Ana səhifə

Tečajnim prirastom od 17255 m


Yüklə 1.19 Mb.
səhifə1/8
tarix24.06.2016
ölçüsü1.19 Mb.
  1   2   3   4   5   6   7   8

Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Belčićev gaj - Šikara” sastavljena je u skladu sa Zakonom o šumama (“Narodne novine” broj, 52/90 – pročišćeni tekst, “Narodne novine” 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93) i na temelju Pravilnika o uređivanju šuma (“Narodne novine” broj, 11/97) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma (“Narodne novine” broj, 121/97).


Uvod
Šume gospodarske jedinice “Belčićev gaj - Šikara” nalaze se u Odranskom polju uz rijeku Odru, sjeverozapadno od Siska. Gospodarska jedinica zaprema površinu od 2380,54 ha s drvnom zalihom 554535m3, tečajnim prirastom od 17255 m3 i sječivim etatom glavnog i prethodnog prihoda prosječno godišnje od 5966 m3.
Šume gospodarske jedinice “Belčićev gaj - Šikara” su u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. Njima upravlja Javno poduzeće “Hrvatske šume” sa sjedištem u Zagrebu. Neposredno gospodarenje gospodarskom jedinicom vrši Uprava šuma Sisak, šumarija Sisak.

Za gospodarsku jedinicu “Belčićev gaj - Šikara” izrađena je i odobrena Osnova gospodarenja s važnošću od 01.01.1989. – 31.12.1998. godine.”.

Redovnoj obnovi osnove gospodarenja pristupilo se u proljeće 1998. godine, kada su obavljeni terenski taksacijski radovi, a kancelarijska obrada rađena je tijekom zime 1998/99. godine.

Prikupljanje podataka na terenu i izradu osnove gospodarenja obavilo je osoblje Odjela za uređivanje šuma Uprave šuma Sisak. Terenske i kancelarijske radove na izradi osnove gospodarenja obavili su: Petar Jurišić, dipl.ing.šum. Tirena Jurišić, dipl.ing.šum.,Goran Kaurin, dipl.ing.šum., Boško Popović, šum.teh., Željko Ivić, šum.teh. Elaborat osnove gospodarenja izradila je Ruža Šobačić, dipl.ing.šum., a radovima je kordinirao rukovoditelj odjela za uređivanje šuma Tihomir Pejnović, dipl.ing.šum.



I. Opis gospodarske jedinice



1. Povijesni podaci
Šumski posjed gospodarske jedinice “Belčićev gaj - Šikara” obuhvaća šume koje su u prošlosti pripadale raznim vlasnicima.

Prije početka segregacije (nadjeljenja sela šumskim i pašnjačkim površinama od vlastelinskih posjeda), ove šume pretežno su bile u vlasništvu Prvostolnog Kaptola u Zagebu i njemačkog kneza Thurn–Taxisa. Nakon provedbe segregacije jedan dio tih šuma (oko1200 ha) dan je na upravljanje zemljišnim zajednicama: Desno Željezno, Desno Trebarjevo, Desna Martinska Ves, Žirčica, Greda, Sela, Odra, Bok Palanjački, Desni Dubrovčak, Ljubljanica i Desna Luka.

Dio šuma (oko 600 ha ) ostao je u vlasništvu Prvostolnog Kaptola u Zagrebu.

Dio šuma pripadao je vlastelinskom dobru njemačkog kneza Thurn–Taxisa, i raznim privatnim vlasnicima, općinama ili je bio javno dobro.

Svaki od ovih vlasnika gospodario je šumom prema svojim specifičnim potrebama. Od starog uređivanja nema tragova osim gospodarske podjele na odjele koja je zadržana i u prvom uređivanju 1956. godine.

Glavni nedostaci tadašnjeg gospodarenja mogu se svesti na slijedeće:

Sječe glavnog prihoda nisu vođene uredno uz održavanje vremenskog i prostornog reda, već su vođene uglavnom prebirnim načinom i vraćale su se stalno na istu površinu. Pri tome su vađena samo kvalitetna stabla, a lošija su ostajala dok nisu posječena u dovršnom sijeku, i to često prije nego su sječine bile pomlađene. Posljedice tako vođenih sječa jesu branjevine slabog stanja, zakorovljene s puno stabala iz panja i pune štetnog predrasta. S druge strane ostali su stari hrastici slabe kvalitete i slabog obrasta kao posljedica lošeg uzgoja u mladosti i jačih sječa u srednjoj dobi, jer su potrebe okolnih sela na građi i ogrijevu bile dosta velike.
Temeljem Zakona o proglašenju zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina Općenarodnom imovinom (“Narodne novine” broj 36/1947.god), provedena je unifikacija posjedovnih odnosa šuma i šume navedenih vlasnika proglašene su Općenarodnom imovinom.

Nakon izvršene unifikacije šumskog posjeda formirana je gospodarska jedinica “Belčićev gaj - Šikara” pod upravom šumarije Sisak.


Prvu jedinstvenu osnovu gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Belčićev gaj - Šikara” na temelju općih uputstava za uređivanje šuma broj: 3437/1948. FNR Jugoslavije i privremenih uputstava broj:19755-A-2/1948 NR Hrvatske izradila je Sekcija za uređivanje šuma Zagreb u tijeku 1956./1957. godine, a odobrena je Rješenjem Izvršnog vijeća NR Hrvatske, Sekretarijata za šumarstvo broj: 05-1363/1-1961, Zagreb, s važnošću od 1957-1976. godine, s time da se prva (mala) revizija osnove gospodarenja izvrši u zadnjoj godini prvog polurazdoblja, tj. u 1966. godini, a glavna (velika) revizija u 1976. godini.

Prva revizija osnove gospodarenja izvršena je 1967/1968. godine, po Odjelu za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva Sisak u kojoj je došlo do površinskih promjena.

Prema Zapisniku broj 1407/1-1968. od 08. 05. 1968. godine između šumarije Sisak i poljoprivredne zadruge Desna Martinska Ves došlo je do zamjene šumskih i pašnjačkih površina. Povećane su površine u odsjecima 4d, e, i 5c za 2,96 ha, a smanjena površina je u odsjeku 5e, a u cijelosti su otpušteni odsjeci 6a,b,c, 10b i 12c s ukupnom površinom od 65,19 ha. Sveukupno smanjenje površine gospodarske jedinice iznosi 62,23 ha tako da je koncem prvog polurazdoblja ukupna površina revidirane osnove gospodarenja iznosi 1804,65 ha.

Radi arondacije šumskih površina, a u cilju lakšeg i ekonomičnijeg upravljanja i gospodarenja šumama, na prijedlog Odjela za uređivanje šuma, Radnički savjet Šumskog gospodarstva Sisak na sjednici od 19.06.1968. godine donio je zaključak da se iz gospodarske jedinice “Kalje” predjeli Berušina-Lisje i Kozlovica (odjeli 62- 67) izdvoje i pripoje gospodarskoj jedinici “Belčićev gaj - Šikara” kao novi odjeli od 51 - 56. Tako je površina gospodarske jedinice povećana za 273,49 ha, pa je nova površina gospodarske jedinice početkom drugog polurazdoblja iznosila 2078,14 ha. Predloženu arondaciju odobrio je Radnički savjet Šumskog gospodarstva Sisak na sjednici 30. 10. 1968. godine.

Sve ove promjene navedene su u osnovi gospodarenja prilikom prve revizije koja je odobrena Rješenjem Skupštine općine Sisak broj: 01-I-898/2-1970, od 24. studenog 1970. godine s važnošću od 1967-1976. godine.
Obnova osnove gospodarenja vršena je u 1979. godini. Sva terenska mjerenja i snimanja izradila je Sekcija za uređivanje šuma Sisak. Na temelju terenskih podataka izvršeni su obračuni i sastavljeni prilozi u Katedri za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osnova gospodarenja odobrena je rješenjem Skupštine općine Sisak broj: 01-I-8/16-1981. od 18. veljače 1981. godine s važnošću od 1979.-1988. godine.

U gospodarskoj jedinici gospodarilo se 1977. i 1978. godine po odobrenim godišnjim planovima gospodarenja sukladno članku 107. Zakona o šumama SR Hrvatske (“Narodne novine” broj: 20/1977.) koji nisu bili sastavni dio osnove gospodarenja.


Redovna revizija osnove gospodarenja vršena je tijekom 1988. godine kada su izvršeni terenski i kancelarijski radovi. Revizija elaborata napravljena je sukladno Pravilniku o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama (“Narodne novine” broj: 42/1985, 26/86), a odobrena je Odlukom Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske, Klase: 034-03/89-01/42 Ur. broj: 349-02-89-5 na sjednici od 20. prosinca 1989. godine s važnošću od 01.01.1989. do 31.12.1998. godine.

Terenski radovi za obnovu osnove gospodarenja vršeni su u proljeće 1998. godine, a kancelarijska obrada vršena je tijekom zime 1998./1999. godine.

Obnovljena osnova gospodarenja napravljena je sukladno Zakonu o šumama (“Narodne novine” broj: 52/90 - pročišćeni tekst 9/91, 61/91, 26/93, 76/93) i Pravilniku o uređivanju šuma (“Narodne novine” broj: 11/1997.)

Tijekom 1999. gospodari se po odobrenom godišnjem planu gospodarenja koji je sastavni dio osnove gospodarenja.



2. Prirodne značajke

  1   2   3   4   5   6   7   8


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət