Te u zagrebu filozofski fakultet
|
|  Yüklə 2.4 Mb.
|
Izlaganja na znanstvenim skupovima:
Promocije
Završno mišljenje Na temelju analize priloženih dokumenata i poznavanja znanstvenog, stručnog i nastavnog rada dr. sc. Šime Dema stručno povjerenstvo smatra da je riječ o kvalitenom, kompetentnom i perspektivnom stručnjaku u području latinske filologije. Njegov doktorski rad značajan je doprinos proučavanju valencijskog modela gramatike u nas, a objavljeni radovi svjedoče o širini njegovih filoloških interesa i kompetencija. Sliku upotpunjuje njegovo višegodišnje nastavno iskustvo na visokoškolskoj ustanovi, gdje se okušao kao predavač kako jezičnih, tako i književnih kolegija. ZAKLJUČAK Iz navedenih podataka Stručno povjerenstvo zaključuje da dr. sc. Šime Demo udovoljava odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika (ZZDVO, čl. 32) jer: - ima doktorat znanosti - objavio je deset znanstvenih radova, od toga četiri u publikacijama s međunarodnom recenzijom koje se uzimaju u obzir pri vrednovanju radova iz kategorije a1 i jedan u publikaciji s recenzijama uglednih stručnjaka koje se uzimaju u obzir pri vrednovanju radova iz kategorije a2 - svojim radovima pristupnik je skupio 20,81 bod (vidjeti priloženu tablicu). Dr. sc. Šime Demo ispunjava i uvjete Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta (Narodne novine br. 129, od 31. listopada 2005.): 1. od 2002. sudjeluje u nastavi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s više od 90 norma sati 2. sudjelovao je kao izlagač na 8 znanstvenih skupova
Stručno povjerenstvo: dr. sc. Neven Jovanović, doc. dr. sc. Vladimir Rezar, doc. dr. sc. Pavle Knezović, red. prof. (Hrvatski studiji, Zagreb)
Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za klasičnu filologiju 09.06. 2009. dr. sc. Zvonko Maković, red. prof., predsjednik (Filozofski fakultet, Zagreb) dr. sc. Jasna Galjer, izv. prof., član (Filozofski fakultet, Zagreb) dr. sc. Julija Lozzi-Barković, izv. prof., član (Filozofski fakultet, Rijeka)
FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Predmet: Ocjena rezultata natječaja za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta ili više za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, s prijedlogom da se dr. sc. Jerica Ziherl izabere u zvanje docenta. Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici 28. siječnja 2009. u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata javnog natječaja za izbor u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta ili više za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. U skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti u visokom obrazovanju (105/04, 174/04, 46/07), Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost i Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna zvanja podnosimo I Z V J E Š Ć E Na natječaj, objavljen u Novom listu od 9. studenog 2008. godine, te Narodnim novinama od 12. studenog 2008. prijavila se dr. sc. Jerica Ziherl. Podaci iz životopisa pristupnice Jerica Ziherl je rođena u Ljubljani 15. rujna 1959.. Diplomirala je povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1988. Doktorirala je s temom Antun Motika – razdoblje od 1930. do 1953. godine (od «pariške škole» do «intimističke» koncepcije intimizma) dana 10. srpnja 2008. godine. Mentor joj je bio dr. sc. Zvonko Maković, a u komisiji za obranu doktorata bili su akademik Tonko Maroević, dr. sc. Zvonko Maković, izv. prof. i dr. sc. Franno Dulibić, doc. Radila je kao nastavnica povijesti umjetnosti u srednjim školama „Vladimir Gortan“ u Bujama i „Mate Balota“ u Poreču (1990.-1992.) i kao kustosica u Zavičajnom muzeju u Poreču (1992. - 1994.) te kao ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta u Novigradu (1999. - 2003.). Od 1995. godine voditeljica je (viša kustosica) Galerije Rigo, a od 2006. ravnateljica Muzeja-Museo Lapidarium u Novigradu. Od akademske godine 2006/07. predaje kolegij i vodi seminar Osnove dizajna na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Sudjelovala je na petnaestak domaćih i stranih znanstvenih i stručnih skupova. Znanstvena djelatnost Kvalifikacijski radovi dr. sc. Jerice Ziherl, ponajprije doktorska disertacija (Antun Motika – razdoblje od 1930. do 1953. godine) pokazuju kako se pristupnica usmjerila na istraživanje povijesti umjetnosti XX. stoljeća u Hrvatskoj, ponajprije na slikarstvo i skulpturu. Bavi se, međutim, i ostalim razdobljima u povijesti umjetnosti, a povremeno piše i članke iz povijesti. Znanstvene i stručne članke iz područja povijesti umjetnosti i povijesti publicirala je u različitim publikacijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Bila je urednica i dvaju znanstvenih zbornika (Zbornik radova s Međunarodnog skupa "S koje strane granice / Da che parte del confine", Pučko otvoreno učilište Novigrad-Cittanova, 1998.; Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa "Novigrad-Cittanova 599 - 1999", Pučko otvoreno učilište Novigrad, 2002. (UDK 930.85 (497.5) (063) ISBN 953-975-113-6)).
Bodovi: OxMxV= 5x 1x 0,50 = 2,50 Fotomonografija predstavlja jednog od nacijenijenih istarskih fotografa, a naglasak je stavljen na one fotografije koje su rijetko ili uopće nisu objavljivane. Namjera fotomonografije je da što određenje predstavi stilske, estetske i vrijednosne odlike Renca Kosinožića u kontekstu hrvatske suvremene fotografije. Uz uvodnu studiju autorica (urednica) donosi biografske podatke. Poglavlja u knjizi (a3):
Bodovi: OxMxV= 1 arak x 0,75 (pregledni rad) = 0,75 Stare razglednice predstavljaju zanemaren izvor podataka o prošlosti i povijesti nekoga grada. Njihovo je "čitanje" u tom smislu dvojako: vizualno (slike/fotografije) i tekstovno (tekstovi i ostale pisane oznake na prednjoj strani i poleđini razglednice). Korpus od 115 starih novigradskih razglednica - kartolina (tiskanih, odnosno poslanih od 1899. do 1953. godine) analiziran je na povijesnoj, strukturalnoj, motivskoj, sadržajnoj i jezičnoj razini. Analiza je pokazala da stare razglednice ne predstavljaju samo "album sjećanja i uspomena", već sadrže vrlo zanimljive podatke koji izmiču površnom gledanju i čitanju, a pružaju vrlo zanimljiv i vrijedan materijal za proučavanje povijesnih, ekonomskih i socijalnih prilika, arhitekture, hortikulture, fotografije, tiskarske tehnike, poštanskih usluga, etnografije, jezika i dr. vezanih uz određenu vremensku i društvenu situaciju grada.
Bodovi: OxMxV= 0,25 x1x1= 0,25 U tekstu se obrađuje šetališta i parkovi grada Novigrada kao dio kulture ophođenja koja je njegovana uljudnošću prema drugima i prema prirodi. S obzirom na to što se novigradska šetališta nalaze pored kulturnih spomenika (zidine, ex-katedrala itd) donosi se i kratki osvrt na taj dio kulturne baštine. Tekst je dopunjen starim povijesnim kartama i fotografijama koji prikazuje šetališta u izvornom obliku. U prilogu teksta dani su popisi bilja.
Bodovi: OxMxV= 0,60 x 1 x 0,75 = 0,45 Bez obzira na to što je zbirka novigradskoga Lapidarija odavna poznata stručnjacima i predmetom je znanstvenih istraživanja, ona je duže bila neprimjerno (ne)izložena. U tekstu se iznosi historijografija zbirke, kronologija njezine izloženosti, sanacija i restauracija. Istodobno se iznosi projekt osnivanja i izgradnje novog muzeja za zbirku lapidarija te muzeološki elaborat. Novigradski je muzej, s jedne strane, kompaktan, a s druge, polivalentan: on je suvremeni urbani hibrid čija je namjena ne tradicionalna prezentacija zbirke nego prezentacija identiteta grada koji svjedoči o bogatoj kulturno-povijesnoj baštini koja ne pripada samo autohtonom prostoru. Ispreplitanjem uzajamnih odnosa i utjecaja ona postaje sastavnim dijelom europskih kulturoloških zbivanja.
Bodovi: OxMxV= 0,50 x 1x 0,75 = 0,37 Za bolje razumijevanje boravka i rada Toše Dapca u Istri tijekom veljače/travnja 1946. godine autorica iznosi osvrt na povijesna događanja 40-ih godina 20. stoljeća. Neposredno nakon završetka II. svjetskog rata mirnodopska se Europa suočila s brojnim problemima, a jedna od gorućih tema bilo je i pitanje razgraničenja Jugoslavije i Italije. U tekstu se interpretira povijesna građa u svezi rada Međusavezničke komisije za Julijsku krajinu, podijele istarskog poluotoka na zone „A“ i „B“, uspostave Slobodnog Teritorija Trsta te zaključnih dokumenata Londonskog protokola i Osimskog sporazuma. Znanstveni radovi u domaćim tiskovinama:
Bodovi: OxMxV= 0,5x1x1= 0,5 U katalogu izložbe iznosi se hodogram (pred)rada na izgradnji muzeja Lapidarium u Novigradu. Tekstovi donose analize, valorizaciju, priloge, skice, arhitekstonske studije i modele arhitekata Glivarec-Tajder, Eligio Legović, Njirić+Njirić i Randić-Turato.
Bodovi: OxMxV= 0,6 x1x1= 0,6 Tekst kontekstualizira umjetničke prakse Alena Floričića, Aleksandra Garbina, Đanina Božića, Silva Šarića i Ljiljane Vlačić unutar suvremene istarske i hrvatske umjetničke scene. Zajednička poveznica, pored geografske pripadnosti, je i jedna od likovnih formi – plava boja - što autorici izložbe i teksta služi kao pomoćni instrumentarij u nalaženju srodnih točaka kako u različitim medijskim izričajima imenovanih umjetnika tako i u jednoj od službenih boja istarskog poluotoka.
Bodovi: OxMxV= 0,4x1x1= 0,4 Slikarstvo talijanskog umjetnika Neglija Sonege je sofisticirani govor i jezik umjetničke komunikacije, često pun prikritih aluzija na povijest slikarskog medija, na značajna djela drugih umjetnika ili scena, no prije svega to je neke vrste slikarev individualni praktični odgovor na temeljno pitanje ontološkoga statusa slike kao legitimnog umjetničkog objekta. Sonegino slikarstvo se nastavlja ne samo na estetsko nego i etičko nasljeđe povijesne moderne, nasljeđe koje su u mnogim procesima posljednjih godina činilo istrošenim ili pak prevladanim. No sve te ili neke druge reference karakteristike su slikarstva danas. Radovi u međunarodnim znanstvenim časopisima:
Bodovi: OxMxV= 1 x 1,5x 0,75 = 1,125 Osnovo polazište teme članka je analiza jednog arhitektonskog sakralnog segmenta kojeg autorica pokušava, pomoću instrumentarija povijesno-umjetničke metodologije i interdisciplinarnog pristupa, smjestiti u širi kulturološki kontekst. Analiza pročelja današnje župne crkve Sv. Pelagija, negdašnje katedrale, autorici je samo povod da nas povede kroz povijesna i stilska razdoblja do one točke koja nameću pitanja o podrijetlu novigradske crkve, a time i biskupije i grada.
Bodovi: OxMxV= 1,20 x 1,5x 1 = 1,8 U tekstu se obrađuju prva desetljeća 20. stoljeća kada su umjetnici Saša Šantel i Antun Motika boravili u istarskom mjestu Pazinu (do kraja I. svjetskog rata u okviru Austro-Ugarske, a do 1943. godine Italije). Bez obzira na to što je Pazin bio izvan glavnih umjetničkih tokova i opterećen kompleksnim socijalnim, političkim i gospodarskim prilikama, bilo je dovoljno pobuda kako za Šantelovo pedagoško, kulturološko i umjetničko djelovanje tako i za umjetničko sazrijevanje Antuna Motike, jednog od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika 20. stoljeća. Veliku ulogu u umjetničkom oblikovanju mladoga Motike odigrao je upravo slovenski umjetnik Saša Šantel, u godinama od 1915. do 1921. njegov učitelj i mentor u Pazinu i na Sušaku. Upravo u tom razdoblju nastaju Motikini pionirski radovi koji pripadaju povijesti hrvatske karikature, stripa i ilustrirane znanstvene fantastike. Autorica u tekstu interpretira subjektivnu dokumentarnu povijest u kontekstu «istarskog ratno-mirnog kaosa» kao ishodišta za kasnija događanja i procese u umjetničkim oblikovanjima kako Šantela tako i Motike. Publicirana izlaganja sa znanstvenih skupova: Tekstovi u zbornicima s međunarodnih skupova
Bodovi: OxMxV= 0,40 x 1,5x 0,50 = 0,30 Tema referata odnosi se na pokušaj analize djelatnosti likovnih umjetnika suvremenog izričaja s područja, koje zbog njegovih specifičnih kulturopovijesni okvira možemo nazvati istarskim prostorom – pritom mislimo na rubno područje hrvatske Istre, Slovenskog primorja i tršćanskog okruga. Analizom likovnih ostvarenja istarskih umjetnika, npr. Đanina Božića, Aleksandra Garbina, Bojana Šumonje, prepoznaju se neke odrednice koje su vrlo bliske sa stanjem književnosti „s granice“ (čije su osnove dobro razrađene). I jednoj i drugoj umjetnosti imanentna je granica kao rubna kakvoća i kao građevni element za opkoračenje svake isključivosti.
Bodovi: OxMxV= 0,80x1,5x1= 1,20 Na osnovi četiriju slika Bruna Mascarellija iz 1953. godine, koje se nalaze u Novigradu, autorica teksta nastoji povijesno-umjetničkom analizom ukorporirati likovno djelo u širi društveno-povijesni i kulturološki okvir. Osnovno je pitanje koje se pri tome nameće: zašto Novigrad, tada malo ribarsko pogranično mjesto na margini kulturološko-povijesnih događanja i bez ikakve likovne tradicije, bezuvjetno naručuje četiri velike kompozicije Bruna Mascarellija? S obzirom na to što je poslijeratni likovni period u Istri, a time i u Hrvatskoj, u znaku socrealističke umjetnosti, Mascarellijeve slike, pod utjecajem avangardnih likovnih pokreta i talijanske moderne, unose nove morfološke i stilske elemente u likovnu umjetnost našeg područja 50-ih godina 20. stoljeća.
Bodovi: OxMxV= 1,20x1,5x1=1,8 Da se na novcu, kao sredstvu plaćanja, ne čita samo vrijednost izražena u apoenima, svima je poznato još od njegove davne pojave. Simboli, naime, koji se na njemu pojavljuju upućuju na mnogo širu problematiku: od one kulturnog pa sve do političkog predznaka. Upravo će komparativna analiza papirnatih komada novca koji su bili u upotrebi u socijalističkoj Jugoslaviji i novčanica koje su danas u upotrebi u državama nastalim nakon njezina raspada (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Slovenija, Srbija i Crna Gora) pokazati kako se na njihovim objema stranama zrcale kulturne i političke poruke određenih vremenskih razdoblja. U tom su smislu zanimljivi rezultati kako semantičke tako i likovne analize koji ukazuju na snažnu prisutnost nacionalnih i povijesnih simbola kod « ; ; novih» ; ; novčanica. Može se zaključiti da su poruke s tih novčanica uvelike udaljene od onih poruka koje proizlaze iz nastojanja Evropske unije prikazanih na novčanicama eura: izbjegavanje pretjeranog povijesnog prisjećanja i prizivanja starih duhova nacionalizma.
Bodovi: OxMxV= 1x1,5x 1= 1,50 Jedna od najčešćih transgresijskih tema u umjetnosti 19. i 20. stoljeća odnosi se na odstupanja od kršćanske ikonografije, posebice kristološke. Od Courbeta i Maneta nadalje Krist se prikazuje kao običan čovjek – smrtnik – i figurira kao jedan od svjetovnih žanrova. Time se otvaraju vrata novoj estetici, koja se temelji na negaciji doktrina, konvencija, religija, tabua, a najcitiraniji su umjetnici Pablo Picasso, Francis Bacon i, s kraja 20. stoljeća, Andrés Serrano. U tekstu se analiziraju djela, kako spomenutih umjetnika tako i nekolicine njihovih suvremenika, o ikonografskim transgresijama na temu Kristova raspeća. U tom kontekstu transgresije označavaju dva paralelna procesa. Jedan koji govori o subverziji, ili prekidu s dominantnim diskurzivnim institucijama. Drugi, koji govori o projiciranju novoga kao odrednice aktualnosti (modernosti) ili budućnosti (utopija). Umjetnička transgresija jest, stoga, istodobno prethodnica dominantne modernističke kulture i njezina imanentna kritika te prevladavanje novog ili drugog.
Bodovi: OxMxV= 1 x 1,5x 1= 1,50 Studija se bavi istraživanjem jednog od životinjskih prikaza i njegove transformacije iz religijskog konteksta u novi vizualni identitet. Riječ je o novom logu Turističke zajednice Istarske županije. Logo se sastoji od lika koze i dviju boja. Ako povučemo stilističke i formalne paralele logo je vrlo je sličan, gotovo likovno identičan, reljefnom prikazu životinja sa pluteja iz 8 stoljeća koji je pohranjen u Muzeju-Museo Lapidarium u Novigradu. Komparativnim analizama te povijesnim interpretacijama značenja životinjskih prikaza, u ovom slučaju koze, pokazujemo različita tumačenja i prikaze kroz povijesna razdoblja; od Ranog srednjeg vijeka, Renesance, Baroka pa do „Koza“ William Holman Hunta, Pabla Picassa i Roberta Rauschenberga. |