksikografskog, preko dijakronijskog i transformativno-generativnog) pristupnica dolazi do zaključka da je konstrukcijski i kognitivnogramatički opis utemeljen na Langackerovim postavkama o alternativnom konstruiranju stvarnosti najpogodniji model za opis analitičkih glagolsko-imenskih konstrukcija s tzv. light glagolima. Neodređeni status koji ove konstrukcije imaju u literaturi rezultat je želje većine lingvista da ih smjeste u kategorije leksikona ili sintakse (ili pak da ih proglase graničnim slučajevima). Upravo zbog toga kognitivna gramatika sa svojim viđenjem simboličkih struktura i naglaskom na kontinuumu jezičnih razina ima najveći potencijal za objašnjenje pojave konstrukcija s tzv. light glagolima. Događajni se model procesom nominalizacije konstruira na različite alternativne načine, pri čemu pored jednostavnog oblika glagola imamo i alternativnu mogućnost epizodične nominalizacije potaknute kognitivnim mehanizmima konceptualne metafore DOGAĐAJI SU STVARI. Pritom je na djelu i metonimijsko izdvajanje jedne sekvence događaja kao omeđenog, nominaliziranog područja. Drugi teorijski oslonac u ovome radu je teorija leksičkih mreža (Norvig i Lakoff 1987), koja pruža dodatnu potporu Langackerovim postavkama o alternativnom profiliranju događajne sheme, kao i temelj za detaljnu analizu konstrukcija s tzv. light glagolima u engleskom jeziku. U ovome je poglavlju Tanja Gradečak-Erdeljić pokazala ne samo to da je vrlo dobro upućena u jezikoslovne teorije, već i da o njima može suvereno i kritički iznositi i vlastite sudove i gledišta. Građa za analize koje nalazimo u trećem i četvrtom poglavlju predstavlja bogat korpus engleskih, hrvatskih i njemačkih primjera izvađenih iz različitih računalnih korpusa, rječnika, časopisa i knjiga. Pritom su kao izvor za engleski korpus poslužili Bank of English Sveučilišta u Birminghamu, U.K. te British National Corpus izdavača Oxford University Press. Kako doktorandica ističe, načelo pretraživanja variralo je od glagola do glagola, već i zbog samog opsega dobivenih konkordancija, tako da su se pretrage po potrebi (pre)usmjeravale na određeni segment koji je bio od veće važnosti za pojedini tip konstrukcije. Najveći se dio analize međutim usmjerio prema vađenju primjera s glagolskim imenicama iz korpusa BNC-a zbog ograničenoga pristupa korpusu Bank of English. Za hrvatske primjere kandidatkinja se služi online inačicama Hrvatskog nacionalnog korpusa, Zavoda za lingvistiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Riznicom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Njemački su primjeri pretežito izvađeni iz korpusa DWDS te iz nekolicine znanstvenih radova koji se bave tom tematikom. Nakon temeljite analize analitičkih glagolsko-imenskih konstrukcija s tzv. light glagolima, u trećem poglavlju kandidatkinja utvrđuje da se njihovo konstrukcijsko značenje temelji na dijakronijski i frekvencijski čvrsto utemeljenoj konstrukcijskoj shemi koja obuhvaća tzv. light glagole, neodređeni člana a/an i glagolske imenice koje su po strukturi značenjski istovjetne glagolskom korijenu. Pokazuje se kako ta strukturalna shema slijedi kognitivno usađenu prijelaznu događajnu shemu u kojoj tzv. light glagoli preuzimaju morfosintaktičku ulogu predikatora dok imenska fraza ima ulogu prijelaznog objekta. U tijeku analize dijakronijske pozadine i značenjske distribucije tzv. light glagola, kandidatkinja dolazi do zaključka da je pri određivanju njihove uloge kao relativno deleksikaliziranih leksičkih jedinica došlo do kognitivnog procesa uspostavljanja nekoliko razina shematizacije. Ta shematizacija omogućuje im da se na razini supersheme mogu kombinirati s velikim brojem tzv. epizodičnih nominalizacija koje su kodirane pomoću imenskih izraza. Supersheme omogućavaju uspostavljanje nekoliko temeljnih kognitivnih procesa kao što su prepoznavanje dinamike sila u interakciji vršitelja radnje s reificiranim procesom, uporabu konceptualne metafore DOGAĐAJI SU STVARI, kao i metonimijsko izdvajanje dijela PROCESA u vidu epizodične nominalizacije. Analizom značenja i strukture imenskoga dijela konstrukcije kandidatkinja dolazi do zaključka da i sam neodređeni član ima konstrukcijsku ulogu u smislu stvaranja ikoničnog odnosa stukture i značenja, i to putem paralelizma parcijalnosti konstrukcijskih elemenata kao i kratkoće trajanja same kodirane radnje. Sama struktura konstrukcije omogućava vrlo frekventno umetanje različitih vrsta atributa imenici koji bez konstrukcijskog okvira ne bi mogli biti realizirani. Imenski dio analizira kroz strukturalnu distribuciju oblika koji manje ili više odudaraju od izvornog glagolskog korijena, a analizom procesa nominalizacije kao kognitivnoga procesa temeljenog na Langackerovom pojmu sekvencijskog skeniranja, dolazi do poveznice između te pojave i pojave Aktionsarta, koji u engleskom jeziku inače ne postoji kao zasebna gramatička kategorija. Kao završne elemente koji podupiru neke od temeljnih postavki o konstrukcijskom značenju konstrukcija s tzv. light glagolima, a nalaze se u samom temelju motivacije za njihovu tvorbu i uporabu, kandidatkinja prikazuje neke od relevantnih psiholingvističkih istraživanja koja proučavaju odnose imenica i glagola u procesu njihove konceptualizacije, kao i njihovu ulogu u procesu usvajanja engleskog i nekih drugih jezika. Metodom kontrastivne analize (preciznije horizontalnom, strukturalnom kontrastivnom analizom prijevodnih ekvivalenata književnih djela na engleskom jeziku tj. hrvatskih i njemačkih prijevoda engleskih glagolsko-imenskih konstrukcija s tzv. light glagolima, i to s ciljem utvrđivanja njihove strukturalne kompatibilnosti), Tanja Gradečak-Erdeljić pokušava u četvrtom poglavlju istražiti može li se za analitičke glagolsko-imenske konstrukcije s tzv. light glagolima naći ekvivalent u hrvatskom i njemačkom jeziku u vidu konstrukcijske sheme koja bi počivala na istim elementima konstrukcijskog značenja. Metodološki gledano, usporedba je prvo usmjerena k vertikalnoj osi koja promatra univerzalnu kategoriju kao tertium comparationis, tj. žarišnu točku iz koje se kategorija izvornog jezika reflektira u ciljnim jezicima. Pokazalo se kako se proces shematizacije tzv. light glagola događa i u hrvatskom i u njemačkom jeziku, ali u različitom omjeru u odnosu na engleski. I dok u hrvatskom tzv. light parnjaci svojom ograničenom distribucijom, tj. daleko manjom frekvencijom konstrukcijske uporabe ne dosežu onu razinu shematičnosti koju posjeduju engleski, u njemačkom se zaostajanje u shematizacijskom procesu događa zbog visoke razine usađenosti glagolsko-imenskih FVG-konstrukcija koje svojom raznolikošću konstrukcijskih elemenata donose prevagu u korist parnjaka s alternativnim glagolskim oblicima. Imenski dio konstrukcije također pokazuje odraz univerzalnih kategorija kao što su konceptualna metafora DOGAĐAJI SU STVARI te metonimijski profiliranih epizodičnih nominalizacija. Ostali konstrukcijski elementi nisu toliko istaknuti, pa je tako funkcija člana u hrvatskom jeziku potisnuta, tj. funkcija partitivnosti potisnuta je značenjima glagolskih prefiksa, dok su članovi u njemačkom manje relevantni u konačnom simboličkom značenju konstrukcije. Atribucija se također pokazala manje relevantnim motivacijskim čimbenikom, dok se kao najvažniji i najjasnije profiliran element konstrukcijskog značenja pokazao način glagolske radnje, koji u hrvatskom i njemačkom zauzima vrlo značajno mjesto u morfosintaktičkom međuznačenju. Pritom je najvažniji element značenja glagolski prefiks, koji donosi prevagu u samostalnim oblicima glagola, ali vrlo često igra i ulogu u cjelokupnoj konstrukcijskoj shemi. U završnom dijelu kontrastivne analize pokazuje se kolika je relevantnost utvrđenih vertikalnih kategorija u svim trima jezicima. Dokazano je da postoje značajni otkloni i u hrvatskom i u njemačkom, ali otkloni koji dosljedno slijede temeljnu strukturu svakog pojedinog jezika. Navedeni zaključci značajno doprinose boljem razumijevanju pojavnosti analitičkih glagolsko-imenskih konstrukcija i otkrivaju potencijalne smjerove u kojima se konstrukcije mogu razvijati, redefinirati i rekonstruirati. Tendencije postoje, ali su još uvijek profilirane unutar okvira određenog tipa diskursa i, kako kandidatkinja ističe, samo će vrijeme pokazati hoće li snaga analitičkog rastakanja jezičnog izraza dovesti do promjena i u jezicima koji mu u načelu nisu skloni. U petom poglavlju, tj. Zaključku kandidatkinja sažeto prikazuje rezultate do kojih je došla u ranijim poglavljima. Tek se na ovom mjestu može sagledati obuhvatnost i dubina opisanog, objasnidbenog zahvata. Većinu smo zaključaka i rezultata već spomenuli prikazujući ranija poglavlja. ZAKLJUČAK I PRIJEDLOG Doktorski rad Tanje Gradečak-Erdeljić prvo je kontrastivno istraživanje konstrukcija s tzv. light glagolima u engleskom, hrvatskom i njemačkom jeziku. Sama analiza po svojoj teorijskoj utemeljenosti i metodološkoj izvedbi daleko nadilazi prijašnje pokušaje raščlambe navedenih konstrukcija. Rezultati do kojih kandidatkinja dolazi ne samo da rasvjetljavaju konstrukcije s tzv. light glagolima u engleskom, već doprinose boljem razumijevanju analitičkih glagolsko-imenskih konstrukcija u drugim jezicima. Iz svega navedenog jasno proizlazi da je disertacija Tanje Gradečak-Erdeljić izrađena na visokoj razini ta da u potpunosti udovoljava svim uvjetima koji se postavljaju pred doktorski rad. Kandidatkinja je pokazala zavidno poznavanje teorijske literature, inovativnost u metodološkim postupcima te je došla do novih spoznaja o zakonitostima koja određuju konstrukcije s tzv. light glagolima. Ukupan rezultat je rad visoke znanstvene vrijednosti te stoga predlažemo Vijeću da prihvati našu ocjenu i uputi kandidatkinju na obranu. Povjerenstvo: prof. dr. Milena Žic Fuchs, red. prof. predsjednica povjerenstva prof. dr. Mario Brdar, red. prof. (Filozofski fakultet, Osijek) član povjerenstva prof. dr. Branimir Belaj, izv. prof. (Filozofski fakultet, Osijek) član povjerenstva
dr. sc. Jelena Šesnić, doc. dr. sc. Stipe Grgas, red. prof. dr. sc. Sonja Bašić, prof. emerita Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Svena Cveka pod naslovom „'9/11': događaj, trauma, nacija, globalizacija“, imenovano je na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 4. svibnja 2009. te u skladu s time podnosi Vijeću sljedeće | ||||||||||||