Ana səhifə

1/ Marsel Prust


Yüklə 219.67 Kb.
səhifə1/8
tarix26.06.2016
ölçüsü219.67 Kb.
  1   2   3   4   5   6   7   8
1/ Marsel Prust

Marsel Prust (fr. Marcel-Valentin-Louis-Eugène-Georges Proust; (10. jul 187122. novembar 1922) je bio francuski intelektualac, romanopisac, esejista i kritičar, najpoznatiji po delu „U traganju za izgubljenim vremenom“ u 7 tomova, koje je izdavano u periodu od 14 godina (poslednja tri posthumno), i koje je ostavilo dubok trag ne samo u Francuskoj već i u evropskoj književnosti 20. veka, i izvršilo veliki uticaj na mnoge književnike.

izvor: Wikipedia http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B0%D1%80%D1%81%D0%B5%D0%BB_%D0%9F%D1%80%D1%83%D1%81%D1%82
2/ Žan Valžan
izvor: Wikipedia: http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8
Jadnici (fr. Les Misérables) je roman Viktora Igoa u pet tomova, prvi put objavljen 1862. To je bio jedan od prvih bestselera u modrnom izdavaštvu. Reč je o uzbudljivom moralističko-humanističkom romanu u kojem Igo oslikava široku društvenu fresku Francuske, doba posle Francuske revolucije i napoleonovih ratova.

Viktor Igo je napisao Jadnike za vreme egzila na ostrvu Džersi (1860-1862).

Roman prati život glavnog junaka Žana Valžana, bivšeg robijaša broj 24601, koji traži način da se iskupi i započne novi život. Pored njega, u romanu se pojavljuje galerija sporednih junaka sa svojim pričama, sudbinama i emocijama. U jadnicima se razmatraju problemi dobra i zla, pravde i zakona, politike i religije, a sve u kontekstu francuske istorije i karakterističnih sudbina glavnih protagonista.

Glavni likovi [uredi]

Žan Valžan (Jean Valjean)

Marijus (Marius)

Gospodin Mirijel (Monseigneur Myriel), biskup mesta Dinj

Žaver (Javert), policijski inspektor

Fantina (Fantine)

Kozeta (Cosette), Fantinina kći

Tenardijeovi (Les Thénardier) su krčmar, njegova žena i deca:

Gavroš (Gavroche)

Eponina (Éponine)

Spoljašnje veze [uredi]

Originalni tekst „Jadnika“

Diskusija o likovima i temama romana

Filmske verzije
3.1/ knez od Vrane Borelli

Umro posljednji zadarski plemić Igor Borelli - conte di Vrana

Objavljeno: 04.09.2007 u 12:47



http://www.057info.hr/vijesti/umro-posljednji-zadarski-plemic-igor-borelli-conte-di-vrana
Nakon podužeg bolovanja u zadarskoj bolnici je u 82. godini preminuo Igor Borelli, posljednji zadarski plemić i potomak nekad najmoćnije obitelji Borelli. Igor Borelli imao je venecijansku titulu conte di Vrana koju je njegova obitelj dobila u 17. stoljeću od Mletačke republike koja ih je poslala kao generale da upravljaju posjedom Vranskog jezera. Da bi se jezero spasilo od malarije koja je ga je uništila, Borellijevi su prije više od 200 godina dali prokopati kanal Prosika kojim je jezero dobilo jedinstvenu  cirkulaciju i miješanje s morem.

U povijesti te obitelji ostat će zabilježen i podatak da im je austrijska vlast oduzela posjed Vrane, tvrdeći kako Borellijevi nisu obavili zadatak. No, talijanska obitelj na sudu je dokazala suprotno i za odštetu su dobili povrat dijela imovine, a ostatak u novcu.

S tim novcem Borelijevi su podigli sve zgrade na zadarskoj rivi od kojih je nakon bombardiranja u drugom svjetskom ratu, ostao samo ex hotel Zagreb. Borellijevi su dali sagraditi i više zgrada u Sv. Filipu i Jakovu, pa je Igor Borelli, agronom po struci, po povratku iz Italije, 70-ih godina živio u obiteljskom ljetnikovcu čiji je park i danas pod zaštitom županijske ustanove.

U odnosu na posjede koje su imali u postupku denacionalizacije obitelji je vraćeno simbolično malo imovine. Aktualna zadarska vlasti dodijelila im je ulicu u srcu poluotoka koja se naziva po plemićima Borelli - zadarskim rodoljubima. Iako su bili Talijani i međusobno su se ženili s talijanskim plemićkim obiteljima Lantana i knezova Posedarskih, dio članova tih obitelji bili su najveći zagovornici hrvatskog narodnog identiteta.


Na pogreb conta Borellia, koji će biti danas na zadarskom groblju najavljen je dolazak članova Plemičkog zbora, među kojima i posljednjih potomaka nekad zadarskih, a poslije trogirskih plemića Fanfonje.

///

Uopće nije istina da je umro posljednji zadarski plemić Igor conte Borelli jer je živ njegov sin Andrea i rođak Goran ,a neki rođaci žive u Beogradu.



http://skola.sys.hr/plemstvo/borelli.htm

Obitelj Borelli

Plemićka obitelj Borelli normanskog je podrijetla. Prema rukopisu kojeg obitelj posjeduje podrijetlom su Normani iz Beneventa, gdje su se zvali Borel,Burel,Burelli i Borely. Među prvim Normanima u Beneventu bio je Anser Burelli 1016.godine,a zatim se u dokumentima spominje Oderizij Borelli. Jedna grana Borellijevih nastanila se oko 1281.godine u Bologni. Iz te je loze prema neprekinutom redoslijedu potekao Bartolomeo Borelli, rođen 1673.godine u Bologni, osnivač dalmatinske grane ove stare i ugledne plemićke obitelji. Prvog u Bologni izvori bilježe Jubertina Borellija već 1281. godine. Borellijevi su obnašali najviše službe u plemićkom vijeću Bologne, a prema podacima iz rodoslovlja bili su u srodstvu s najuglednijim plemićkim obiteljima u tom gradu.

Bartolomeo Borelli, osnivač dalmatinske grane, praunuk je Matteae Barberini, iz roda pape Urbana VIII. On je kao mletački časnik, general i zapovjednik kninske tvrđave prvi došao u Dalmaciju 1717.godine za posljednjeg mletačko-turskog rata. Njegov  je sin Francesco Borelli za izuzetne zasluge svoga oca obdaren vranskim feudom te mu je odlukom Senata u Mlecima od 28.ožujka 1752.godine podijeljen naslov CONTE (conte veneto), a feudalna investitura izdana 27.rujna, iste godine kad je bio upisan u mletački "Libro Aureo dei veri Titolati". U Zadarsko plemićko vijeće bio je upisan 20.srpnja 1796.godine Andrija conte Borelli sin spomenutog Francesca conte Borellija. Francescu Borelliju mlađem, sinu Andrije i Angiole Rossi, potvrđeno je plemstvo 25.ožujka 1822.godine od strane Heraldičke komisije, te pridjevak "Vranski" 27.ožujka 1822.godine. Isti Francesco Borelli bio je i doživotni član gospodske kuće u Beču te zastupnik u Carevinskom vijeću.

ribe i raci iz Krke



Salmothymus obtusirostris Mekousna pastrva Adriatischer Lachs Adriatic Salmon

Pri opisivanju prirodnih posebnosti Nacionalnog parka "Krka", treba navesti i ribu mekoustu pastrvu(Salmonythmus obtusirostris), tercijarni relikt, tj. vrsta koja je živjela u tim vodama još u davnoj Zemljinoj prošlosti. Ta je vrsta preživjela sve geološke, klimatske i druge promjene od dalekog tercijara, tj. od prije nekih 70 milijuna godina, sve do naših dana. Mora se priznati da jednoj tako staroj vrsti nije lijepo u naše vrijeme stvarati neugodnosti i raditi o glavi. A ta vrsta upravo u naše vrijeme proživljava vjerojatno svoje najteže dane. Raznim neprirodnim promjenama na toku naših tekućica, u kojima ta riba obitava (Krka, Neretva, Jadro i Vrlika), ovoj vrsti stvaraju se prepreke za normalan prirodni životni ciklus, tako da je u opasnosti od izumiranja. Osim izgradnje hidroelektrana na tim rijekama, koje ometaju mokoustu u njezinu razvoju, u naše vrijeme prijeti opasnost od kemijskog onečišćenja naših kraških rijeka. Te promjene štetno djeluju na mekoustu, ali i na ostali živi svijet.

No, osim mekouste u vodama rijeke Krke, na njezinoj dužini od samo 75 km, obitava još čak devet endemskih vrsta riba. I kako su endemske vrste veoma osjetljive na promjenu u njihovu okruženju, može se lako dogoditi da naše vrijeme, koje je sklono velikim i često puta drastičnim promjenama u prirodi, bude posljednje doba za te endemske vrste.

  1   2   3   4   5   6   7   8


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət