Te u zagrebu filozofski fakultet
|
|  Yüklə 2.4 Mb.
|
V. Zaključno mišljenje i prijedlogDr. sc. Nevio Šetić, znanstveni suradnik, u potpunosti ispunjava uvjete Pravilnika za izbor u znanstvena zvanja (Narodne novine, br. 84, 11. srpnja 2005) za izbor u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Dr. sc. Nevio Šetić objavio je ukupno sedam knjiga, 19 izvornih znanstvenih radova, više od 40 stručnih i preglednih članaka te sedamdesetak tekstova koji ulaze u kategoriju ostalo (znanstveno-popularni članci, recenzije i prikazi knjiga, bilješke i dr.). Jasno je uočljivo da je uvelike premašio uvjete koji za ovo zvanje traže jednu knjigu te ukupno četiri rada u časopisima s međunarodnom recenzijom (ukupno 34 boda). Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Suradnik je znanstveno-istraživačkog projekta koji financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Dr. sc. Nevio Šetić ispunjava nužne uvjete Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (od 25. srpnja 2006.) za izbor u naslovno zvanje izvanrednog profesora. Potpuno ispunjava prvi uvjet o broju norma-sati nastave te tri ostala uvjeta Rektorskog zbora, a dva djelomice. Osim toga, ispunjava i nekoliko uvjeta za izbor u više zvanje (v. Napomenu ispod tablice). U anketama među studentima Sveučilišta Jurja Dobrile nastavni rad dr. sc. Nevia Šetića ocijenjen je pozitivno. Na temelju svega gore iznesenoga
da dr. sc. Nevio Šetić u potpunosti udovoljava svim zakonskim uvjetima i podzakonskim propisima za izbor koji je oglašen natječajem na koji se javio te k o n s t a t i r a m o da naslovni docent dr. sc. Nevio Šetić ima sve uvjete za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana hrvatska povijest (srednjeg i novog vijeka te suvremena). Ocjena ukupne nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora za naslovno znanstveno-nastavno zvanje izv. profesor prema Uvjetima Rektorskog zbora – dr. sc. Nevio Šetić
Napomena: uz navedene uvjete, dr. sc. Nevio Šetić ispunjava i neke druge uvjete što ih Rektorski zbor propisuje u postupku izbora za redovitog profesora i redovitog profesora u trajnom zvanju:
Zagreb, 28. travnja 2009. ________________________________ dr. sc. Damir Agičić, izv. prof., predsjednik ______________________________ dr. sc. Mario Strecha, izv. prof., član ______________________________ dr. sc. Slaven Bertoša, red. prof., član Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 13. lipnja 2009. Imenovani na sjednici Fakultetskog vijeća u stručno povjerenstvo radi davanja mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženice za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika, na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu podnosimo sljedeće
Dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić rođena je u Zagrebu 1961. godine. Hrvatska je državljanka. U Zagrebu je završila Klasičnu gimnaziju, a daljnje je obrazovanje stjecala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: 1985. godine diplomirala je engleski jezik i književnost i francuski jezik i književnost; magisterij znanosti iz filologije stekla je 1990. godine, a doktorirala je 2008. godine. Tijekom dodidplomskog studija fakultativno je studirala i portugalski jezik. Diplomiravši, predloženica se najprije zaposlila u Školi za strane jezike (‘Varšavska’) u Zagrebu, gdje je predavala engleski i francuski jezik, a 1986. godine postala je asistent-pripravnik u Zavodu za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radila je na analizi anglizama u francuskom jeziku (glavni je istraživač bio akademik Rudolf Filipović). Od listopada 1993. godine radi na Odsjeku za anglistiku: do 1999. godine kao lektor, a nakon toga kao viši lektor. Honorarno je radila i kao prevoditeljica. Tijekom godina u više se navrata znanstveno i stručno usavršavala. Pohađala je Scottish Universities International Summer School u Edinburghu (1990.), seminar Perspectives on Literature, Culture and History in Twentieth-Century Britain: towards 1992. Srpanj 1993. godine provela je u Parizu kao stipendist Institut Catholique de Paris: pohađala je seminar o pisanom francuskom jeziku, stilistici i prevođenju, kao i kolegij prevođenja s engleskog na francuski. U srpnju 1994. pohađala je Međunarodnu ljetnu lingvističku školu u Varšavi. Kolovoz 1997. provela je u Oxfordu na seminaru Extending English teaching skills: a practical approach. U srpnju 2002. sudjelovala je na seminaru Developing a Standard of Teaching Excellence for Mentors. U Bruxellesu 2005. godine usavršavala se na intenzivnom seminaru za sveučilišne nastavnike prevođenja. ZNANSTVENA DJELATNOST Sudjelovanje u znanstvenim projektima: Dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić bila je suradnica na četiri znanstvena projekta Ministarstva znanosti: u sklopu projekta Engleski element u europskim jezicima (voditelj projekta: akademik Rudolf Filipović) radi na analizi anglizama u francuskom jeziku; bila je suradnica na projektu Proučavanje hrvatske frazeologije (glavni istraživač: akademkinja Antica Menac), u sklopu kojeg je radila na Hrvatsko-engleskom frazeološkom rječniku; od 2001. do 2006. suradnica je na znanstvenom projektu Engleski jezik u Hrvatskoj (glavni istraživač: dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović); od 2007. suradnica je na projektu Usvajanje engleskoga jezika od rane dobi: analiza učenikova međujezika (glavni istraživač: dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović). Znanstveni radovi: Magistarski rad: Crni humor u romanima Kurta Vonneguta i Josepha Hellera (mentor: dr. sc. Sonja Bašić, prof. emerita) Doktorski rad: Određenost i neodređenost u engleskom i hrvatskom jeziku (mentor: dr. sc. Damir Kalogjera, prof. emeritus) U svojoj doktorskoj disertaciji dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić istražila je percepciju kategorija određenosti i neodređenosti u hrvatskome i engleskom jeziku, ovladanost načinima izražavanja određenosti/neodređenosti u engleskom jeziku kod hrvatskih korisnika toga jezika i svijest o važnosti konteksta u određivanju načina izražavanja određenosti/neodređenosti u engleskom jeziku. Među posebno zanimljivim i važnim nalazima njezinog istraživanja ističe se nesigurnost u uporabi engleskih članova te indikatori fosilizacije učeničkog međujezika. Na temelju dobivenih rezultata predloženica je upozorila na potrebu za opsežnijim istraživanjima percepcije određenosti/neodređenosti kod izvornih govornika standardnoga hrvatskog jezika i govornika njegovih različitih dijalekata. Predložila je da se pritom u obzir uzmu i socijalne i dobne varijable. Upozorila je na važnost komunikacijske uloge sredstava izražavanja određenosti/neodređenosti u hrvatskome jeziku. Nalazi njezinog istraživanja vrijedni su i za teoriju usvajanja drugog jezika, a mogli bi utjecati i na načine prikazivanja te kategorije u gramatikama i priručnicima. Objavljeni znanstveni radovi: Dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić objavila je 13 znanstvenih radova, a još dva su upravo u tisku. Šest radova pripada kategoriji (a1). Znanstveni radovi predloženice tematski se mogu podijeliti u nekoliko skupina, a one predstavljaju njezine znanstvene interese od početka znanstvene djelatnosti do danas. Kulturološkim aspektima dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić bavi se u nekoliko radova. Posebno ističemo dva rada. U radu “British Culture Through Different Eyes” (Cross-Cultural Challenges, ur. Janja Ciglar-Žanić, Damir Kalogjera i Jasna Jemeršić, Zagreb 1998., str. 403-409) predloženica istražuje percepciju britanske kulture kod tri grupe ispitanika: Britanaca, govornika engleskoga kao materinskog jezika koji nisu Britanci, te Hrvata. Rezultati toga istraživanja pokazali su da je većina ispitanika svoje mišljenje o britanskoj kulturi temeljila na stereotipima. Percepciju hrvatske kulture predloženica istražuje u radu "Hrvatska kultura - kako se vidimo sami i kako nas drugi vide" (Drugi hrvatski slavistički kongres – zbornik radova, svezak II, ur. Dubravka Sesar i Ivana Vidović, Zagreb, 2001., str. 683-688). Ovdje opisuje vrlo zanimljivo istraživanje kojim je htjela steći uvid u percepciju hrvatske kulture od strane Hrvata koji žive u Hrvatskoj, Hrvata iz dijaspore i stranaca. Ovo istraživanje, koje je provela sa 142 ispitanika, pokazalo je zanimljive razlike u percepciji hrvatske kulture s obzirom na podrijetlo, obrazovanje i dob ispitanika. Različiti aspekti usvajanja i nastave engleskoga jezika sljedeće je istraživačko područje dr. sc. Zergollern-Miletić. Pritom istražuje četiri aspekta: stavove studenata prema studiju anglistike, studentske teškoće pri prevođenju, usvajanje jezične vještine pisanja te obrazovanje budućih nastavnika engleskoga jezika. Ukratko ćemo opisati predloženičine reprezentativne radove za navedene istraživačke podteme. U radu “Jezična nastava na studiju anglistike u Zagrebu” (Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika, ur: Diana Stolac, Nada Ivanetić, Boris Pritchard, Zagreb –Rijeka 2004, str. 497-504) dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić ispituje stavove studenata engleskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prema njihovu studiju. Ispitivanje je provela na uzorku od 150 studenata, a posebno je analizirala njihovu ocjenu kolegijâ Engleski I, II i III. Koristeći se kvalitativnim istraživačkim pristupom, predloženica detaljno analizira rad u navedenim kolegijima i argumentira položaj i važnost ovih kolegija u kontekstu studija engleskoga jezika. “Očite i manje očite teškoće pri prevođenju s engleskoga na hrvatski” (Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike, ur. Jagoda Granić, Zagreb – Split 2005, str. 815-824) rad je u kojem predloženica analizira prijevode s engleskoga na hrvatski (18 tekstova prosječne dužine od 250 riječi) studenata četvrte godine engleskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svaki je tekst prevodilo prosječno 50 studenata. Rezultati su pokazali da su semantičke pogreške u prijevodima česte, a do njih dolazi zbog triju razloga: zbog nerazumijevanja značenja engleske riječi ili rečenice, zbog nerazumijevanja značenja hrvatske riječi, te zbog nerazumijevanja konteksta ili zbog nedovoljnog obraćanja pozornosti kontekstu. Također dolazi do pogrešaka pri prijevodu elemenata kulture, te do stilskih pogrešaka. Dr. sc. Zergollern-Miletić upozorava na uzroke pogrešaka i predlaže kako da se pogreške u prijevodima reduciraju. Rezultat predloženičinog sudjelovanja u istraživanjima u sklopu znanstvenog projekta Engleski jezik u Hrvatskoj rad je pod naslovom “Ovladanost vještinom pisanja na engleskome jeziku na kraju osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kod hrvatskih učenika”/”Writing in English – the Proficiency of Croatian Students at the End of Primary and Secondary Education” (Metodika br. 14, Zagreb 2007., str. 190- 220). Riječ je o znanstvenom članku objavljenom i na hrvatskom i na engleskom jeziku. Članak opisuje ciljeve, metodologiju i rezultate istraživanja vještine pisanja na engleskome kao stranom jeziku. Cilj istraživanja bio je utvrditi stupanj ovladanosti vještinom pisanja kod hrvatskih učenika engleskoga kao stranog jezika na kraju osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga obrazovanja – dostižu li učenici razine ovladanosti predviđene i zadane nacionalnim kurikulumom: razinu A2 u osnovnoj školi i razinu B1 u srednjoj školi. Rezultati toga istraživanja pokazali su da su učenici dostigli te razine. Nalazi su također pokazali da na uspješnost u pisanju, najsloženijoj od jezičnih vještina, utječe duljina učenja, intenzitet učenja (kod učenika srednje škole), učenje drugih stranih jezika (prije svega njemačkog) te uporaba interneta. Pokazalo se i da je uspješnost učenica osnovne i srednje škole veća od uspješnosti učenika. Ukupni uspjeh iz engleskoga jezika u skladu je s uspjehom učenika u pisanju. Utvrđeno je da je pisanje najbolji prediktor ocjene iz engleskoga jezika. Vrlo su vrijedni i predloženičini prijedlozi za daljnja istraživanja ove ključne jezične vještine. “Što, kako i kada u obrazovanju budućih nastavnika stranih jezika” (u suautorstvu s Jelenom Mihaljević Djigunović, Metodika, Zagreb, 2003, str. 77-91) dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić opisuje i komentira dva istraživanja koja je sa suautoricom provela sa studentima i diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti. U prvom su istraživanju na uzorku od 150 studenata zagrebačke anglistike ispitani stavovi prema studiju i obrazovanju budućih nastavnika engleskog jezika. U drugom istraživanju, provedenom sa 60 studenata–budućih nastavnika i 22 iskusna nastavnika engleskog jezika, ispitanici su procjenjivali važnost pojedinih kolegija na studiju anglistike za nastavničko zanimanje. Rezultati su komentirani komparativno te u svjetlu reforme visokoga obrazovanja. Tema koja je trajno u samom središtu predloženičinih znanstvenih interesa jest kategorija određenosti/neodređenosti. Osim u svom doktoratu, predloženica se njome bavi u nizu drugih radova, među kojima bismo željeli posebno istaknuti dva. “Some Aspects of the Categories of Definiteness and Indefiniteness in Croatian and English” (SRAZ br. XLVII – XLVIII, Zagreb, 2002.-2003, str. 553-562) znanstveni je rad u kojem dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić na zanimljiv način opisuje jezična sredstva pomoću kojih se kategorije određenosti/neodređenosti realiziraju u hrvatskome i engleskom jeziku. Pokazuje da je problem određenosti i neodređenosti vrlo kompleksan te zaključuje da sustavna komparativna analiza tih kategorija u različitim jezicima može bitno unaprijediti i lingvističke spoznaje i spoznaje o usvajanju drugog jezika. “The catogories of definiteness and indefiniteness as a problem of translating from Croatian into English and vice versa” rad je koji je trenutno u tisku, a bit će objavljen u knjizi Kategorie gramatyczne i semantyczne a pragmayczne w językach słowiańskich (Instytyt Filologii Słowiańskiej Uniwersytet Śłąski, Katowice, Poljska). U tome radu dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić pristupa određenosti/neodređenosti kao gramatičkoj, semantičkoj i pragmatičkoj kategoriji. Uredotočuje se na kategoriju određenosti i neodređenosti u hrvatskome jeziku, jeziku koji ne posjeduje članove, koji se smatraju prototipnim oznakama određenosti i neodređenosti. Opisuje rezultate istraživanja provedenog sa 20 visokoobrazovanih govornika hrvatskoga kao materinskog jezika i 20 studenata četvrte godine engleskog jezika, također govornika hrvatskoga kao materinskog jezika. Metodom ankete ispitala je percepciju određenih i neodređenih pridjeva. Rezultati su pokazali da govornici hrvatskoga jezika ne poznaju dobro uporabu niti značenje određenih i neodređenih pridjeva. Utvrdila je bolje poznavanje određenih i neodređenih pridjeva kod studenata. Analizirajući dva prijevoda – jednog s hrvatskog na engleski, a drugog s engleskog na hrvatski, predloženica se usredotočila na sredstva izražavanja određenosti i neodređenosti u dvama jezicima. Njezini nalazi pokazuju da su studenti nesigurni pri uporabi sredstava izražavanja određenosti i neodređenosti u engleskom (prije svega članova). Također je utvrdila da nisu u potpunosti ovladali ni uporabom sredstava kojima se određenost i neodređenost izražavaju u hrvatskom. Općenito govoreći, možemo zaključiti da je dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić svojim objavljenim znanstvenim radovima skrenula pozornost na nekoliko vrlo zanimljivih istraživačkih tema. Rezultati njezinih istraživanja koje je objavljivala u svojim radovima pridonijeli su boljem uvidu u niz vrlo relevantnih filoloških pitanja. Radovima koje je objavila u inozemnim publikacijama popularizirala je hrvatsku znanost o jeziku. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima i članstvo u znanstvenim udrugama: Dr. sc. Lovorka Zergoller-Miletić sudjelovala je s izlaganjima na 18 znanstvenih skupova, od toga 12 međunarodnih. Njezina su izlaganja redovito zapažena po interdisciplinarnom pristupu temama koje istražuje i po vrijednim rezultatima do kojih je došla. Sudjelovala je u organizaciji triju znanstvenih skupova, među kojima posebno ističemo međunarodnu konferenciju EUROSLA 2005. godine. Članica je sljedećih znanstvenih udruga: Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku, Hrvatskog filološkog društva i Hrvatskog društva za anglističke studije. Dvije je godine bila tajnica Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku. STRUČNA I NASTAVNA DJELATNOST Stručna djelatnost dr. sc. Zergollern-Miletić također je bogata i raznolika. Predloženica se bavila prevođenjem s engleskog i francuskog jezika na hrvatski te s hrvatskog na engleski jezik. Objavila je dva stručna rada te nekoliko prikaza. Surađivala je u izradi Univerzalnog rječnika englesko-hrvatskog / hrvatsko-engleskog (Mozaik knjiga, Zagreb, 1997). U listu Matica objavila je, u nastavcima, mali hrvatsko-engleski glosar. Surađivala je na projektu istraživanja hrvatskog jezika koji je organizirao i dijelom proveo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Odjel za strane jezike Vojne akademije SAD-a (United States Military Academy at West Point – Department of Foreign Languages), a trenutno je suradnica na projektu Education for linguistic and cultural diversity (Pestalozzi projects, Council of Europe). Bila je kourednica dvaju zbornika radova Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (Jezik i komunikacija, HDPL, Zagreb 1996.; Tekst i diskurs, HDPL, Zagreb, 1997.). Od 2005. godine član je uređivačkog odbora časopisa Strani jezici. Osim redovitog recenziranja za taj časopis, recenzentica je i vježbenice Syntax workbook for university students of English autorica Snježane Veselica-Majhut, Ivane Bašić i Marine Zubak (Zagreb, FF press, 2007). Nekoliko je godina bila članica povjerenstva za ocjenu udžbenika za engleski jezik pri Ministarstvu prosvjete i športa, a obnašala je i dužnost predsjednice jednog od povjerenstava za ocjenu udžbenika engleskog jezika. Povremena je suradnica Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija za ocjenu prijevoda. Od listopada 1993. do danas kao lektor i, kasnije, kao viši lektor, dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić predavala je sljedeće kolegije: “Engleski I”, “Engleski II”, “Engleski III”,"Fonetske vježbe I. godine", “Prijevodne vježbe IV. godine - s engleskog na hrvatski, “Writing Skills”, “Cultures of the English-Speaking World”, “Academic Writing”. U akademskoj godini 2001./2002. predavala je kolegij “Prijevodne vježbe” na Stručnom poslijediplomskom studiju prevođenja. Bila je članica u nekoliko povjerenstava za ocjenu magistarskog rada polaznika tog studija. Na tom poslijediplomskom studiju 2006./2007. i 2007./2008. predaje prijevodne vježbe i mentorica je. Dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić vrlo je aktivna članica Odsjeka za anglistiku. Potaknula je i aktivno sudjeluje u provođenju mnogih odsječkih aktivnosti. Često sudjeluje u radu povjerenstava za izbore u nastavna zvanja, bila je članica odsječkoga povjerenstva za reformu nastavnih programa. U mnogo je navrata bila uspješna predstavnica zagrebačke anglistike u različitim stručnim aktivnostima (npr. CRO-TESOL). Organizirala je nekoliko posjeta stranih stručnjaka (npr. profesora sa Sveučilišta u Oxfordu, Sveučilišta u Ivanovu) koji su održali predavanja studentima anglistike. Među kolegama na Odsjeku i Fakultetu vrlo je cijenjena i zbog svoje komunikativnosti i kolegijalnosti te spremnosti da pomogne u rješavanju bilo kojeg problema. Pristupničin nastavni rad iznimno cijene i studenti, o čemu svjedoče visoke ocjene njezinog rada u studentskim anketama. Osim zbog stručnosti, oni je iznimno poštuju i zbog profesionalnog i ljudskog pristupa. Završno mišljenje Na temelju uvida u priložene dokumente i poznavanja znanstvenoga, stručnog i nastavnog rada predloženice, stručno povjerenstvo smatra da se dr. sc. Lovorka Zergollern-Miletić razvila u kompetentnu i zrelu znanstvenicu i nastavnicu. Ovladala je metodologijom istraživanja u nekoliko potpodručja u kojima se okušala kao istraživačica. Istraživanja koja je provodila u sklopu niza tema izrazito su interdisciplinarnog karaktera. Takav joj je pristup, po našem mišljenju, omogućio širinu u interpretaciji nalaza do kojih je došla, a to smatramo i posebnom odlikom njezine znanstvene djelatnosti. Upravo zato se njezin znanstveni doprinos filologiji može isčitati na dvije razine. Jedna se razina odnosi na nove spoznaje vezane uz teme kojima se nije dulje bavila, no tim je svojim istraživanjima otvorila niz vrlo važnih pitanja i upozorila na potrebu da se ona istraže. Druga se razina odnosi na nove spoznaje o kategoriji određenosti i neodređenosti u engleskom jeziku i njezinom usvajanju kod hrvatskih govornika, temi koja predstavlja njezin središnji i višegodišnji znanstveni interes. U svojim je istraživanjima te važne kategorije, međutim, bitno pridonijela njezinom rasvjetljavanju i u hrvatskom jeziku. |