Ana səhifə

Te u zagrebu agronomski fakultet


Yüklə 3.99 Mb.
səhifə1/9
tarix26.06.2016
ölçüsü3.99 Mb.
  1   2   3   4   5   6   7   8   9
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Iva Bažon

Geokemijska karakterizacija i plodnost tala kao elementi terroir-a vinogradarskog položaja «Jazbina», Zagreb

Soil geochemistry and fertility as a component of terroir of the wine-growing site «Jazbina», Zagreb

Zagreb, 2011.

Ovaj rad izrađen je na Zavodu za Melioracije Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof.dr.sc. Marije Romić i predan je na natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini 2010/2011. Istraživanja su financirana iz projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH 178-1782221-2039 «Prostorna varijabilnost toksičnih metala u poljoprivrednim tlima Hrvatske», voditelj prof.dr.sc. Marija Romić.

Sadržaj rada



1. Uvod 1

2. Ciljevi rada 4

3. Materijal i metode rada 5

3.1. Geografski smještaj istraživanog područja 5

3.2. Klima 6

3.3. Geologija i pedologija područja 6

3.4. Uređenje zemljišta 7

3.5. Uzorkovanje tla 8

3.6. Laboratorijska istraživanja 9

3.7. Statistička i geostatistička obrada podataka 10

4. Rezultati istraživanja i rasprava 12

4.1. Klimatske karakteristike 12

4.2. Tipovi tala 15

4.3. Fizikalna i kemijska svojstva profila tla 16

4.4. Vertikalna raspodjela elemenata u profilima tla 22

4.5. Prostorna varijabilnost fizikalnih i kemijskih svojstava tla položaja «Jazbina» 25

4.6. Prostorna raspodjela elemenata u površinskom i podpovršinskom sloju tla položaja «Jazbina» 25

34


4.7. Korelacije 35

4.8. Utvrđivanje izvora teških metala 39

5. Zaključak 42

6. Literatura 43

Sažetak 45

Abstract 46

Životopis 47

1.Uvod


Vinogradarsko - vinarsko pokušalište Jazbina koje pripada vinogradarskoj podregiji Prigorje vinogorje Zagreb smješteno je na južnim padinama Medvednice, na brijegu Biškupov čret, u neposrednoj blizini Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prostire se na površini od cca 25 ha ograđenog prostora na kojem je 8 ha proizvodnih nasada vinskog grožđa, 0.1 ha stolnih kultivara, 0.3 ha kolekcijskog nasada s preko 100 različitih genotipova vinove loze, 0.2 ha međuvrsnih križanaca, 1 ha matičnjaka loznih podloga te veliki i mali eksperimentalni podrum. Zahvaljujući povoljnom položaju, u Jazbini se uz vina redovite berbe proizvode pjenušci, a u danim vinogradarskim godinama i predikati iznimne kakvoće. Odnedavno je pokušalište dobilo i svoje mjesto na vinskoj karti grada Zagreba (http://zagreb-psv.org/default.aspx?id=240).

Pokušalište djeluje od 1939. godine i koristi se za provođenje nastave i studentske stručne prakse, znanstvenih istraživanja te kao eksperimentalni poligon za izradu diplomskih, magistarskih i doktorskih radova. S obzirom na veličinu i opremljenost, pokušalište je otvoreno i za različita interdisciplinarna istraživanja. Naročito je vrijedna Nacionalna kolekcija sorata vinove loze s 120 genotipova, podignuta s ciljem očuvanja sorata vinove loze s područja Republike Hrvatske, posebno autohtonih i najugroženijih koje se time čuvaju od nestajanja. Na dijelu pokušališta je matični nasad gospodarski važnih podloga za vinovu lozu te manji pokusni nasad međuvrsnih križanaca sa desetak sorata povoljnih gospodarskih svojstava u svrhu njihove evaluacije.

Brojni čimbenici, kako prostorni tako i vremenski, utječu na kvalitetu grožđa, a mnogi od njih su specifični upravo za određenu uzgojnu lokaciju. Vinogradarski i enološki potencijal vinorodnog položaja stvaraju, između ostaloga, i karakteristike krajobraza: tlo, klima i topografija. Ti su čimbenici znatno manje promjenivi od bioloških (kultivar, podloga) ili ljudskih (ampelotehnika, vinifikacija) i zbog toga je koncept vinogradarskog «terroir-a» razvijen upravo na jednostavnoj vezi između tla i vina (White, 2003). Terroir dovodi zapravo u vezu senzorna svojstva vina s okolišnim uvjetima u kojima vinova loza raste te se stoga kvaliteta i stil vina mogu u znatnoj mjeri tumačiti takvim pristupom (Leeuven i Seguin, 2006). Kako se terroir definira kao interaktivni ekosistem (Seguin 1988), tako je veoma teško znanstvenim metodama vrednovati njegov doprinos kapacitetu biljke da akumulira biaktivne fitokemikalije vrijedne za ljudsko zdravlje (Lila, 2006).

Veliki broj istraživanja bio je usmjeren na klimatsku komponentu terroir-a (Jones, 2003) kao glavnog ograničavajućeg čimbenika u uzgovu vinove loze. I karakteristike krajobraza, kao što je nadmorska visina, višak ili deficit vode, nagib terena i rizik od erozije, ekspozicija te aktivna dubina profila (Bodin i Morlat, 2006) su često i intenzivno istraživani. Premda se važnost kvalitete tla naglašava kao bitan čimbenik uspješnosti uzgoja vinove loze, ipak je utjecaj svojstava tla na grožđe i vino zbog svoje kompleksnosti bio manje zastupljen u istraživanjima. U današnje vrijeme su proizvođači vina s komercijalnog stajališta sve zainteresiraniji za potvrđivanje učinka sastava tla, njegove plodnosti i teksture na kvalitetu vina (de Andres-de Prado i sur., 2007). Posebna važnost posvećuje se utjecaju geokemijskih karakteristika tla na kvalitetu grožđa i vina (Mazzariello, 2008).

Tlo je faktor prirodnog okruženja i njegov utjecaj na karakteristike vina i sastav grožđa je veoma složen, zbog toga što utječe na mineralnu ishranu vinove loze, primanje vode, ali i na dubinu prokorijenjivanja i temperaturu u rizosferi. Tlo je rastresita prirodna tvorevina nastala djelovanjem pedogenetskih faktora kroz procese pedogeneze (Škorić, 1986), a u njemu se kao rezultat preoblikovanja (razgradnje i novotvorbe) te premiještanja izdvajaju primjetljive mikrozone, horizonti tla sa specifičnim svojstvima. Tla nastaju trošenjem pod utjecajem pedogenetskih faktora pa tla međusobno razlikujemo po vanjskoj i unutarnjoj morfologiji. Reljef sa svojim ravninama, isponima i udubljenjima, stvara specifične uvjete za preraspodijelu tvari i energije koja pristiže iz atmosfere, biosfere i dijelom iz litosfere.

Oborine karakteristične za klimu nekog kraja ne infiltriraju se ravnomjerno u pedosferu nego dijelom otječu po nagnutim terenima i stagniraju u udolinama i na slabo propusnim terenima. Takva preraspodjela vode koja se ne procjeđuje kroz solum tla uzrokuje različite načine vlaženja tala. Jedni lokaliteti su tako suši, drugi vlažniji ili štoviše prekomjerno vlaženi. Erozija vodom uzrokuje odnošenje mineralnih i organskih čestica tla, a time se mijenjaju i usporavaju pedogenetski procesi. Erozijom premješten materijal odlaže se na donjem dijelu padine ili u dolini, prekida dosadašnju genezu i takav materijal može postati novi matični supstrat. Sunčeva energija se također preraspodjeljuje ovisno o ekspoziciji, inklinaciji i nadmorskoj visini pa zbog reljefa ne stiže podjednako na površinu pedosfere. Zato su južne ekspozicije bolje osunčane od sjevernih, zapadnije vlažnije od istočnih, što sve utječe na procese u tlu. Matični supstrat je ključni faktor razvoja tla i o njegovim karakteristikama ovisi vrsta, smjer i intenzitet pedogeneze, a u konačnici i svojstva tla koje je razvijeno.

Na profilu tla se mogu utvrditi njegova unutarnja morfološka svojstva. U ta endomorfološka svojstva tla ubraja se sklop, boja, mehanički sastav, struktura i specifične pedodinamske tvorevine. Profil tla koristi se za uzimanje uzoraka iz pojedinih horizonata, za laboratorijske analize (fizičke, kemijske i biološke) kako bi se utvrdile kvalitativne i kvanitiativne specifičnosti pojedinih tala. Osim toga profil tla se može i konzervirati i na način da se uzmu mikromonoliti. Endomorfološka svojstva koja su rezultat pedogeneze prikladna su za utvrđivanje geneze, uočavanje razlika i procjene svojstava te odabiranje dijagnostičkih znakova, jednog od temelja za klasifikaciju. Boja je uočljivi i važan morfološki znak po kojemu je najlakše diferencirati horizonte i identificirati procese. Kombinacije su mnogobrojne pa se boja determinira pomoću posebnih atlasa boja. Mehanički sastav se može uočiti i na profilu, kao i veličina i način slaganja čestica u strukturne agregate. Sklop profila čine horizonti, njihov broj, slijed, debljina, izraženost i prijelaz jednog u drugi. Sklop tla je rezultat pedogeneze pa horizonti nose i odražavaju karakteristike čimbenika i procesa u dostignutom razvoju.

Čvrsta veza između geologije i pedologije proizlazi iz činjenice da tlo nastaje trošenjem matične stijene ili rastresitog matičnog supstrata djelovanjem brojnih faktora tvorbe tla. Zbog toga je i koncept terroir-a odnosno dovođenja u vezu svojstava tla i kvalitete vina krenuo od geologa, a kasnije je nadopunjavan od drugih struka.

Korištenje tala za poljoprivredu značajno mijenja prirodna svojstva tla. Premiještanje tla uslijed obrade može biti ključni uzrok redistribucije čestica tla unutar profila i diljem cijelog položaja. Erozija tla kao posljedica obrade rezultira premiještanjem tla s isponiranih dijelova padine i akumulacijom u udubljene dijelove ili podnožje padine (Lindstrom i sur., 1992). Erozija obradom je pogotovo prisutna na brežuljkastom krajoliku. Obradom utječemo na morfolologiju tla jer dolazi do smanjenja profila na izbočenim pozicijama na padini, do duboke podpovršinske akumulacije u udubljenim dijelovima padine i do okretanja profila tla kod kojih podpovršinski materijal dolazi preko površinskog horizonta. To je redovita posljedica rigolanja tla prije podizanja nasada vinove loze. U takvim slučavima je agrotehnika presudna za kontrolu erozije, za održavanje plodnosti površinskog sloja tla te za karakteristike podpovršinskog sloja (dreniranost, zbijanje), o čemu i ovisi uspješnost proizvodnje grožđa.

Periodično praćenje pokazatelja kvalitete tla je neizostavna vinogardarska praksa. Ukoliko se sustavno prikupljane informacije pridruže nekoj lokaciji tada od njega mogu imati koristi svi sudionici u složenom procesu proizvodnje grožđa i vina, prodaje i potrošnje vina. Korištenje napredne informatičke tehnologije, kao što je npr. geografski informacijski sustav, može značajno unaprijediti proizvodnju i pridonijeti racionalnom korištenju resursa (Romić i sur., 2009).


  1   2   3   4   5   6   7   8   9


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət