Te u zagrebu filozofski fakultet
|
|  Yüklə 2.4 Mb.
|
Pristupnica je do sada objavila šest knjiga (dvije su i sveučilišni udžbenici), te 22 rada u časopisima i zbornicima, bila je mentoricom za 23 diplomska rada, njezina je nastavna aktivnost pozitivno ocijenjena, te je svojim izlaganjima sudjelovala na 11 međunarodnih simpozija.U razdoblju nakon posljednjega izbora pristupnica je uspješno obavljala sveučilišnu nastavu, objavljivala znanstvene radove, aktivno sudjelovala na međunarodnim znanstvenim skupovima i bila mentoricom većega broja studenata.Na osnovi ovoga smatramo da predloženica prof. dr. Maja Žitinski ispunjava sve akademijske i zakonske uvjete za reizbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice za područje humanističkih znanosti, polje filozofija, grana etika. Zagreb, 8. lipnja 2009. _______________________ (Žarko Puhovski, red. prof.) _______________________ (Nenad Smokrović, red. prof., Sveučilište u Rijeci) _______________________ (Stjepan Malović, red. prof., Sveučilište u Dubrovniku) Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za filozofiju Fakultetskome vijeću Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Predmet: Mišljenje o ispunjavanju uvjeta predloženika prof. dr. sc. Elvia Baccarinija za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga ili redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje filozofija, grana etika, na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Na sjednici Fakultetskog vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu održanoj 29. travnja 2009. god. imenovani smo u stručno povjerenstvo za davanja mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga ili redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje filozofija, grana etika, na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Razmotrivši natječajnu dokumentaciju ustanovili smo da se je na natječaj koji je Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci raspisao u Novome listu i Narodnim novinama od 21. siječnja 2009. god. javio samo pristupnik, prof. dr. sc. Elvio Baccarini, te dostavljamo sljedeće Mišljenje Elvio Baccarini je rođen u Rijeci 3. rujna 1961. godine. Nakon srednjoškolskoga obrazovanja u Rijeci upisao je, i 1986. godine diplomirao, filozofiju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Trstu s najvećim mogućim brojem bodova (110/110 s pohvalom). Godine 1992. magistrirao je na Sveučilištu u Zagrebu. Doktorirao je 1997. na Sveučilištu u Urbinu (administrativno sjedište doktorata je bilo na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Trstu). Najranije predavačko sveučilišno iskustvo stekao je radom u svojstvu mladoga istraživača na Filozofskome fakultetu u Zadru, u sklopu projekta Moralnost i racionalnost sukoba, samostalnim sudjelovanjem u izvedbi seminarskoga dijela nastave iz kolegija Suvremena filozofija. Kao vanjski suradnik sudjelovao je u izvedbi seminarskoga dijela nastave iz kolegija Teorija prava i države na Pravnome fakultetu Sveučilišta u Rijeci i seminarskoga dijela nastave iz kolegija Filantropija na Pedagoškome fakultetu Sveučilišta u Rijeci (sada Filozofski fakultet). Od lipnja 2000. zaposlen je na Filozofskome fakultetu u Rijeci, najprije kao docent, a trenutno kao izvanredni profesor i dekan Fakulteta u drugom mandatu. U srpnju 2000. imenovan je za člana Upravnoga vijeća Sveučilišta u Rijeci, a mandat je trajao do zakonskoga ukinuća ovoga tijela u akademskoj strukturi upravljanja. 2001. imenovan je za člana Upravnoga vijeća Visoke poslovne škole Višnjan, a mandat je trajao do 2005. Jedan je od autora Etičkoga kodeksa Sveučilišta u Rijeci, te jedan od recenzenata Etičkoga kodeksa za studente Sveučilišta u Rijeci. Od 2004. do 2007. bio je predsjednik Hrvatskog društva za analitičku filozofiju, a trenutno je član Predsjedništva. Bio je izvršni urednik časopisa "Croatian Journal of Philosophy", a trenutno je član uredništva časopisa "Etica e politica" i član savjeta časopisa "Prolegomena". Bio je potpredsjednik Gradskoga Vijeća Grada Rijeke u mandatu 1997-2001. Predsjednik je Kazališnoga vijeća HNK Ivana pl. Zajca.
Opći uvjeti1. Pozitivno ocjenjivanje nastave - natječajnome je materijalu priložena potvrda Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci o pozitivnoj ocjeni pristupnika prema «svim pokazateljima kvalitete rada»; 2. Broj sati nastave što ih je pristupnik održao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci, o čemu postoji dokumentacija, iznosi preko 700 norma sati. Uvjeti za izbor u znanstveno zvanje U razdoblju nakon posljednjega izbora pristupnik je objavio dvije knjige, 4 izvorna znanstvena rada (A1), jedan izvorni znanstveni rad (A2), jedno prethodno priopćenje u A1 časopisu, te jedan članak u zborniku međunarodnoga simpozija s međunarodnom recenzijom, bio je i urednikom (odnosno, ko-urednikom) dva zbornika radova s međunarodnih znanstvenih skupova. Prije posljednjega izbora, pristupnik je objavio 4 knjige, 13 izvornih znanstvenih radova (A1), jedan izvorni znanstveni rad (A2), jedan pregledni članak (A2), te tri članka u zbornicima s međunarodnih simpozija.
Uz već spomenute uvjete, pristupnik je, nakon posljednjega izbora sudjelovao u tri znanstveno-istraživačka projekta (u jednome kao voditelj), na dvanaest znanstvenih simpozija (od toga deset međunarodnih), a dva puta kao pozvani predavač, bio je recenzentom jedanaest članaka u znanstvenim časopisima, uredio je dva zbornika radova s međunarodnih znanstvenih skupova. Prije posljednjega izbora pristupnik je sudjelovao u sedam znanstvenih projekata (od toga u četiri kao voditelj), na 23 međunarodna znanstvena simpozija (dva puta kao pozvani predavač). U opsežnoj bibliografiji pristupnika ističu se dvije knjige: Moralna spoznaja veoma pregledno izlaže osnovne probleme moralne epistemologije. Pristupnik Baccarini prikazuje Kantovski program, te pozicije Alana Gewirtha ni Richarda Harea, da bi se potom koncentrirao na razmatranje metode reflektivnoga ekvilibrija kojoj posvećuje ključan dio knjige. U drugome dijelu knjige uvode se u raspravu i neki elementi kontekstualizacije moralnoga razmatranja, partikularizma, te moralne ontologije i semantike. Autorova je pozicija u knjizi izložena primjerenom jasnoćom; on drži, unatoč svim kritičkim razmatranjima, da ispravni moralni sudovi trebaju biti utemeljeni u širokome moralnom ekvilibriju. Druga pristupnikova knjiga (objavljena u koautorstvu sa Snježanom Prijić-Samaržijom), Praktička etika sadrži njegova razmatranja o osnovnima pitanjima medicinske i pravne etike. Riječ je o etičkim problemima što ih izazivaju AIDS i HIV (posebice s obzirom na koncept privatnosti), o eutanaziji ni medicinski potpomognutome samoubojstvu (s produbljenom raspravom o Kantovim argumentima koji otklanjaju moralnu opravdivost samoubojstva u svakoj verziji), te o etičkoj raspravi koju provocira suvremena praksa presađivanja organa (od pitanja o ovlastima za donošenje odluke o presađivanju, do u mnogome kontroverznoga pitanja o dopustivosti prodaje organa). U završnome se dijelu knjige nalazi i tekst o provedbi morala putem zakona, koji se nastavlja na debatu započetu u povodu tekstova Patricka Devlina, tj. na pitanje o tomu ima li zajednica pravo nametati moralne standarde posredstvom zakona. Među izvornim znanstvenim člancima ističemo «The Liberal view on Some Common Issues in the Moral Debate about Cloning» u kojemu pristupnik razložno pokazuje nedostatnost tradicionalnih moralnih argumenata protiv kloniranja ljudskih bića, no pritom, oprezno, zaključuje tek da ta nedostatnost upućuje na nužnost novih argumenata želi li se doista moralnom argumentacijom pokazati neprihvatljivost kloniranja. Valja također naglasiti i značenje članka «Public Reason and Bioethics» u kojemu pristupnik na originalan način vezuje poimanje javne uporabe uma, koja se posebice oslanja na Rawlsov prijedlog iz Političkoga liberalizma, s raspravama koje izaziva bioetička problematika. Bodovanje
Ukupno: 64,72 boda OCJENA I PRIJEDLOG Predloženik prof. dr. Elvio Baccarini već je dvadesetak godina nazočan u domaćoj i inozemnoj znanstvenoj i stručnoj javnost. U tom se je razdoblju afirmirao ne samo kao plodan i pouzdan interpret značajnoga dijela tradicionalne i suvremene moralne filozofije, nego, posebice posljednjih godina i kao važan čimbenik u sve intenzivnijim praktičko-etičkim debatama. Kako je pokazano, on ispunjava kvalitativne zakonske uvjete (čl. 32, st. 4 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN, 123/2003., 105/2004. i 174/2004.) za izbor u znanstveno zvanje znanstvenoga savjetnika («Za znanstvenog savjetnika može biti izabran istraživač koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove kojima je značajno unaprijedio znanost, pri čemu će se posebno cijeniti međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegov značaj u okviru nacionalnih sadržaja». Jednako tako, predloženik ne samo da ispunjava, nego i premašuje i kvantificirane odredbe zadane Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN, br. 84/2005.) – «Knjiga (a3) i najmanje tri znanstvena rada u časopisima na međunarodnoj razini (a1), pet radova ukupno (a1 + a2) - uvjet: (16 + 18) + 20 bodova».
Pristupnik, također, ispunjava i uvjete čl. 93 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/2003., 105/2004. i 174/2004.), te uvjete Rektorskoga zbora za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora prema Odluci o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN, br.106/2006.), jer je, namjesto Odlukom zahtijevana četiri, ispunio pet od navedenih osam specificiranih uvjeta: ukupno izvodio nastavu od preko šesto norma sati; autor je ili koautor dvije znanstvene knjige; održao je trostruko više od zahtijevanih sedam priopćenja na znanstvenim skupovima, te peterostruko više od zahtijevana četiri priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima; bio je dulje od četiri godine članom uređivačkoga odbora znanstvenog časopisa, te urednikom dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova; recenzirao je više od deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova; vodio je četiri znanstveno-istraživačka projekta, te sudjelovao u više međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata.
Zagreb, 5. lipnja 2009. _______________________ (Žarko Puhovski, red. prof.) _______________________ (Lino Veljak, red prof.) _______________________ (Nenad Smokrović, red. prof., Sveučilište u Rijeci) dr. sc. Zvonko Maković, red. prof., predsjednik (Filozofski fakultet, Zagreb) dr. sc. Igor Fisković, red. prof., član (Filozofski fakultet, Zagreb) dr. sc. Ivo Babić, red. prof., član (Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu) FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Predmet: Izvješće Stručnog povjerenstva s prijedlogom da se dr. sc. Antun Karaman, izvanredni profesor na Sveučilištu, izabere u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora na Odjelu za umjetnost i restauraciju istog fakulteta. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici 27. listopada 2008. u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku. Nakon uvida u natječajnu dokumentaciju u skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti u visokom obrazovanju (105/04, 174/04, 46/07), Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost i Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja podnosimo sljedeće I Z V J E Š Ć E Na natječaj, objavljen u Narodnim novinama br. 80., 11. srpnja 2008. godine, prijavio se dr. sc. Antun Karaman, izvanredni profesor, zaposlen na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku. Podaci iz životopisa pristupnika Antun Karaman rodio se u Dubrovniku 25. ožujka 1945. U rodnome je gradu pohađao klasičnu gimnaziju, a nakon mature upisao je studij povijesti umjetnosti i francuskog jezika s književnošću na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirao 1970. godine. Na istome je fakultetu završio 1986. poslijediplomski studij obranivši magistarsku radnju pod naslovom «Antun Masle: život i djelo», a 1997. na Filozofskome je fakultetu u Zagrebu i doktorirao uspješno obranivši disertaciju pod naslovom «Kolorizam dubrovačkog slikarskog kruga». Od 1970. do 1999. Antun Karaman obnašao je dužnost ravnatelja u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku, a nakon 1999. u istoj ustanovi radi kao muzejski savjetnik. Od sredine sedamdesetih sustavno objavljuje knjige te znanstvene i stručne radove u časopisima, kao i stručne tekstove u časopisima i dnevnom tisku. Godine 1981. stekao je zvanje višeg kustosa, a 1985. zvanje muzejskog savjetnika. Sudjelovao je 1985. izlaganjem na međunarodnom skupu «Museum Manegment» u SAD. Od 26. kolovoza 1991. do 18. prosinca 1992. pristupnik je aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu kao časnik HV i bio ranjen. Član je Udruge veterana domovinskog rata i HVIDR-e. Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1996), a godišnju nagradu za kulturu Županije Dubrovačko-neretvanske dobio je 1998. godine. U akademskoj godini 2005./2006. jedan je od utemeljitelja dodiplomskog i diplomskog studija konzervacije i restauracije na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku i njegov prvi pročelnik te nositelj kolegija „Umjetnost starog vijeka“, „Ikonografija i ikonologija“, te „Povijest umjetnosti 19. i 20.st.“. Znanstvena djelatnost Iako je glavno područje znanstvenog interesa dr. sc. Antuna Karamana vezano za povijest moderne i suvremene umjetnosti kandidat se, kako će pokazati nastavak teksta, bavi širokim povijesnim razdobljem i dijapazonom tema. Ocjena radova temeljem kojih pristupnik ispunjava zakonske uvjete za izbor u znanstveno – nastavno zvanje redovitoga profesora Znanstvena djelatnost do izbora u zvanje izvanrednog profesora Knjige:
108,17 kartica..................6,76 araka OxMxV= 6,76x1x1= 6,76
120,43 kartice................. 7,52 arka OxMxV= 7,52x1x1=7,52
92 kartice.....................5,80 araka 5,8x1x1= 5,8 Opis i kritička valorizacija zbirke slika, skulptura, grafika i crteža renomiranih jugoslavenskih umjetnika modernog vremena, uz značajnu participaciju slika iz dubrovačkog slikarskog kruga (posljedica bliskog prijateljstva vlasnika zbirke i Koste Strajnića)
130,12 kartica .................8,13 araka OxMxV= 8,13x1x1= 8,13
62,26 kartica ................. 3,89 araka 3,89x1x1= 3,89
42,14 kartica..............2,63 arka 2,63x1x0,5= 1,315
65 kartica....................4,10 araka OxMxV= 4,1x1x0,5=2,05 Dubrovačke zidine su najmonumentalnija fortifikacijska gotičko-renesansna gradnja ne samo u Hrvatskoj nego i cijeloj Europi. One su i mjesto inovativnog uvođenja vertikalne i horizontalne obrane grada, te izgradnje prvih kazamata (Michelozzo, 20 godina prije Pontellija) što ih čini značajnim objektom i u povijesti svjetske obrambene arhitekture.
253,81 kartica .......................15,86 araka OxMxV= 15,86x1x0,5= 7,93
65,81 kartica..........................4,11 araka OxMxV= 4,11x1x1=4,11 Na izložbi je prikazan izbor radova iz opsežnog Maslina opusa, te donesena kritička valorizacija njegove uloge i značenja kako unutar dubrovačkog kolorističkog slikarstva tako i hrvatskog slikarstva uopće.
65,48 kartica ........................4,09 araka OxMxV= 4,09x1x1=4,09 Ivo Dulčić se potvrdio kao slikar kolorist specifičnog izričaja (koloristički strukturalizam) ali i kao umjetnik koji je svojim sakralnim djelima domašio sam apogej svjetske sakralne umjetnosti. Izložba sistematizira njegovo opsežno djelo i valorizira ga u odnosu na modernost suvremenosti.
19,86 kartica ............................1,24 arka OxMxV=1,24x1x0,5= 0,62 Na izložbi je donesen pregled svih značajnih likovnih domašaja ostvarenih u regionalnom području Dalmacije u devetom desetljeću 20.st.
10,98 kartica.........................0,68 araka OxMxV= 0,68x1x1=0,68 U umjetnosti kasnih osamdesetih godina 20.st. jedna od značajnih likovnih opcija bila je i rad na prostornim likovnim djelima - objektima -slikama koje su postajale kipovi i kipova koji su oslikani ili asamblažirani s često i neslikarskim materijalima angažirali prostor i stvarali ambijentalnu umjetnost. Na izložbi su prikazani ovakvi primjeri iz hrvatske i jugoslavenske likovne prakse (V.Kovačić, D.Lošić, S.Peladić, V.Sovilj, M.Vladić, B.Zaplatil).
130,12 kartica .................8,13 araka OxMxV=8,13x1x1=8,13 Na izložbi je predstavljen kritički izbor radova kojima se valorizira slikarski opus Josipa Škerlja, i objašnjavaju se svi najznačajniji trenuci i česte mijene u njegovu umjetničkom radu.
140,99 kartica ...............8.81 arak OxMxV= 8,81x1x0,5= 4,405
79,07 kartica......................4,94 arka OxMxV= 4,94x1x0,5= 2,47
261 kartica .................16,31 arak OxMxV= 16,31x1x1=16,31
24,08.kartica.......................1,50 araka OxMxV=1,5x1x0,5= 0,75
24,70 kartica................1,54 arka OxMxV=1,54x1x1=1,54 Rad obuhvaća popis, opis i procjenu umjetničkih vrijednosti kiparskih artefakata nabavljenih za širokobriješku franjevačku crkvu i samostan tijekom 19. i 20. st., a uključuje polikromirane drvene kipove svetaca i Raspela iz tirolskih /krug oko A. Stuflessera/ i slovenskih radionica /krug oko Rutera/ iz 19.st., zatim opis dijela crkvenog namještaja – starih crkvenih vratnica (danas ugrađenih u muzeju crkve), korskih klupa i ispovjedaonica-, te opis i procjenu vrijednosti reljefnih radova u kamenu –oltara (izradio fra Pio Nuić), te brončanih medalja (rad Brkića i Mačukatina), i na kraju radova u bronci Ante Starčevića.
34,80 kartica…… 2,175 arka OxMxV=2,175x1x0,5= 1,09
16,59..........................1,03 arka OxMxV= 1,03x1x0,5= 0,515
Pristupnik dr. sc. Antun Karaman, izv. prof. do sada je sudjelovao na devet znanstvenih skupova. Na međunarodnim znanstvenim skupovima pristupnik je održao pet izlaganja:
Sudjelovao s referatom «Veze Dubrovnika, Dalmacije i Bosne u gotičko doba»
Sudjelovao s referatom «Dubrovnik e la cultura artistica del mediterraneo»
Sudjelovao s referatom «Kiparski radovi u crkvi Marijina uznesenja na Širokom Brijegu».
Na domaćim znanstvenim skupovima održao je četiri izlaganja:
referatom «Kosta Strajnić i njegova slikarska škola» Stručna djelatnost Pristupnik dr. sc. Antun Karaman od sredine sedamdesetih sustavno objavljuje stručne tekstove, ponajprije likovne kritike, eseje i osvrte o likovnim zbivanjima što u časopisima, što u dnevnom tisku. Jedan je od utemeljitelja i međunarodne bijenalne izložbe «Mediteranski susreti» koje su se od 1995. do 1999. održavale u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku. Autor je scenarija za TV filmove o slikarima Ivu Dulčiću, Đuru Pulitici i Antunu Masli (obrazovni program HRT 1996.-1998.), Josipu Škerlju (UGD, 1998.) te za TV izložbe Josip Škerlj, Ivo Jašić, Lukša Peko, Dubravka Lošić i Josip Ivanović. Od stručnog rada treba istaknuti i pristupnikove ekspertize za slike: u razdoblju od 2002 do 2008. napisao ih je 6 (za slike I. Dulčića, Đ. Pulitike, A. Masle, V. Šeferova i drugih umjetnika). U istom je razdoblju izvršio 4 procjene umjetničkih djela (djela Bukovca, Murtića, Šuteja, Džamonje i većeg broja manje poznatih stranih umjetnika – za potrebe osiguranja i carinskih službi) te jedno sudsko vještačenje (djela Đ.Pulitike). Član je Muzejskoga društva Hrvatske i Međunarodnog udruženja likovnih kritičara AICA. Nastavna djelatnost Od 1991.g. do 1995.g. radio je kao predavač na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku - kolegij „Kulturna baština “, koji je profilirao u programskom i praktičnom dijelu, doprinijevši i razvoju Odjela. Pedagoškim radom, sustavnije se počeo baviti relativno kasno i to preuzimanjem profesure na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru, na kojoj predaje na kolegijima „Teorija znaka“, i „Povijest umjetnosti III.“. Od 2003.g. predaje i na poslijediplomskom studiju Ars sacra iste Akademije u okviru kojega izvodi nastavu na kolegiju „Ikonografija“, a od 2004.g. i na kolegiju „Kršćanska umjetnost“. Od 2001.g. na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na Odjelu povijest umjetnosti i arheologija, predaje na kolegijima „Osnove povijesti i likovne umjetnosti“ te „Ikonografija“. U akademskoj godini 2005./2006. jedan je od utemeljitelja samostalnog Studija za povijest umjetnosti pri Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru i njegov prvi pročelnik, te nositelj kolegija „Osnove likovne i povijesti umjetnosti“, „Teorija likovnih umjetnosti“ i „Povijest umjetnosti 19. i 20.st.“ Za novi studij izradio je Nastavni plan i program. Od 2001. g. na Veleučilištu u Dubrovniku, danas Sveučilištu u Dubrovniku izvodi nastavu na predmetu „Kulturna ponuda u turizmu“, za kojega je napravio plan i program nastave. Na istom Sveučilištu, na Odjelu Mediji i kultura u 2004. kratko predaje na predmetu „Kulturna baština i medijska kultura“ U akademskoj godini 2005./2006. jedan je od utemeljitelja dodiplomskog i diplomskog studija konzervacije i restauracije na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku i njegov prvi pročelnik te nositelj kolegija „Umjetnost starog vijeka“, „Ikonografija i ikonologija“, te „Povijest umjetnosti 19. i 20. stoljeća“. Za navedeni studij je 2005 .godine izradio Nastavni plan i program (Konzervacija i restauracija predmeta od drva, papira i tekstila) na osnovi kojega je dobivena dopusnica za izvođenje nastave. U travnju 2006. izradio je i dopunu odnosnog Nastavnog plana radi širenja programa studija na nove specijalnosti (Konzervacija i restauracija predmeta od metala i keramike) što je također prihvaćeno i provedeno u nastavi. U travnju 2007. izradio je Nastavni plan za diplomski studij Konzervacija i restauracija premeta od drva, papira, tekstila, metala i keramike koji je upućen u proceduru radi dobivanja dopusnice za izvođenje nastave. Bio je mentor u pripremi i izradi diplomskih radova sedamnaestorici studenata Veleučilišta/Sveučilišta u Dubrovniku - Odjel za management u turizmu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Zaključak: Izračunom bodova objavljenih znanstvenih i stručnih radova povjerenstvo je dužno konstatirati da pristupnik dr. sc. Antun Karaman, izv. prof. ispunjava minimalne brojčane uvjete za izbor u zvanje znanstvenog savjetnika/ redovitog profesora jer od posljednjeg izbor u zvanje ima objavljene tri knjige, a osim toga je bodovnim kvantificiranjem ustanovljeno kako pristupnik ima ukupno 71,795 bodova, što je više od potrebnog broja bodova (54) za znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora. Uvjete rektorskog zbora za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora ispunjava nadalje i jer je: U svojstvu nastavnika izvodio nastavu više od propisanih barem 600 norma sati. Osim toga, ispunjava i pet od osam uvjeta rektorskog zbora kako slijedi u tabličnom prikazu: Uz to, ispunjava i četiri od osam uvjeta rektorskog zbora kako slijedi u tabličnom prikazu:
Na temelju gore iznesenoga povjerenstvo donosi slijedeće MIŠLJENJE Pristupnik dr. sc. Antun Karaman, izvanredni profesor ispunjava minimalne uvjete za izbor u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika i znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija na na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku. Udovoljava odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03), Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 84/05) i Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/2006). Na temelju svega navedenoga predlažemo da se dr. sc. Antun Karaman, izv. prof. izabere u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija na na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku. Zagreb, 5. lipnja 2009. Dr. sc. Zvonko Maković, red. prof. predsjednik povjerenstva Dr.sc. Igor Fisković, red. prof. član povjerenstva Dr. sc. Ivo Babić, član povjerenstva dr. sc. Damir Agičić, izv. prof., predsjednik dr. sc. Mario Strecha, izv. prof., član dr. sc. Slaven Bertoša, red. prof., član FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Predmet: Izvješće Stručnog povjerenstva s prijedlogom da se dr. sc. Nevio Šetić, naslovni docent, izabere u naslovno znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici 27. ožujka 2009. u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana hrvatska povijest (srednjeg i novog vijeka te suvremena) na Odjelu za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Nakon uvida u natječajnu dokumentaciju Vijeću podnosimo ovo | ||||||||||||||||||||