Te u zagrebu filozofski fakultet

Zagreb, 1.6. 2009.

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici održanoj 7. svibnja 2009. godine imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za područje društvenih znanosti, polje psihologija, grana školska psihologija, na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Na natječaj objavljen u "Narodnim novinama" 41/2009. od 3. travnja 2009. godine prijavila se jedino dr. sc. Majda Rijavec. Proučivši primljenu dokumentaciju, podnosimo sljedeći

Majda Rijavec rođena je u 1955. godine Konjicu. Diplomirala je psihologiju kao jednopredmetni studij i engleski jezik 1979. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 1984. godine stekla naziv magistra humanističkih znanosti iz područja psihologije (obranivši magistarski rad pod naslovom Mehanizmi utjecaja rigidne manjine: kategorijalna pripadnost članova manjine i njihov utjecaj na većinu), a 1989. godine akademski stupanj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje psihologija (obranivši disertaciju pod naslovom Socijalna kontrola i socijalna promjena: mehanizmi utjecaja manjinskog i većinskog mišljenja). Uz stjecanje akademskih stupnjeva, završila je i psihoterapijske edukacije iz transakcijske analize, efektivne kibernetske psihoterapije.

Od 1979. do 1990. radila je kao psiholog u Tehničkoj vojnoj školi u Zagrebu. Od 1990. do 1991. bila je zaposlena na Vojnotehničkoj akademiji Zagrebu kao docent za Vojnu psihologiju i Psihologiju rada a od 1991.- 1993. u Glavnom stožeru HV kao savjetnik za obuku. 1993. zaposlila se na Filozofskom fakultetu – Pedagogijske znanosti u Zagrebu (današnji Učiteljski fakultet) u zvanju docenta za predmet Pedagoška psihologija. 1998. godine izabrana je u zvanje izvanrednog profesora, a 2004. u zvanje redovitog profesora. Trenutno je predstojnica Katedre za psihologiju.

Znanstvena djelatnost

Rezultate svog znanstvenog rada Majda Rijavec prikazala je na 9 međunarodnih skupova (navedeni su samo oni sa recenziranim sažecima). Održala je 5 pozvanih plenarnih predavanja na međunarodnim skupovima i jedno na domaćem skupu. Također je održala jedno pozvano predavanje na inozemnom sveučilištu. Do sada je objavila 55 znanstvenih radova, od toga su 22 rada kategorije a1 (objavljeni su u časopisima ili publikacijama koji imaju međunarodno uredništvo i inozemne recenzente ili su zastupljeni u bazama podataka potvrđenim od strane Nacionalnog vijeća za znanost. U ovom izvještaju ćemo prikazati samo najvažnije radove objavljene nakon izbora u zvanje redovitog profesora (ukupno 17 radova, od čega 4 iz kategorije a1; radovi iz kategorije a1 označeni su zvjezdicom).

Objavljeni radovi mogu se svrstati u dvije skupine: područje školske psihologije i područje pozitivne psihologije. Radovi u području školske psihologije uspješno integriraju istraživanja suočavanja sa stresom u školi i područje ciljnih orijentacija. Rezultati ovih radova sugeriraju važnost razvoja preventivnih programa s ciljem bolje prilagodbe i boljeg školskog uspjeha učenika u osnovnoj školi. Radovi iz pozitivne psihologije daju kritički prikaz i osvrt na ovu novu psihologijsku disciplinu, s naglaskom na ulogu životnih ciljeva u ostvarenju psihološke dobrobiti.

Pavin, T., Rijavec, M., Miljević-Riđički, R. (2005). Prikaz rezultata empirijskih istraživanja na glavnim sudionicima sustava obrazovanja učitelja i nastavnika. U: V. Vizek-Vidović (ur.), Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive (str.95-196). Zagreb: Institut za društvena istraživanja. Ovo istraživanje provodeno je na reprezentativnom uzorku učitelja osnovne škole s ciljem utvrđivanja percepcije kvalitete njihovog obrazovanja na fakultetima i zadovoljstva tim obrazovanjem. Osim toga analizirani su i podaci koji se odnose na učiteljsku percepciju kvalitete stručnog usavršavanja i zadovoljstva tim usavršavanjem. Prikazano je također na koji način učitelji percipiraju vlastitu profesionalnu ulogu te neke aspekte svoje profesije, a obrađeni su i glavni izvori njihova zadovoljstva i nezadovoljstva u radu. Rezultati ukazuju na potrebu za poboljšanjem kako obrazovanja na fakultetima, tako i trajnog profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika pri čemu se mogu identificirati i određena područja u kojima su te promjene najpotrebnije.

* Brdar, I., Rijavec, M., Lončarić, D. (2006.). Goal orientations, coping with school failure and school achievement. European Journal of Psychology of Education. Vol. XXI, NO. 1, pp 53-70. Ovo istraživanje imalo je za cilj ispitati odnos između ciljnih orijentacija u učenju, suočavanja sa školskim neuspjehom i školskog uspjeha kod srednjoškolaca. Postavljena je hipoteza da ciljne orijentacije mogu prognozirati školski uspjeh direktno, ali i preko strategija suočavanja s neuspjehom kao medijator varijabli. Analiza traga pokazala je da su ciljne orijentacije povezane sa školskim uspjehom jedino preko strategija suočavanja s neuspjehom, dok same za sebe nisu imale utjecaja na školski uspjeh. Znanstveni doprinos ovog rada je u identificiranju potencijalnih medijatora u vezi između ciljnih orijentacija u učenju i školskog uspjeha. Uz teorijski značaj rad ima i praktične implikacije koje ukazuju na potrebu poučavanja uspješnih strategija suočavanja sa stresom zbog školskog neuspjeha.

* Rijavec, M., Miljković, D. (2006). Pozitivna psihologija: psihologija čije je vrijeme (ponovno) došlo. Društvena istraživanja, 84-85, str. 621-641. Ovo je uvodni članak u tematski broj časopisa Društvena istraživanja posvećen pozitivnoj psihologiji. Pozitivna psihologija istražuje uvjete i procese koji pridonose optimalnom funkcioniranju pojedinaca grupa i institucija. Istraživanja u području pozitivne psihologije mogu se podijeliti u tri dijela. To su pozitivna subjektivna iskustva, pozitivne individualne osobine i pozitivne institucije i zajednice. Članak daje pregled faktora koji su pridonijeli nastanku i razvoju pozitivne psihologije, njezine kritike i buduće izazove. Ističu se mogućnosti njezine primjene u poučavanju i učenju, u poslu, u kliničkoj praksi, u osobnom razvoju i u izgrađivanju pozitivne zajednice. Znanstveni doprinos rada je u prikazu i kritičkom osvrtu na pozitivnu psihologiju kao novu znanstvenu disciplinu.

*Mijočević, I., Rijavec, M. (2006). Optimistički i pesimistički eksplanatorni stil i školski uspjeh u višim razredima osnovne škole. Odgojne znanosti, 2, 347-361. Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između optimističkog i pesimističkog eksplanatornog stila i školskog uspjeha u višim razredima osnovne škole. U istraživanju su sudjelovalo ukupno 153 učenika od petog do osmog razreda osnovne škole dobi od 11 do 14 godina, od toga 84 dječaka i 69 djevojčica. Primijenjen je Upitnik atribucijskog stila za djecu – CASQ koji ispituje optimizam, pesimizam i opći eksplanatorni stil. Rezultati su pokazali da je optimistički eksplanatorni stil pozitivno povezan sa općim školskim uspjehom i ocjenama iz matematike i hrvatskog jezika, dok je za pesimistički stil ta povezanost negativna. Također su potvrđeni rezultati dosadašnjih istraživanja koji ukazuju na to da su djevojčice u ovoj dobi optimističnije od dječaka. Znanstveni doprinos ovog rada je u utvrđivanju povezanosti između optimizma i školskog uspjeha u višim razredima osnovne škole. Rezultati ukazuju na potrebu provođenja intervencijskih programa za razvoj optimističkog eksplanatornog stila kod učenika osnovne škole.

* Rijavec, M., Miljevic-Riđički, R and Vizek-Vidović, V. (2006), Pre-service Teachers and Teacher beginers' professional belifs and perceived competencies. Odgojne znanosti, Vol. 8, No 1, 159-170. U ovom istraživanju ispitana su 123 učitelja početnika i 334 studenta završnih godina s istih fakulteta i visokih škola koje su završili učitelji. Cilj rada bio je istražiti mišljenja učitelja početnika i studenata završnih godina učiteljskih fakulteta o njihovim profesionalnim kompetencijama. Rezultati su pokazali da su studenti općenito svoje kompetencije za budući učiteljski poziv procjenjivali boljim od učitelja početnika. Izgleda da učitelji početnici doživljavaju svojevrsni šok realnosti, dok studenti imaju očekivanja o svom budućem poslu koja ne odgovaraju onome što se stvarno događa kad počnu raditi. Također, studenti su u svom pristupu bili više usmjereni na učenika nego učitelji. I učitelji i studenti u svom pristupu usmjereni na učenika osjećali su se manje kompetentni od onih koji su imali pristup usmjeren na učitelja.

Rijavec, M., Brdar, I., Miljković, D. (2006). Extrinsic vs. intrinsic life goals, psychological needs and life satisfaction. U: A. Delle Fave (ur.), Dimensions of well-being. Research and intervention (str. 91-105). Milano: Franco Angeli (međunarodna recenzija). Cilj ovog istraživanja bio je istražiti odnos između intrinzičnih i ekstrinzičnih životnih ciljeva, temeljnih psiholoških potreba i životnog zadovoljstva i vitalnosti kao indikatora psihološke dobrobiti. Rezultati analize traga pokazali su vezu između trenutnog ostvarenja intrinzičnih ciljeva i životnog zadovoljstva i direktno i indirektno preko zadovoljenja temeljnih psiholoških potreba. S druge strane, ostvarenje ekstrinzičnih ciljeva nije bilo povezano sa životnim zadovoljstvom. Znanstveni doprinos ovog rada je u utvrđivanju medijatora između životnih ciljeva i psihološke dobrobiti.

Buškulić, V., Rijavec, M. (2007). Razredno-nastavno ozračje i prosocijalno i agresivno ponašanje učenika u klasičnom i kombiniranom odjelu. Napredak, 148, 4, 579-590. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u razredno-nastavnom ozračju te prosocijalnom i agresivnom ponašanju učenika četvrtih razreda osnovne škole u klasičnim i kombiniranim odjelima. Istraživanje je provedeno u 19 osnovnih škola Zadarske županije na uzorku od 146 učenika. Diskriminacijska analiza je pokazala da istraživane varijable u maloj mjeri pridonose razlikovanju učenika u klasičnim i kombiniranim odjelima. Iz analize distribucija rezultata moglo se zaključiti da rad u kombiniranim odjelima pojedinim učenicima tog odjela jako dobro odgovara dok drugima nikako ne odgovara, dok većini učenika klasičnih odjela rad u takvom odjelu 0dgovara u prosječnoj mjeri. Ovo je prvo istraživanje o razredno-nastavnom ozračju u Hrvatskoj i jedno od rijetkih istraživanja o kombiniranim odjelima uopće, i kod nas i u svijetu.

Rijavec, M., Marković, D. (2008). Nada, strah od ispitivanja i školski uspjeh. Metodika, Vol. 9, 16, 8-17. Istraživanje je provedeno s ciljem da se ispita odnos između nade, straha od ispitivanja i školskog uspjeha kod učenika petog razreda osnovne škole. U istraživanju je sudjelovalo 167 učenika (83 djevojčice i 84 dječaka) petih razreda dviju osnovnih škola na području grada Velike Gorice. Primijenjena su dva instrumenta: Skala nade za djecu i Strah od škole-ispitivanja IDSOŠ. Rezultati su pokazali da nema razlike u stupnju nade i strahu od škole između dječaka i djevojčica, ali su djevojčice imale bolji opći školski uspjeh, te ocjene iz matematike iz hrvatskog jezika. Uz kontrolu varijable spola jedini značajan prediktor školskog uspjeha, te ocjena iz matematike i hrvatskog jezika bio je stupanj nade. Strah od ispitivanja se u kombinaciji s nadom nije pokazao značajnim prediktorom školskog uspjeha. Rezultati istraživanja upućuju na to da bi se u preventivne programe za djecu i mlade u našim školama mogli uključiti i programi razvijanja nade.

Mihaljević, Š., Rijavec, M. (2008). Strategije suočavanja sa stresom i školski uspjeh kod učenika s višim i nižim strahom od škole i ispitivanja. Napredak, 149, 2, 183-194. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem da se utvrde razlike u suočavanju sa stresom zbog neuspjeha u školi i školskom uspjehu kod učenika višeg i nižeg straha od škole i ispitivanja. Provedeno je na uzorku od 261 učenika od četvrtog do sedmog razreda u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi. Utvrđene su značajne razlike između učenika visokoga i niskoga straha od škole i ispitivanja. Učenici s visokim strahom od ispitivanja imaju lošije strategije suočavanja sa stresom zbog loše ocjene što znači da češće pokazuju negativne emocije, agresiju i ljutnju prema drugima, zaboravljaju lošu ocjenu i traže socijalnu podršku u odnosu na učenike s niskim strahom od ispitivanja. Učenici s većim strahom od ispitivanja (dimenzija psihosomatski simptomi i izbjegavanje škole) također postižu slabiji školski uspjeh. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu razvoja programa sa svrhom prevencije straha od škole i ispitivanja.

Stojčević, A., Rijavec, M. (2008). Provjera djelotvornosti programa učenja strategija suočavanja sa stresom zbog loše ocjene u osnovnoj školi. Napredak, 149, 2, 183-194, 3, 326-338. Loša ocjena ili ocjena manja od one koje je dijete očekivalo najčešći je izvor stresa u djece školske dobi. Dosadašnja istraživanja pokazuju da razni programi poučavanja strategijama suočavanja mogu povećati repertoar suočavanja i poboljšati kognitivno funkcioniranje učenika. Provedeno je istraživanje s ciljem provjere djelotvornosti Programa učenja strategija suočavanja sa stresom zbog loše ocjene na uzorku od 90 učenika trećeg i četvrtog razreda osnovne škole. Ispitanici eksperimentalne skupine pohađali su osam radionica u kojima su učili i uvježbavali strategije i vještine vezane uz uspješno suočavanje sa stresom zbog loše ocjene. Ispitivan je učinak programa na strategije suočavanja s lošom ocjenom i na ciljne orijentacije kod učenja. Rezultati pokazuju daje u eksperimentalnoj grupi pod utjecajem programa došlo do veće učestalosti korištenja uspješnih strategija suočavanja sa stresom kao i pojačanje usmjerenosti na izvedbu kod učenja. Rezultati ukazuju na mogućnost učenje djelotvornih strategija suočavanja sa stresom u školi već u dobi od 9 i 10 godina.

Majda Rijavec aktivna je i kao znanstveni recenzent. Napisala je nekoliko desetaka recenzija radova za časopise: Child abuse and neglect, Psihologijske teme, Društvena istraživanja, Napredak, Psychiatria Danubina, Odgojne znanosti i Metodika; 4 recenzije znanstvenih projekata Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta (2006., 2007.) i 8 recenzija studijskih programa.

Nastavna djelatnost

Od 1994. svake godine pod njenim mentorstvom je diplomiralo 10-15 studenata na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, a do sada je magistriralo 5 studenata kojima je bila mentor. Objavila je 2 rada u koautorstvu sa studentima na diplomskom studiju i 4 u koautorstvu sa studentima na poslijediplomskom studiju.

Suautor je dva sveučilišna udžbenika i jednih skripti za predmete Psihologija obrazovanja, Pozitivna psihologija i Organizacijska psihologija.

U svim dosadašnjim studentskim anketama ocijenjena je kao drugi najbolji nastavnik na Učiteljskom fakultetu.

Stručna djelatnost

Objavila je 10 stručnih članaka, od toga 2 nakon izbora u zvanje redovitog profesora.

Objavila je 37 stručnih knjiga, od toga 7 nakon izbora u zvanje redovitog profesora. Također je objavila 2 poglavlja u knjizi. Objavila je 35 stručnih knjiga (od toga 5 nakon zadnjeg izbora u zvanje) i tri poglavlja u stručnoj knjizi. Do danas je održala preko 100 stručnih predavanja i radionica u dječjim vrtićima, te osnovnim i srednjim školama.

Članica je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore i Internationl Positive Psychology Association (IPPA). Predsjednik je Hrvatske mreže pozitivne psihologije i hrvatski predstavnik u European Network of Positive Psychology.

Za svoj znanstveni i stručni rad dobila je tri nagrade: 1997. Nagrada Hrvatskog psihološkog društva "Ramiro Bujas" za izuzetna dostignuća u popularizaciji psihologijske znanosti; 2000. Godišnja državna nagrada za popularizaciju znanosti; 2009. Nagrada Hrvatskog psihološkog društva "Ramiro i Zoran Bujas" za iznimno vrijednu psihologijsku knjigu.

Ocjena i mišljenje stručnog povjerenstva

Iz pregleda cjelokupne profesionalne aktivnosti predloženice dr.sc. Majde Rijavec vidljivo je da je riječ o izgrađenoj znanstvenici i sveučilišnoj nastavnici koja je u svakom području svog profesionalnog djelovanja pokazala najviši stupanj zrelosti, kreativnosti i predanosti u radu. I nakon izbora u zvanje redovitog profesora nastavila se intenzivno baviti znanstvenim radom te je objavila 17 novih radova od čega 4 u kategoriji a1. Posebno valja istaknuti njezin doprinos u području pozitivne psihologije koje je prva u Hrvatskoj počela sustavno istraživati ali i uvoditi kao važnu temu u svoju nastavnu i stručnu djelatnost.

Uz kontinuirani znanstveno istraživački rad predloženica je u proteklom razdoblju od posljednjeg izbora u zvanje redovitog profesora ispunila sve potrebne uvjete Rektorskog zbora za izbor u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. U studentskoj evaluaciji nastave ocjenjivana je vrlo visoko (drugi rang) te kotira kao jedan od najboljih nastavnika u svojoj matičnoj ustanovi. Objavila je kao koautor 2 sveučilišna udžbenika i šest radova u koautorstvu sa diplomskim i poslijediplomskim studentima, te je pod njezinim vodstvom obranjeno više od 200 diplomskih radova. Održala je 9 priopćenja na međunarodnim skupovima i 5 pozvanih plenarnih predavanja. Recenzirala je preko 100 radova u znanstvenim i stručnim časopisima te je bila recenzent 8 znanstvenih projekata. Kao gost predavač boravila je na Sveučilištu u Budimpešti. Voditelj je Hrvatske mreže pozitivne psihologije i predstavnik Hrvatske u Europskoj mreži pozitivne psihologije. U stručnom radu ključno mjesto ima autorstvo i koautorstvo u 37 knjiga iz područja popularne psihologije (7 nakon posljednjeg izbora) za koji je dobila i tri važna društvena priznanja za izuzetna dostignuća u području popularizacije psihologijske znanosti.

Na temelju uvida u cjelokupnu priloženu dokumentaciju zaključujemo da je Majda Rijavec ispunila sve znanstvene, nastavne i stručne uvjete Rektorskog zbora za izbor u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora te stoga predlažemo Vijeću da prihvati naše pozitivno mišljenje za izbor dr. sc. Majde Rijavec u trajno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, grana školska psihologija te preporučujemo njezin izbor na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te uvjetima Rektorskog zbora.

OCJENA UKUPNE NASTAVNE I STRUČNE DJELATNOSTI U POSTUPKU IZBORA ZA ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE REDOVITOG PROFESORA U TRAJNOM ZVANJU za Majdu Rijavec

OBVEZATNI UVJET
pozitivno ocijenjeni rezultati studentske ankete	U svim dosadašnjim anketama ocijenjena kao drugi najbolji nastavnik na Učiteljskom fakultetu
TREBA ISPUNITI OSAM OD DVANAEST UVJETA	OSTVARENO
1. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije (2) znanstvene knjige ili dva (2) priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja iz dva (2) kolegija, kao nastavne tekstove koji su pozitivno ocijenjeni od stručnog povjerenstva;	Koautorica je 2 sveučlišna udžbenika Psihologija obrazovanja (2003) i Pozitivna psihologija (2008)
2. da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom;	Obranjeno preko 200 diplomskih radova Objavljena dva rada u koautorstvu sa studentima
3. da se dokazao kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju, što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski (doktorski) studij;	Objavljena 4 rada u koautorstvu sa studentima na poslijediplomskom studiju
4. da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima od toga najmanje četiri (4) priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu;	Održala 9 priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima i 5 pozvanih plenarnih predavanja
5. daje bio najmanje četiri godine član uređivačkog odbora znanstvenog časopisa ili daje bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga;
6. da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova;	Recenzirala preko 100 radova u znanstvenim časopisima
7. da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu;
8. da je kao gostujući profesor ili znanstvenik boravio ukupno dvije godine na uglednim inozemnim sveučilištima ili institutima, te održao pozvana predavanja.	Pozvano predavanje na Sveučlištu u Budimpešti.
9. da je bio pozvani predavač na barem dva međunarodna znanstvena skupa;	Pozvani predavač na 5 znanstvenih skupova
2. da je bio recenzent (izvjestitelj) za barem dva studijska programa, ili barem dva sveučilišna udžbenika ili znanstvene knjige;	Recenzent 8 studijskih programa
3. daje obnašao čelnu dužnost u strukovnoj asocijaciji iz svojeg znanstvenog područja, ili čelnu dužnost na visokom učilištu ili u široj akademskoj zajednici;	Voditelj Hrvatske mreže pozitivne psihologije i predstavnik Hrvatske u Europskoj mreži pozitivne psihologije.
4. da je dobio istaknutu domaću ili međunarodnu nagradu za svoj znanstveni ili nastavni rad.	Dobila tri domaće nagrade: 1997. Nagrada Hrvatskog psihološkog društva "Ramiro Bujas" za izuzetna dostignuća u popularizaciji psihologijske znanosti; 2000. Godišnja državna nagrada za popularizaciju znanosti; 2009. Nagrada Hrvatskog psihološkog društva "Ramiro i Zoran Bujas" za iznimno vrijednu psihologijsku knjigu

U Zagrebu, 1.6.2009.

ČLANOVI STRUČNOG POVJERENSTVA

Dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, red. prof., predsjednica

Dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof. član

Dr. sc. Nikola Pastuović, red. prof. član

Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za filozofiju

                                     SKUPNI IZVJEŠTAJ 

    Na natječaj, objavljen u «Slobodnoj Dalmaciji» 4. studenoga 2008., prijavila se je dr. sc. Maja Žitinski, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Dubrovniku, kao jedina pristupnica. 

    Biografija pristupnice 

    Maja Žitinski rođena je 15. kolovoza 1950. u Dubrovniku, studij filozofije i sociologije završila na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirala, 1980. (tema: «Problem slobode u Marxovoj filozofiji»), te doktorirala, 1996. (tema: «Ideja humanizma i suvremena filozofija»).

    Koristi se engleskim i njemačkim jezikom.

    Do sada je radila kao voditeljica knjižnice i dokumentacije u Centru za tržišna istraživanja u Zagrebu (1976.), nastavnica u srednjoj školi u Dubrovniku (1977.-1986.), predavačica društvenih znanosti na Pomorskome fakultetu u Dubrovniku (1986.), predavačica Socijalne psihologije i Sociologije na Pomorskome fakultetu, studij u Splitu (1988.-1991.), profesorica Poslovne etike, Sociologije kulture i komunikacijskih studija na Veleučilištu (kasnije: Sveučilištu) u Dubrovniku (1995.-2007.). Predavala je također i kolegije Introduction to Psychology i Introduction to Philosophy na American College of Management and Technology u Dubrovniku.

    Za docenticu (predmet: Etika u tržišnim odnosima i Umijeće komuniciranja) izabrana je lipnju 1988., a za izvanrednu profesoricu (predmet: Etika u tržišnim odnosima i Kultura poslovnoga komuniciranja) u listopadu 2003.

Povjerenstvo ovoga vijeća već je prije pola godine dalo negativno mišljenje o zahtjevu pristupnice da bude izabrana za redovitu profesoricu. U međuvremenu nije došlo do bitnih promjena; prema aktualiziranoj natječajnoj dokumentaciji pristupnica zadovoljava samo tri (od zahtijevanih najmanje četiri) uvjeta za izbor u zvanje redovite profesorice, formuliranih u IV. odjeljku Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja: