Te u zagrebu filozofski fakultet
|
|  Yüklə 2.4 Mb.
|
Radovi u ostalim domaćim znanstvenim časopisima (a2) 1. Splitski krug karikaturista (1900. –1940.), Peristil, Zagreb 2003, br. 46, str. 127 –144. Povijest karikature u Dalmaciji od početka XX. stoljeća počinje Emanuelom Vidovićem kao pokretačem koji je u značajnoj mjeri utjecao na razvitak i popularnost ovog oblika likovnog izražavanja. Ovo istraživanje donosi nove podatke i interpretacije o najznačajnijim karikaturistima Dalmacije u prva četiri desetljeća 20. stoljeća, među kojima su mnogi bili suradnici humorističkog časopisa Duje Balavac. Njemačka i austrijska humoristička periodika s početka stoljeća (posebice časopis Simplicissimus) doprinijeli su razvitku regionalnih posebnosti karikature u Dalmaciji zbog kojih za čitavu skupinu karikaturista autor predlaže naziv "Splitski krug karikaturista". 2. Petar Zrinski, slikar, scenograf, karikaturist i crtač stripova, Kulturna baština, br. 32, Split 2005, str. 497-510. Istražen je nepoznati opus Petra Zrinskog, zadarskog i splitskog slikara, scenografa, karikaturiste i crtača stripova. Navode se do sada nepoznati podaci o njegovim djelima. Analiziraju se karakteristike slikarstva i scenografije a posebice crteža u karikaturi i stripu. Opus Petra Zrinskog razmatra se u kontekstu sredine u kojoj je djelovao, u kojoj su posebno zanimljiva svojstva koja nisu bliska dalmatinskoj, odnosno zadarskoj i splitskoj sredini.
Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao najstarija i najutjecajnija institucija koja formira nove naraštaje povjesničara umjetnosti, tijekom posljednjih desetak godina iznimno brzo se mijenjao. Najznačajnije promjene dogodile su se u kadrovskoj strukturi, studijskom programu (Bolonjska reforma) i tehnici izvođenja nastave. Promjene otvaraju pitanja ključna za budući razvoj struke. Kao temeljno, nameću se pitanja koja znanja trebaju imati povjesničari umjetnosti nadolazećih generacija, koliko ih i gdje treba biti te koliki postotak studenata će moći dobiti posao u struci. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima Na međunarodnim znanstvenim skupovima pristupnik doc. dr. sc. Frano Dulibić je održao dva izlaganja:
Na domaćim znanstvenim skupovima održao je šest izlaganja:
IZRAČUN BROJA BODOVA PREMA PRAVILNIKU O UVJETIMA ZA IZBOR U ZNANSTVENA ZVANJA NACIONALNOG VIJEĆA ZA ZNANOST (NN br. 84/05)
Stručna djelatnost Doc. dr. sc. Frano Dulibić objavljuje u različitim stručnim časopisima članke iz područja slikarstva, kiparstva i primijenjene umjetnosti 20. stoljeća. Član je niza strukovnih udruženja: Hrvatskog novinarskog društva, AICA-e (International Association of Art Critics), Urbanističkog savjeta Zelene akcije te Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH). Od 2007. član je upravnog odbora DPUH-a u sklopu kojega je organizirao i moderirao više javnih tribina te održao više izlaganja na tribinama. Od osnutka Odbora za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti aktivno sudjeluje u radu. Preko Urbanističkog savjeta Zelene akcije i Odbora za baštinu i prostor djeluje na zaštiti ugroženih spomenika kulture i njihovoj adekvatnoj obnovi i prezentaciji. Sudjelovao je i polemizirao u niz javnih tribina često vezanih uz ilustraciju, karikaturu, strip i zaštitu arhitektonske i urbanističke baštine. Sudjelovao u niz radijskih i televizijskih emisija. Dr. sc. Frano Dulibić je organizirao cijeli niz javnih predavanja i izlaganja: Krajolici Vladimira Varlaja, Zorin dom, Karlovac 2001.; Karikatura i slikarstvo Antuna Motike, Kovićevi dvori, 2002.; Svijet ilustracije, Klovićevi dvori, 2006.; Problemi valorizacije cjelokupnog opusa Andrije Maurovića, Kulturno informativni centar, Zagreb 2007.; Baština u programima likovnog odgoja i likovne kulture, Agencija za odgoj i obrazovanje, Opatija 2007, ponovljeno (dopunjeno i izmijenjeno predavanje): Agencija za odgoj i obrazovanje, Gliptoteka, Zagreb 2008.; Plansko pustošenje Dubrovnika, Kulturno informativni centar, Zagreb 27. 3. 2008. (u organizaciji Građanske inicijative za spas Dubrovnika, uz sudjelovanje Džive Dražića i Slobodana Vukovića); Karikaturisti Klema Švarc i Miroslav Reiner, Kulturno društvo Miroslav Šalom Freiberger, Zagreb 27. 5. 2008.; Oto Reisinger, 22.11.2008., Gradišćanski - hrvatski centar, Beč (Organizacija Matica Hrvatska). Bio je član više žirija za različite manifestacije (Hrvatski biennale ilustracije, Međunarodni natječaji Hrvatskog društva karikaturista), radio u komisijama za ocjenu kvalitete udžbenika pri Ministarstvu znanosti, kulture i športa. Objavio je desetak enciklopedijskih natuknica za njemački Allgemeines Künstlerlexikon (K.G.Saur Verlag). Nastavna djelatnost Dr. sc. Frabo Dulibić od 1993. godine održava na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu seminare iz predmeta Osnove likovnih umjetnosti, a od 1997. i predavanja iz istog predmeta. Od preuzimanja predmeta konstantno mijenja i osuvremenjuje koncepciju predmeta i metode tumačenja građe. Godine 2007. uvodi i sustav Omega kao pomoćno sredstvo za savladavanje građe iz kolegija. Od 2003. godine počinje izvoditi nastavu iz izbornih kolegija. Do sada je osmislio pet izbornih predmeta Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. godine (nastavna godina 2003/2004), Povijest karikature u Hrvatskoj od 1940.-2000. godine (nastavna godina 2004/2005), Slikarstvo i kiparstvo moderne u srednjoj Europi (nastavna godina 2005. – 2006.), Ilustracija u Hrvatskoj (nastavne godine 2006/2007 i 2007/2008). U nastavnoj godini 2008/2009. počeo predavati obavezni izborni kolegij za znanstveni smjer diplomskog studija: Metode istraživanja slikarstva i kiparstva moderne. Od 1993. počinje predavati i na Akademiji likovnih umjetnosti Zagrebu za studente Nastavničkog usmjerenja, a od 1997. godine i za studente Odsjeka za restauriranje i konzerviranje umjetnina. Od 2003. održava predavanja u sklopu nekadašnjeg poslijediplomskog a sadašnjeg doktorskog studija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2006. godine voditelj je katedre za metodiku nastave povijesti umjetnosti. Sudjelovao je u stotinjak komisija za obrane diplomskih radnji. Bio je mentor trinaest studenata koji su diplomirali povijest umjetnosti, a koji su poimence navedeni u aplikaciji na natječaj. Zaključak Izračunom bodova objavljenih znanstvenih radova, knjige, te poglavlja u knjizi povjerenstvo je dužno konstatirati da pristupnik doc. dr. sc. Frano Dulibić ispunjava minimalne brojčane uvjete za izbor u zvanje znanstvenog suradnika/docenta, budući da je bodovnim kvantificiranjem ustanovljeno kako pristupnik ima ukupno 35,135 boda (pogledati tablicu), više od 32 boda potrebnih za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Pristupnik, nadalje, prema Odluci o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja Rektorskog zbora (NN br. 106/06), zadovoljava tri od četiri uvjeta Rektorskog zbora za izbor u znanstveno – nastavno zvanje docenta.
Na temelju gore iznesenoga povjerenstvo donosi slijedeći: PRIJEDLOG S obzirom da zadovoljava uvjete Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04 i 46/07), Rektorskog zbora i Nacionalnog vijeća za znanost, predlažemo da se pristupnik na natječaj dr. sc. Frano Dulibić izabere u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika te u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto izvanrednog profesora za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izvješću prilažemo popis radova dr. sc. Frane Dulibića. U Zagrebu, 26. svibnja 2009. __________________________________ dr. sc. Zvonko Maković, red. prof., predsjednik povjerenstva __________________________________ dr. sc. Zlatko Jurić, izv. prof., član povjerenstva
dr. sc. Ivan Šimat, izv. prof., član povjerenstva PRILOG: doc. dr. sc. Frano Dulibić Popis publiciranih tekstova: Knjige: 1. Oto Reisinger, Retrospektiva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2008. 2. Vladimir Varlaj (monografija), prihvaćeno za tisak, izdavač: Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2009. Poglavlja u knjigama: 1. Definiranje karikature kao likovne vrste, Karikatura, Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, Filozofski fakultet, Naklada Slap, Zagreb, 2005., str. 11 – 33. 2. Teorijske i povijesne značajke karikature: uvod u metodologiju istraživanja, Karikatura, Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, Filozofski fakultet, Naklada Slap, Zagreb, 2005., str. 81 – 108. 3. Prije stripa (Andrija Maurović: poznato i nepoznato), Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2007, str. 9-44. Izvorni znanstveni radovi: 1. Planina Klek u slikarstvu Vladimira Varlaja, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 22, Zagreb 1998, str. 174-185. 2. Komponente formiranja slikarskog izraza Vladimira Varlaja, Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 41, Zagreb 1998, str. 91-106. 3. Grupa nezavisnih umjetnika (1921. - 1927.), Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 23, Zagreb 1999, str. 199-208. 4. Erotski crteži i grafike Milivoja Uzelca (1917.-1920.), Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 44, Zagreb 2001, str. 117-130. 5. Karikaturist Anđeo Uvodić, Kulturna baština, Split 2002, br. 31, str. 347-365. 6. Relations Between Cartoons and Painting in the Work of Antun Motika, Zbornik za umetnostno zgodovino, Ljubljana 2003, br. 39, str. 174 –197. 7. Karikature i slikarstvo Ive Režeka, Radovi instituta za povijest umjetnosti, Zagreb 2003, br. 27, str. 285-297. 8. Splitski krug karikaturista (1900. –1940.), Peristil, Zagreb 2003, br. 46, str. 127 –144. 9. Pretpovijest i počeci karikature u Hrvatskoj, Radovi instituta za povijest umjetnosti, Zagreb 2004, br. 28, str. 308-323. 10. Petar Zrinski, slikar, scenograf, karikaturist i crtač stripova, Kulturna baština, br. 32, Split 2005, str. 497-510. Izlaganja na kongresima: 1. Bečke i zagrebačke kavane u prošlosti i sadašnjosti, u zborniku: Hrvatsko-austrijske usporednice / Kroatisch-Österreichische Parallelen, Hrvatsko-austrijsko društvo, Zagreb 1993, p. 61-70 (na njemačkom jeziku str. 161-169).
Tekstovi za kataloge:
Prikazi izložbi, knjiga i eseji: 1. "Umjetnost treba nanjušiti" (razgovor sa kiparom Ivanom Kožarićem), Studentski list, Zagreb, br. 21., 1. 7. 1987, str. 28-29. 3. "Imaginarni muzej moderne Dalmacije", (Kruno Prijatelj: "Splitski izlog", Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1991), Kolo, Zagreb, br. 1-2., srpanj/kolovoz 1991, str. 206-207. 4. "Tijelo i zemlja", ( izložba Zorana Mušića u MGC Gradec 17.XII.1990 -20.I.1991), Kolo, Zagreb, br. 1-2., srpanj/kolovoz 1991, str. 213-215. 6. "Počelo je s kavom za ratne zasluge" (bečke kavane, povijest i sadašnjost), Vjesnik, prilog Panorama, Zagreb, 10. 5. 1991, str. 10, 15. 7. "Pejzaži Johna Constablea" (prikaz cjelovite retrospektivne izložbe održane u londonskoj Tate galeriji), Vjesnik, prilog Panorama, Zagreb, 21. 6. 1991, str. 11. 8. "Kipar iz kripte" (tekst o Ivanu Klapežu, nepoznatom hrvatskom kiparu iz Londona povodom izbora njegove skulpture za nagradu fondacije Margaret Tacher), Vjesnik, prilog Panorama, Zagreb, 28. 6. 1991, str. 7. 9. "Šarm Guercinova pera" (prikaz izložbe Guercinovih crteža u British Museumu, London), Vjesnik, prilog Panorama, 26. 7. 1991, str. 20. 11. "Kokoschkini nasljednici u tvrđavi", (prikaz rada i povijest Internacionalne ljetne akademije za likovnu umjetnost u Salzburgu), Vjesnik, prilog Panorama, 13. 9. 1991., str. 20-21. 12. “O nestajanju i smrti” (izložba Christiana Boltanskog u Parizu), Vijenac, br. 124., Zagreb 1998, str. 42. 13. “Otkrivena je najranije datirana slika Vladimira Varlaja Suton na rijeci, 1911.”, Kontura, Zagreb 2000, br. 64-65, str. 78-79. 14. “Opscene karikature”, Karika, Zagreb 2001, br. 48, str. 6-7. 15. Duhovitost kao lijek našem mentalitetu, Vjesnik, Zagreb 19. 1. 2002., str. 17. 16. Prilog za historiografiju karikature u Hrvatskoj, Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, IPU, Zagreb 2004, str. 255-261. 17. Sati za ulaznicu (Izložba Moma u Berlinu u Neue Nationalgalerie), Vijenac, br. 265, Zagreb, 2004, str. 16. 18. Gradovi iz svijeta snova (izložba Fabrizia Plessia u Berlinu), Kontura 2004, br. 82, str. 10-11.
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb Zagreb, 3. lipnja 2009. FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOGA FAKULTETA U ZAGREBU Predmet: Izvješće o rezultatu natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika, na Odsjeku za anglistiku. Na svojoj sjednici održanoj 27. ožujka 2009. godine Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika, na Odsjeku za anglistiku. Na natječaj objavljen u Vjesniku 10. travnja 2009. i Narodnim novinama br. 43/09 od 8. travnja. 2009. godine prijavili su se dr. sc. Mladen Matić, s prebivalištem u Sjedinjenim Američkim Državama i dr. sc. Nataša Pavlović, viši lektor na Katedri za engleski jezik pri Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr. sc. Mladen Matić priložio je životopis, doktorsku diplomu Cambridge State University iz političkih znanosti, magistarsku diplomu Fakulteta političkih nauka, Sveučilište u Zagrebu, domovnicu te dozvolu za rad u obrazovnom sustavu SAD-a za područje sociologije, srpsko-hrvatskog i političkih znanosti. Dr. sc. Nataša Pavlović svojoj je prijavi priložila životopis, izvještaj o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti te kopije diploma i domovnice. Proučivši priložene dokumente Vijeću podnosimo sljedeće IZVJEŠĆE Dr. sc. Mladen Matić rođen je 16. travnja 1943. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Iz priloženih dokumenata razvidno je da je dr. sc. Mladen Matić stekao doktorat znanosti iz političkih znanosti 18. travnja 2005. godine na Cambridge State University, SAD, Država Mississippi. Kako je dr. sc. Mladen Matić napunio 66 godina u travnju 2009., po Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, čl. 102., st. 6, premašio je zakonsku dobnu granicu za mogući rad u visokoobrazovnoj ustanovi u Hrvatskoj. Nadalje, po Statutu Sveučilišta u Zagrebu, čl. 82 osoba se bira u znanstveno zvanje i na odgovarajuće mjesto ako ispunjava uvjete za izbor u polju specificiranom javnim natječajem. Kako je natječajem specificirano područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika, pristupnik ne udovoljava temeljnom uvjetu natječaja jer ima doktorat iz društvenih znanosti. Dr. sc. Nataša Pavlović 1. Životopis i radno iskustvo Dr. sc. Nataša Pavlović rođena je 7. ožujka 1966. u Zagrebu. Godine 1990. stekla je titulu profesora engleskog jezika i književnosti i španjolskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2001. stekla je titulu magistra humanističkih znanosti, znanstveno polje jezikoslovlje, također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranivši magistarski rad pod naslovom Osobitosti prevođenja za televizijsko podslovljavanje. Doktorski studij Translation and Intercultural Studies na Sveučilištu Rovira i Virgili u Tarragoni u Španjolskoj (voditelj programa prof. dr. sc. Anthony Pym) upisala je 2003. godine, a 2005. obranila kvalifikacijski rad u sklopu doktorskog studija naslovljen Directionality Features in Collaborative Translation Processes pod mentorstvom prof. dr. sc. Gyde Hansen i prof dr. sc. Anthonyja Pyma. Doktorsku disertaciju pod naslovom Directionality in Collaborative Translation Processes. A Study of Novice Translators pod mentorstvom prof. dr. sc. Gyde Hansen i prof. dr. sc. Anthonyja Pyma obranila je 2007. godine, a rješenje o priznavanju izdano je u srpnju 2008. godine. Od 1989. do 1990. dr. sc Nataša Pavlović vodi tečajeve engleskog jezika za studente u Studentskom centru i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1991. do 1993. radi kao profesor engleskog jezika u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Od 1991. do 1994. radi i kao vanjski suradnik u Redakciji informativnog programa Hrvatske radiotelevizije, a od 1991. do 1996. kao vanjska suradnica u Službi za prijevode Hrvatske radiotelevizije. Od 1992. do 1996. radi kao prevoditeljica i pomoćnik urednika u britanskoj novinskoj agenciji Reuters. Godine 1994. radi kao lektor vanjski suradnik na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 1996. izabrana je na mjesto lektora na istome odsjeku. Zvanje višeg lektora stječe 2000. godine. 2. Nastavna djelatnost Za vrijeme rada na Odsjeku za anglistiku, od 1994. godine dr. sc. Nataša Pavlović vodila je kolegije Jezične vježbe II, Jezične vježbe III, Jezične vježbe I, Prijevodne vježbe III, Prijevodne vježbe IV. Od uvođenja bolonjskog sustava studiranja dr. sc. Nataša Pavlović voditeljica je Smjera prevoditeljstva na Odsjeku za anglistiku te predaje kolegije Teorija prevođenja, Prijevodne vježbe, EU i međunarodne organizacije. Na Poslijediplomskom specijalističkom studiju prevoditeljstva radila je Prijevodne vježbe, Teoriju prevođenja, mentorstva te sudjelovala u radu povjerenstava za ocjenu stručnih magistarskih radova. Na Poslijediplomskom specijalističkom studiju konferencijskog prevođenja, zajedno s dr. sc. Gorankom Antunović predavala je kolegij Teorija prevođenja. Od 2005. godine do danas vanjska je suradnica na doktorskom studiju Translation and Intercultural Studies na Sveučilištu Rovira i Virgili u Tarragoni u Španjolskoj, a od 2008. mentorica je za izradu doktorskih disertacija dvama doktorandima na tome doktorskom studiju. Pristupnica ima pozitivno ocijenjene rezultate studentske ankete. 3. Znanstvena djelatnost Znanstvena djelatnost dr. sc. Nataše Pavlović obuhvaća radove poglavito vezane za područje prevoditeljstva i teorije prevođenja. To se u prvom redu odnosi na njen doktorat pod naslovom Directionality in Collaborative Translation Processes. A Study of Novice Translators obranjen 2007. godine na renomiranom doktorskom studiju Translation and Intercultural Studies na Sveučilištu Rovira i Virgili u Tarragoni u Španjolskoj. Od 13 radova navedenih u popisu radova, radovi od 1997. do 2007. poglavito izlaze u hrvatskim časopisima i zbornicima, a od 2006. dr. sc. Nataša Pavlović počinje objavljivati u uglednim međunarodnim časopisima i publikacijama koje se bave prevoditeljstvom i teorijom prevođenja. Suradnica je na znanstvenom projektu „Informacijska tehnologija u prevođenju hrvatskoga i e-učenju jezika“ (voditeljica projekta dr.sc. Sanja Seljan). Radovi koji se boduju za izbor u zvanje docenta 1. Pavlović, Nataša. 1997. “Prevođenje slanga u podslovljavanju za televiziju”. U: M. Andrijašević i L. Zergollern-Miletić, ur., Tekst i diskurs, zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. 349-357. [stručni rad] U ovome stručnom radu autorica raspravlja o glavnim postupcima za prevođenje slanga u podslovljavanju za nacionalnu (javnu) televiziju. Pri odabiru postupka prevoditelj u obzir uzima različite čimbenike, uključujući funkciju elementa slanga u izvornome tekstu (televizijskom filmu ili seriji), ciljno gledateljstvo, različitu distribucijsku vrijednost elementa slanga u izvornom i ciljnom jeziku te postojanje ili nepostojanje ekvivalentnog izričaja u ciljnome jeziku. Dotiče se i pitanja odnosa gledatelja javne televizije prema vulgarizmima te razmatra postupke za njihovo prevođenje. Ovaj stručni rad može se smatrati korisnim za prevoditelje početnike, ali i za one iskusnije koji nemaju iskustvo podslovljavanja za javnu televiziju. 2. Pavlović, Nataša. 1998. “’Jezik pun mitologija’ u Europskome parlamentu”. U: L. Badurina, B. Pritchard i D. Stolac, ur., Jezična norma i varijeteti, zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Zagreb i Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. 391-398. [pregledni rad] U ovome preglednom radu, autorica se bavi jezičnom politikom u Republici Irskoj, raspetoj između dvaju službenih jezika – irskog, koji ima važnu simboličku i emotivnu ulogu, ali kojim se aktivno služi malen broj Iraca, te engleskog, koji je unatoč negativnoj povijesnoj obojenosti i nedostatku specifično irskoga standarda postao materinskim jezikom goleme većine stanovnika. Kontroverzna irska jezična politika razmatra se u svjetlu povijesnih i suvremenih društveno-političkih čimbenika. Autorica u radu iznosi vrlo zanimljive podatke i pokazuje odlično poznavanje sociolingvističke situacije u Republici Irskoj. Ovaj rad, s obzirom na tematiku jezične politike u Republici Irskoj, zanimljiv je onima koji se bave problematikom jezične politike, kao i proučavateljima irske kulture i povijesti. 3. Pavlović, Nataša i Poslek, Darko. 1998. “British and Croatian culture-specific concepts in translation”. U: J. Ciglar-Žanić, D. Kalogjera i J. Jemeršić, ur., British Cultural Studies: Cross-Cultural Challenges; conference proceedings. Zagreb: The British Council. 157-169. [stručni rad] U ovome stručnom radu, autori raspravljaju o postupcima koji prevoditeljima stoje na raspolaganju pri prevođenju elemenata kulture. Primjenjujući klasifikaciju Petera Newmarka na kulturološke elemente iz engleskog i hrvatskog govornog područja, autori razmatraju prednosti i nedostatke pojedinih postupaka te upozoravaju na najčešće stupice u koje se prevoditelji mogu uhvatiti ako dovoljno dobro ne poznaju kako izvornu tako i ciljnu kulturu/kulture. Unatoč zastarjelosti nekih primjera (članak je objavljen prije više od 10 godina), rad se može smatrati zanimljivim prevoditeljima, osobito početnicima, ali i svima koje zanima problematika prevođenja elemenata kulture. 4. Pavlović, Nataša. 2002-2003. “Pragmatic theory of politeness in TV subtitling”. SRAZ XLVII-XLVIII: 385-399. [izvorni znanstveni rad] U ovome znanstvenom radu, autorica izvještava o rezultatima svoga znanstvenog istraživanja vezanog uz prevođenje za televizijsko podslovljavanje. U uvodnome dijelu navodi neka osnovna obilježja prevođenja za televizijsko podslovljavanje, uključujući vremensko i prostorno ograničenje, narav televizijskog proizvoda kao polisemiotičnog teksta, promjenu modusa iz usmenog u pisani te postojanje dviju skupina sudionika u komunikaciji. U glavnome dijelu rada, autorica primjenjuje pragmalingvističku „teoriju uljudnosti“ (politeness theory) P. Brown i S. Levinsona na prevođenje za televizijsko podslovljavanje. Analizirajući primjere iz prijevoda „Hitne službe“ pokazuje u kojoj mjeri na koji se način strategije za „očuvanje obraza“ (face-saving strategies) mogu očuvati ili izgubiti u prijevodu s obzirom na specifičnosti ove vrste prevođenja. Ovim se istraživanjem teorija uljudnosti po prvi put primjenjuje na prevođenje za televizijsko podslovljavanje te dokazuje njena relevantnost za takav oblik prevođenja. 5. Pavlović, Nataša. 2004. “Addressing power and solidarity in TV subtitling”. Across Languages and Cultures 5(2): 211-232. [izvorni znanstveni rad] U ovome radu, objavljenome u uglednom međunarodnom časopisu koji se bavi znanstvenim proučavanjem prevođenja, autorica izvještava o rezultatima svoga israživanja vezanog uz prevođenje za televizijsko podslovljavanje. U uvodu donosi kratak, ali detaljan pregled literature vezane uz prevođenje za multimedije te navodi glavne osobitosti prevođenja za televizijsko podslovljavanje. U glavnome dijelu raspravlja o utjecaju čimbenika koji određuju televizijsko podslovljavanje na prevođenje markera međusobnih odnosa između likova, konkretnije oblika oslovljavanja kao izraza „moći“ i „solidarnosti“. Ovo je jedno od rijetkih istraživanja u kojemu se sustavno primjenjuje pragmalingvistička analiza na prevođenje za televizijsko podslovljavanje te predstavlja vrlo koristan doprinos proučavanju prevođenja svih vrsta dijaloških tekstova. 6. Pavlović, Nataša. 2005. “Metafore s kojima živimo: prevođenje”. U: J. Granić, ur., Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Zagreb i Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. 579-590. [pregledni rad] Polazeći od teze Lakoffa i Johnsona (1980: 139) da metafore „igraju ključnu ulogu u konstruiranju društvene i političke stvarnosti“, autorica u ovome radu pokušava kroz prizmu metafore dati odgovor na pitanja što je prevođenje i tko je prevoditelj, preispitujući različite metafore prevođenja u povijesti zapadne civilizacije. Razmatra načine konceptualizacije prevođenja i načine na koje one utječu na percepciju uloge prevoditelja u društvu, osobito iznoseći kritike koje suvremene teorije prevođenja upućuju prema tradicionalnim metaforama te se osvrće na nove metafore koje nude feminističke, postkolonijalne, dekonstrukcionističke i ostale suvremene teorije. Zbog svoje širine pristupa i preglednosti, ovaj rad dio je obvezne literature na kolegijima Teorije prevođenja na diplomskoj i poslijediplomskoj razini studija anglistike i prevoditeljstva. 7. Čengić, Nata, Micak, Vojo i Pavlović, Nataša. 2005a. Englesko-hrvatski moderni rječnik te Hrvatsko-engleski moderni rječnik. Rijeka: Andromeda. [u redakciji Damira Kalogjere; stručni radovi] Ova dva rječnika srednje veličine doživjela su od svojeg prvog objavljivanja (1996., Zagreb: Naklada C) već pet izdanja. Rječnici se odlikuju velikom preglednošću sadržaja, suvremenim pristupom obradi natuknice, relativno bogatom frazeologijom s obzirom na opseg rječnika te vrijednim dodacima (osnove engleske i hrvatske gramatike, temeljni fonološki i morfološki opis dvaju jezika, popis kemijskih počela, mjernih jedinica, vojničkih činova u oružanim snagama Hrvatske, Velike Britanije i Sjedinjenih Država te zemljopisnih imena). Izgovor engleskih natuknica naveden je uz pomoć sustava IPA. Premda opsegom neveliki, ovi su rječnici vrijedan prinos leksikografiji te izuzetno praktično i pouzdano pomagalo prevoditeljima i svima koji uče engleski jezik ili pak hrvatski kao drugi ili strani jezik. 8. Mullamaa, Kristina, Orenstein, Jill i Pavlović, Nataša. 2006. “New Research in Translation and Interpreting Studies. Conference Report”. Across Languages and Cultures 7(1). 108-115. [stručni rad] Ovaj stručni rad izvještaj je o radu konferencije „New Research in Translation and Interpreting Studies“ objavljen u uglednom međunarodnom časopisu koji se bavi znanstvenim proučavanjem prevođenja. Autorice pokazuju da se vrlo dobro snalaze u suvremenim pristupima znanosti o prevođenju i da dobro poznaju najnovije trendove unutar te discipline. 9. Pavlović, Nataša. 2007b. “Directionality in translation and interpreting practice. Report on a questionnaire survey in Croatia”. Forum 5(2). 79-99. [izvorni znanstveni rad] (objavljeno i u Translation Research Projects 1, ur. A. Pym i A. Perekrestenko, Tarragona: Intercultural Studies Group. 79-95.) U ovom izvornom znanstvenom radu, autorica izvještava o istraživanju provedenom u Hrvatskoj krajem 2005. uz pomoć ankete koja je obuhvatila nekoliko stotina profesionalnih prevoditelja. Cilj je istraživanja bio da se pokaže u kojoj mjeri prevoditelji kojima je prvi jezik hrvatski, jedan od jezika „ograničene proširenosti“ (language of limited diffusion), u svakodnevnoj praksi prevode s toga jezika na drugi (strani) jezik. Autorica navodi kako preskriptivni, zapadnjački pristupi teorijama prevođenja postavljaju „zlatno pravilo“ prema kojemu profesionalni prevoditelji smiju prevoditi isključivo na svoj prvi (materinski) jezik. To je zlatno pravilo tijekom posljednjeg desetljeća dovedeno u pitanje s obzirom na situaciju u većini zemalja u kojima je prevođenje na drugi jezik uobičajeno zbog pomanjkanja izvornih govornika stranih tzv. «velikih» jezika koji bi ujedno dovoljno dobro poznavali izvorni tzv. «manji» jezik. Istraživanje je pokazalo kako više od 70% prevoditelja kojima je prvi jezik hrvatski, a drugi engleski redovito prevode s hrvatskog na engleski, a čak jedna trećina ih više voli raditi u tome smjeru te taj smjer smatra lakšim od prevođenja na prvi jezik. Ovim je istraživanjem autorica pokazala kako uvriježeni stavovi o prevoditeljskoj praksi odudaraju od prevoditeljske zbilje. 10. Seljan, Sanja i Pavlović, Nataša. 2008. “Integration of the project ‘Information Technology in Computer-Assisted Translation of Croatian and in e-Language Learning’ into curriculum”. U: R. Dimitriu i K.H. Freigang, ur., Translation Technology in Translation Class. Iaşi: Institutul European. 113-121. [stručni rad] U ovome stručnom radu autorice opisuju na koji su način u sklopu bolonjskog procesa u nastavni program integrirale znanstveni projekt vezan uz informacijske tehnologije u strojno potpomognutom prevođenju. Osobit naglasak stavljen je na iskustvo primjene platforme za učenje na daljinu Moodle (na Filozofskom fakultetu lokalizirane pod nazivom Omega) te na iskustvo primjene kolaborativne metode učenja uz rad na autentičnim ili simuliranim prevoditeljskim projektima. Zbog inovativnih metoda o kojima je riječ, ovaj rad može biti koristan svim sveučilišnim nastavnicima na studijima prevoditeljstva ili prevoditeljskim smjerovima. 11. Pavlović, Nataša i Jensen, Kristian. 2009. “Eye tracking translation directionality”. U: A. Pym i A. Perekrestenko, ur., Translation Research Projects 2. Tarragona: Intercultural Studies Group. 93-109. [izvorni znanstveni rad] U ovom izvornom znanstvenom radu autori izvještavaju o istraživanju u kojem su primijenili metodu praćenja pokreta oka (eye tracking) kako bi testirali niz hipoteza vezanih uz smjer prevođenja – s prvog (materinskog) jezika na drugi (strani) jezik i obratno. Istraživanje se sastojalo od niza pokusa u kojima su ispitanici – studenti prevoditeljstva i profesionalni prevoditelji – u istim uvjetima prevodili usporedive tekstove u dva smjera (s engleskog na danski i s danskog na engleski). Uz potporu programa za praćenje aktivnosti tipkovnice (Translog), u jednome dijelu zaslona nalazio se izvorni tekst, a u drugome je ispitanik pisao svoj prijevod. Uz pomoć uređaja za praćenje pokreta oka analizirane su vrijednosti vezane uz promatranje jednog ili drugog dijela zaslona kako bi se usporedilo procesiranje izvornog i ciljnog teksta. Kao pokazatelji kognitivnog napora poslužili su širina zjenica, prosječno trajanje fiksacija, ukupno trajanje pogleda te ukupno vrijeme potrebno za zadatak. Rezultati ukazuju na to da neke od uvriježenih pretpostavki o smjeru prevođenja nemaju znanstveno dokaziva temelja i da ih ne treba uzimati zdravo za gotovo. Ovo istraživanje među prvim je istraživanjima u svijetu koja se služe novom tehnologijom praćenja pokreta u istraživanju procesa prevođenja. 12. Pavlović, Nataša. 2009. “More ways to explore the translating mind: Collaborative translation protocols”. Copenhagen Studies in Language (CSL), vol. 37. 81-105. [izvorni znanstveni rad] U ovom radu autorica na temelju vlastitog izvornog znanstvenog istraživanja uspoređuje neke od novijih znanstvenih metoda istraživanja prijevodnih procesa. U središtu pozornosti nalazi se „protokol kolaborativnog prevođenja“, metoda prikupljanja podataka koja se temelji na verbalizacijama u tijeku grupnog zadatka. Uspoređuju se prednosti i nedostaci ove metode u odnosu na metodu „glasnog razmišljanja“ (TAP), „integriranih izvještaja o problemima i odlukama“ (IPDR) te „analizu mreže odabira“ (CNA). Zbog podrobnih i kritičkih opisa različitih metoda, rad će biti od velike koristi svim znanstvenicima koji se bave proučavanjem prijevodnih procesa. 4. Znanstveno usavršavanje S obzirom na prirodu područja kojim se dr. sc. Nataša pavlović bavi, važno je istaknuti njezine studijske boravke u inozemstvu, i to: 2005. na fakultetu Institut Libre Marie Haps u Bruxellesu u Belgiji, u sklopu projekta „Tempus“, 2006. na fakultetu Copenhagen Business School (Handelshøjskolen i København) u Kopenhagenu u Danskoj i iste godine na seminaru CETRA u organizaciji Katoličkog sveučilišta u Leuvenu održanom u Misanu Adriaticu u Italiji te 2007. na fakultetu Copenhagen Business School (Handelshøjskolen i København) u Kopenhagenu u Danskoj. Navedeni studijski boravci doprinijeli su znanstvenom usmjeravanju kandidatkinje u širokom području prevoditeljstva. 5. Sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima Dr. sc. Nataša Pavlović sudjelovala je na više domaćih i inozemnih znanstvenih skupova. Od inozemnih znanstvenih skupova izdvajamo sljedeće skupove: New Research in Translation Studies 1, održan u Tarragoni (Španjolska), 2005., na kojem je sudjelovala s referatom pod naslovom „Directionality in translation and interpreting practice in Croatia“; Why Translation Studies Matters?, kongres u organizaciji društva European Society for Translation Studies, održan u Ljubljani 2007., na kojem je sudjelovala s referatom „Spot the difference: L1 and L2 translation compared“; New Research in Translation Studies 3, održan u Tarragoni (Španjolska), 2007., na kojem je sudjelovala s referatom „Eye tracking translation directionality“ (u koautorstvu s Kristianom Jensenom). Ukupno je kandidatkinja do sada održala 5 referata na međunarodnim skupovima i 4 na domaćim. 6. Zaključak i mišljenje Ocjena ukupne znanstvene, nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta – prvi izbor Zaključujemo da pristupnica u potpunosti ispunjava sve zakonske uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN br. 84/05) za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, što pokazuje izračun bodova od 59,04 (potrebno 16 bodova). Ističemo da su radovi dr. sc. Nataše Pavlović visoke kvalitete i da štoviše pokazuju već izgrađen znanstveni profil, i to u području prevoditeljstva i teorije prevođenja, za koje u nas ima vrlo malo izgrađenih stručnjaka, odnosno znanstvenika. Valja istaknuti da je pristupnica u svom dosadašnjem lektorskom radu postigla zavidnu razinu i da je vrlo poznata i kroz svoj rad u prijevodnim vježbama, ali i kroz svoj predavački rad u okviru onih kolegija koje predaje na prevoditeljskom smjeru Diplomskog studija anglistike, kao i na Poslijediplomskom specijalističkom studiju prevoditeljstva i Poslijediplomskom specijalističkom studiju konferencijskog prevođenja. Dr. sc. Nataša Pavlović vrlo je cijenjen nastavnik na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta. Pristupnica dr. sc. Nataša Pavlović, viši lektor, ispunjava uvjete Rektorskog zbora za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, budući da je u svojstvu stalnog nastavnika izvodila nastavu od najmanje devedeset (90) norma sati, od 1996. zaposlena je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je održala 9 izlaganja na znanstvenim skupovima, od čega pet (5) na međunarodnima. Na kraju zaključujemo da je pristupnica vrlo uspješan nastavnik, i to u zahtjevnim kolegijima na studiju anglistike.
Prilog 2 OCJENA UKUPNE NASTAVNE I STRUČNE DJELATNOSTI PO UVJETIMA REKTORSKOG ZBORA
Prilog 3 ZNANSTVENA DJELATNOST Popis radova Znanstveni radovi Pavlović, Nataša. 1998. “’Jezik pun mitologija’ u Europskome parlamentu”. U: L. Badurina, B. Pritchard i D. Stolac, ur., Jezična norma i varijeteti, zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Zagreb i Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. 391-398. [pregledni rad] (11 kartica) Pavlović, Nataša. 2002-2003. “Pragmatic theory of politeness in TV subtitling”. SRAZ XLVII-XLVIII: 385-399. [izvorni znanstveni rad] (22,5 kartice) Pavlović, Nataša. 2004. “Addressing power and solidarity in TV subtitling”. Across Languages and Cultures 5(2): 211-232. [izvorni znanstveni rad] (46,5 kartica) Pavlović, Nataša. 2005. “Metafore s kojima živimo: prevođenje”. U: J. Granić, ur., Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike. Zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Zagreb i Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. 579-590. [pregledni rad] (17,5 kartica) Pavlović, Nataša. 2007. “Directionality in translation and interpreting practice. Report on a questionnaire survey in Croatia”. Forum 5(2). 79-99. [izvorni znanstveni rad] (objavljeno i u Translation Research Projects 1, ur. A. Pym i A. Perekrestenko, Tarragona: Intercultural Studies Group. 79-95.) (22,5 kartica) Pavlović, Nataša i Jensen, Kristian. 2009. “Eye tracking translation directionality”. U: A. Pym i A. Perekrestenko, ur., Translation Research Projects 2. Tarragona: Intercultural Studies Group. 93-109. [suautor: Kristian Jensen; izvorni znanstveni rad] (19,5 kartica) Pavlović, Nataša. 2009. “More ways to explore the translating mind: Collaborative translation protocols”. Copenhagen Studies in Language (CSL) 37. 81-105. [izvorni znanstveni rad] (30 kartica) Stručni radovi Pavlović, Nataša. 1997. “Prevođenje slanga u podslovljavanju za televiziju”. U: M. Andrijašević i L. Zergollern-Miletić, ur., Tekst i diskurs, zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. 349-357. [stručni rad] (13 kartica) Pavlović, Nataša i Poslek, Darko. 1998. “British and Croatian culture-specific concepts in translation”. U: J. Ciglar-Žanić, D. Kalogjera i J. Jemeršić, ur., British Cultural Studies: Cross-Cultural Challenges; conference proceedings. Zagreb: The British Council. 157-169. [suautor: Darko Poslek; stručni rad] (14 kartica) Čengić, Nata, Micak, Vojo i Pavlović, Nataša. 2005a. Englesko-hrvatski moderni rječnik. Rijeka: Andromeda (1. izdanje 1996. Zagreb: Naklada C). [suautori: Nata Čengić i Vojo Micak; u redakciji Damira Kalogjere; stručni rad] (cca 320 kartica) Čengić, Nata, Micak, Vojo i Pavlović, Nataša. 2005b. Hrvatsko-engleski moderni rječnik. Rijeka: Andromeda (1. izdanje 1996. Zagreb: Naklada C). [suautori: Nata Čengić i Vojo Micak; u redakciji Damira Kalogjere; stručni rad] (cca 250 kartica) Mullamaa, Kristina, Orenstein, Jill i Pavlović, Nataša. 2006. “New Research in Translation and Interpreting Studies. Conference Report”. Across Languages and Cultures 7(1). 108-115. [suautorice: K. Mullamaa i J. Orenstein; stručni rad] (11 kartica) Seljan, Sanja i Pavlović, Nataša. 2008. “Integration of the project ‘Information Technology in Computer-Assisted Translation of Croatian and in e-Language Learning’ into curriculum”. U: R. Dimitriu i K.H. Freigang, ur., Translation Technology in Translation Class. Iaşi: Institutul European. 113-121. [suautorica S. Seljan; stručni rad] (8 kartica) Magistarski rad | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||