Te u zagrebu filozofski fakultet
|
|  Yüklə 2.4 Mb.
|
Znanstvena djelatnost nakon izbora u zvanje izvanrednog profesora Dr. sc. Dean Duda u razdoblju nakon izbora u zvanje izvanrednog profesora nastavio je s znanstvenoistraživačkom djelatnošću u područjima u kojima je već postigao iznimne teorijske dosege, koji u nas ključno utječu na recentno oblikovanje znanstvenoga polja proučavanja književnosti kao sustava, prvenstveno u području teorije i metodologije književnosti kao i kulturalnih studija. Posebno se pritom ističe metodologijski prijelaz koji obilježava otvaranja kulturalnih studija prema područjima antropoloških i etnografskih istraživanja, te se i kontinuitet izabranoga znanstvenoga područja (moderno pripovijedanje, putopisne tekstualne strategije) sagledava u radovima dr. sc. Deana Dude iz novih teorijskih očišta. U ovome razdoblju izdvajamo sljedeće radove: A1) izvorni znanstveni radovi 1.Towards a Modernist Travel Culture, Journeys – The International Journal of Travel and Travel Writing, vol. 6 (2005), br. 1-2, str. 68-87. U ovome radu dr. sc. Dean Duda nastavlja svoje bavljenje putopisnim diskursom, situirajući ga u modernističku kultura putovanja. Središnja je tema članka, dakle, modernistička kultura putovanja i njezini oblici, razmotrena s obzirom na Matoševu poziciju, Krležin putopisni avangardizam, Batušićevu introvertnost i Matkovićevu dijalošku naraciju. Osnovno je pitanje koje autor postavlja se način na koji se narativni postupci karakteristični za moderni roman pojavljuju u putopisnom diskursu.
U ovome znanstvenom radu autor se posvećuje analizi tranzicije u hrvatskoj književnosti, njezinoj medijskoj infrastrukturi i načinima inscenacije književnosti. Posebna je pozornost posvećena novim organizacijskim oblicima karakterističnim za popularnu kulturu, kao i složenijem kulturnom i medijskom okviru unutar kojeg se odvija neokapitalistička transformacija književnog polja. 3. Transition und Methode. Überlegungen zum lokalen Zustand des literarischen Feldes, u: Literaturwissenschaft im Wandel. Aspekte theoretischer und fachlicher Neuorganisation, ur. C. Magerski i S. Lacko Vidulić, VS Verlag, Wiesbaden 2009, str. 65-80. U ovome radu – koji smatamo ključnim za teorijsko pozicioniranje sustava književne znanosti i institucije književnosti - dr. sc. Dean Duda raspravlja o položaju znanja o književnosti u globalnim uvjetima fleksibilnog kapitalizma, protočne modernosti i prekariteta s jedne i njegovu interesu za lokalno polje odnosno hrvatsku književnu tranziciju s druge strane. S tog stajališta on tumači promjenu književnoga polja i institucionalni položaj znanja o književnosti koje je, zbog niza razloga, propustilo analitički pristupiti promjenama što su u posljednjem desetljeću zahvatile hrvatsku književnost. Reducirani interes za socijalni život književnosti, kao i za popularnu i medijsku kulturu, koja uvelike određuje logiku promjene lokalnoga književnog polja, smatra autor, jedan je od osnovnih razloga izostanka sustavnijeg proučavanja recentnih transformacija književnoga polja. U tom se smislu kulturalni studiji, dominantno usmjereni na proučavanje promjena u kulturi, pokazuju kao ona vrsta znanja koja se, uz kontekstualnu osjetljivost, nameću kao okvir za proučavanje tranzicijskoga književnog polja. Već i sam naslov teksta «Tranzicija i metoda: bilješke uz lokalno stanje književnoga polja» situira autora u otvorenu polju postavljenih pitanja o sadašnjem trenutku znanja o književnosti, njegovu statusu i perspektivama, osobito u kontekstu reformi koje se odvijaju u akademskom odnosno sveučilišnom polju, dinamike književne proizvodnje, kao i lokalnih (u ovom slučaju hrvatskih) posebnosti. Želeći, naime, pozicionirati problematiku književnosti i znanja o njoj u širi i analitički zahtjevniji kontekst društvenih i humanističkih znanosti, autor istovremeno propituje i pretpostavke tradicionalnog uvelike romantičkog pristupa nacionalne filologije, kojih učinak seže do recentno proizvedenih književnoznanstvenih i književnopovijesnih radova. S druge strane, autor smatra da takva analiza predstavlja ozbiljan izazov postojećim epistemološkoj ili kulturnim pozicijama, te svoju analizu smještava u koncepcijski prostor djelovanja književnog polja, tj. onoga što suvremeni analitičari nazivaju javnim životom književnosti, odnosno funkcioniranjem književnosti (i, naravno, znanja o njoj) u javnoj kulturi, političkoj i civilnoj sferi, u školama i na sveučilištima. Tom popisu svakako treba pridodati i Dudin interes za medijsku reprezentaciju književnosti, razvitak književne industrije, odnos prema književnosti kao javnom dobru i komercijalnom proizvodu koji donosi profit. Kao izvorni znanstveni radovi u kategoriji A2, mogu se kategoriziratii sljedeći tekstovi: 1.«Užas je moja furka». Socijalistički urbani imaginarij Branimira Štulića, U: Devijacije i promašaji: etnografija domaćeg socijalizma, ur. I. Prica & L. Čale Feldman, IEF, Zagreb 2006, str. 95-120. Ovaj je rad prof. Dude posvećen popularnoj glazbi u razdoblju tzv. dekadentnog socijalizma. Iz perspektive kulturalnih studija i srodnih teorija popularne kulture analizira se tekstualni sloj pjesama Branimira Štulića, osobito elementi njegova urbanog imaginarija i uspostavljaju se vrijednosni sustav i elementi kulturnog proizvoda koji se određuje kao socijalistički modernizam u popularnoj kulturi. 2.Prema modernističkoj kulturi putovanja, u: Poetika pitanja. Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara, ur. D. Duda, G. Slabinac i A. Zlatar, FF press, Zareb 2007, str. 267-286. U ovome tekstu prof. Duda obrađuje problem dodira različitih disciplina uključenih u područje kulture putovanja na primjeru specifične kulturne i povijesne artikulacije putničkoga diskurza u hrvatskoj književnosti, i to u razdoblju njegove pretpostavljene modernističke frekvencije od 1920-ih do 1960-ih. Posrijedi su putopisi trojice poetički srodnih autora koji u tom vremenskom razdoblju putuju na tri različite destinacije - Miroslava Krleže (Izlet u Rusiju), Slavka Batušića (Kroz zapadne zemlje i gradove, Od Kandije do Hammerfesta, Od Siene do Haarlema) i Marijana Matkovića (Američki triptih). Namjera je teksta da, s obzirom na postdisciplinarni status područja kulture putovanja, u osloncu na historiografiju, tekstualnu i poetičku analizu karakterističnu za problem putopisa kao književnog žanra, ponudi elemente modernističke kulture putovanja u hrvatskoj varijanti, kao distinktivne paradigme karakteristične za središnja desetljeća 20. stoljeća. 3. Gajo Peleš ili zanat književnog povjesničara, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti X. (Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti), ur. C. Pavlović i V. Glunčić-Bužančić, Split 2008, str. 62-69. Književnoteorijska analiza prof. Dude u ovome tekstu obrađuje književnohistoriografski diskurs Gaje Peleša i njegova ključna obilježja u sklopu ideje zanata kao nužne pretpostavke za proučavanje književnosti. Elementi njegova diskursa, kao što su autonomija književnosti, njezin proizvodni višak, anticipacija pojava u društvu i kulturi, antimimetičnost, intersubjektivnost i otvorenost nalaze se u središtu razumijevanja književnohistoriografskog zanata. Pelešev se doprinos hrvatskoj komparatistici razmatra s obzirom na njezino trenutno stanje, kao i u pogledu njegove pedagoške važnosti. Kao stručni ili pregledni članak, naposljetku, izdvajamo rad «Tony Bennett – popularna kultura, kulturalni studiji, kulturna politika», u: T. Bennett, Kultura: znanost reformatora, Goldenmarketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2005, str. 333-341. Ovaj rad prof. Dude obuhvaća pregled i analizu ključnih problema u Bennettovu književnoznanstvenom, kulturalnostudijskom, sociološkom i muzeološkom diskursu, i to od početaka bliskih marksističkoj književnoj kritici preko proučavanja popularne kulture do recentnih studija o ukusu publike u Velikoj Britaniji. Razmotreni su dominantni utjecaji, kao i ideja o kulturi kao znanosti reformatora - središnja razlika i prepoznatljivost Bennettova pristupa u širem području kulturalnih studija. Dr.sc. Dean. Duda svoj je interes za područje kulturalnih studija i njihovih teorijskih perspektiva pokazao i kao priređivač zbornika Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb 2006., 387 str. Zbornik donosi 16 tekstova iz područja kulturalnih studija i sastavljen u tri tematsko-problemske cjeline. U prvoj su osnovni odnosno ishodišni tekstovi R. Hoggarta i R. Williamsa, u drugoj refleksije o mjestu kulturalnih studija (R. Johnson i S. Hall), a u trećoj su zastupljeni tekstovi koji pokazuju aspektualnu zaokupljenost područja – mediji, kultura pogona, feminizam i popularna kultura, subkulture, buržoaska kultura i karneval, popularna književnost, trgovački centri, problemi identiteta itd. (S. Hall /3 teksta/, P. Willis, C. Brunsdon, A. McRobbie, P. Stallybrass i A. White, A. Easthope, J. Radway, M. Morris, J. Clifford, P. Gilroy). Svaki je tekst opremljen biobibliografskom bilješkom i prijedlozima za čitanje, što pokazuje preciznost priređivača i njegovu jasnu teorijsku usmjerenost. U cjelini gledano, možemo ocijeniti kako je znanstvenoistraživačka djelatnost dr. sc. Deana Dude u proteklom razdoblju posvećena teorijskim perspektivama proučavanja književnosti i kulture, poglavito u kontekstu kulturalnih i socijalnih promjena u tzv. razdoblju tranzicije. U njegovim se znanstvenim radovima podjednako uočava smisao za identifikaciju i izlaganje bitnih osobina različitih stajališta, kao i za dosljednu, kritičku analizu. Autor se svakako zalaže za teorijski raznoliko perspektuiran razvoj kulturalnih studija, te u njima pronalazi pretpostavke za dalje znanstveno istraživanje. Ne izostavljajući nikada kritički pogled spram recentnih teorija dr. sc. Dean Duda redovito u svojim radovima upozorava na moguće primjedbe i na teškoće teorijskog i institucionalnog određenja cjelokupne koncepcije. Bez sumnje je jasno kako mu upravo izvrsno poznavanje širokoga spektra recentne teorijske literature omogućuje i kritički odmak, uvijek, dobro obrazložen i utemeljeni na vlastitom istraživanju i promišljanju kulturalnih okolnosti u kojima se proizvodi suvremena literatura. Kao analitičar niza fenomena suvremene pop i masovne kulture, dr. sc. Dean Duda svojim istraživanjima ocrtava posve novi krug teorijskih problema i kritičkoj teoriji izloženih tema u novijoj. hrvatskoj znanosti o književnosti. Nastavna djelatnost Što se pak tiče rada u nastavi, dr. sc. Dean Duda dokazao se u proteklih gotovo dvadeset godina rada kao izvrstan nastavnik. Njegove kolegije, koje studenti prema sustavu nastave u Odsjeku za komparativnu književnost uvijek mogu birati, redovno želi slušati više studenata nego što ih kolegij može primiti. Od 1990. prof. Duda drži nastavu studentima komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kolegiji obuhvaćaju teme iz metodologije proučavanja književnosti, književne teorije, književne povijesti (povijesti romana i pripovjedne proze), komparativne književnosti, kulturalnih studija i popularne kulture. Tri je godine držao nastavu i na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci. Sudjelovao je u nastavi poslijediplomskih i doktorskih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i na Sveučilištu u Rijeci, Sveučilištu u Zadru i Univerzi u Ljubljani. O širini njegova teorijskoga znanja i nastavničkih kompetencija najbolje govori popis održanih kolegija na Odsjeku za komparativnu književnost, Poslijediplomskom studiju književnosti i Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture Filozofskog fakulteta: Osnove teorije književnosti, Moderne književne teorije, Suvremene književne teorije, Književnoteorijska terminologija, Uvod u naratologiju, Osnove teorije pripovijedanja, Uvod u semiotiku, Semiotika kulture, Roman i popularna kultura, Češki strukturalizam, Formalizam i strukturalizam, Bahtin – Barthes – Derrida, Barthes, Derrida i dekonstrukcija, Poststrukturalizam, Teorije popularne kulture, Popularne fikcije, Popularna književnost, Noviji europski kriminalistički roman, Uvod u kulturalne studije, Kulturalni studiji: teorija i praksa, Kulturalni studiji i književnost, Klasa i kultura, Uvod u teoriju medija, Počeci romana, Antički roman, Moderni roman, Od Joycea do Calvina, Kafka, Krležini romani u europskom kontekstu, Krležina pripovjedna proza, Putopis kao pripovjedni žanr, Književnost i kultura putovanja, Žanrovi znanstvene proze. Diplomska i poslijediplomska nastava koju je dr. sc. Dean Duda izvodio na drugim hrvatskim sveučilišta svjedoči o veliku interesu za teorijska područja u kojima se dokazao kao znanstvenik i istraživač. Na Odsjeku za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci sudjelovao je u nastavi na preddiplomskom programu tri akademske godine (2004/05., 2005/06., 2007/08.) izvodeći kolegije Tematska uporišta kulturalnih studija i Uvod u kulturalne studije, a na poslijediplomskom studiju etnologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predavao je u ljetnom semestru ak. god. 2003/04. kolegij Teorije popularne kulture. Na poslijediplomskom studiju književnosti Sveučilišta u Zadru predavao sam u ak. god 2001/02. kolegij Putopis kao književni žanr, a na poslijediplomskom studiju Književnost i društveno-humanistički kontekst Sveučilišta u Rijeci držao je kolegij Popularna književnost ak. god. 2004/05. Sudjelovao je kao mentor i voditelj e-kolegija (Moderni roman) i na poslijediplomskom studiju književnosti Filozofske fakultete Univerze u Ljubljani ak. god. 2005. U razdoblju od docenture do danas dr. sc. Dean Duda bio je mentor 50-ak diplomskih radova, 4 magistarska (N. Brussi, D. Šporer, K. Peović-Vuković, S. Mihaljević), i 3 doktorska rada (D. Šporer, T. Brlek, M. Hameršak). Trenutno u svojstvu mentora vodi 5 doktoranata koji pišu rad (O. Biti, T. Visković, K. Peović-Vuković, K. Štefančić, L. Bekavac) i dvoje studenata (J. Tomić, I. Barišić) na poslijediplomskom doktorskom studiju. Iz ovoga je popisa očigledno kako su interesi na diplomskim i poslijediplomskim studijima za područje kulturalnih studija neposredno vezani uz znanstvenoistraživačku djelatnost dr. sc. Deana Dude, kojega smatramo pokretačem i voditeljem toga smjera na poslijediplomskom studiju. Tome valja dodati njegov smisao za organizaciju timskog rada i rad na pripremi kako reorganizacije fakultetskog studija tako i poslijediplomskog studija književnosti. Sklon je novim i suvremenijim metodama rada sa studentima i u tome je uspješan: cijene ga studenti kao i kolege nastavnici.
Na temelju svega navedenoga i sukladno zakonskim i drugim propisima ovo natječajno povjerenstvo utvrđuje da je dr.sc. Dean Duda, izvanredni profesor pri Katedri za teoriju i metodologiju književnost Odsjeka za komparativnu književnost i u ovome izvještajnom razdoblju nastavio uspješno ispunjavati svoje znanstvene, nastavne i stručne obveze i time se dokazao kao vrstan znanstvenik i nastavnik.
Dr. sc. Dean Duda ispunjava sve uvjete Nacionalnoga vijeća za znanost za izbor u znanstveno zvanje znanstvenoga savjetnika (u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, NN, br. 84 od 11. srpnja 2005.) jer je
B. UVJETI REKTORSKOG ZBORA Pristupnik dr. sc. Dean Duda ispunjava sljedeće uvjete iz članka 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/03, 198/03, 105/04 i 174/04) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora:
ZAKLJUČAK Povjerenstvo ocjenjuje da pristupnik dr. sc. Dean Duda svojom ukupnim znanstvenim, nastavnim i stručnim, ovdje prikazanim radom udovoljava uvjetima Nacionalnoga vijeća za znanost i Rektorskoga zbora za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Budući da prema ukupnom vrjednovanju pristupnik rečene uvjete ne samo ispunjuje nego dijelom i premašuje, ovime se predlaže da se dr. sc. Dean Duda izabere u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti, na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu. U Zagrebu, 3. lipnja 2009.
|