Ana səhifə

Filozofski fakultet prijedlog programa poslijediplomskog specijalisti


Yüklə 309.63 Kb.
səhifə1/4
tarix18.07.2016
ölçüsü309.63 Kb.
  1   2   3   4
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET

PRIJEDLOG PROGRAMA

POSLIJEDIPLOMSKOG SPECIJALISTIČKOG STUDIJA KONFERENCIJSKOG PREVOĐENJA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU


I. UVOD
Široko rasprostranjena globalizacija zahvaća sve dijelove svijeta i sva područja ljudskoga života. Političke promjene u posljednjem desetljeću dvadesetoga stoljeća snažno su potakle kontakte među ljudima i intenzivirale međunarodnu razmjenu i suradnju na svim razinama – od znanja i tehnologije do ljudi, roba i usluga. Takva razmjena i suradnja zahtijeva i djelotvornu komunikaciju među govornicima raznih jezika i nositeljima raznih kulturoloških obrazaca, što nadalje znači potrebu prevladavanja jezičnih i kulturnih razlika procesom prevođenja. Upravo zato prevođenje doživljava snažan zamah: prevodi se sve više i sve je više ljudi koji se bave prevođenjem.

Prevoditelja tako doista ima sve više, ali je njihova sposobnost prevođenja često vrlo upitna, standardi kvalitete nepostojeći, a školovanje i osposobljavanje vrlo manjkavo, u rasponu od nikakvog do sustavno razrađenog akademskog studija. Situacija varira od zemlje do zemlje, ali možemo reći da postoji pozitivna korelacija između školovanja prevoditelja i sveopće razvijenosti: najrazvijenije je u najrazvijenijim zemljama, i obratno.

U Hrvatskoj su potrebe za prevođenjem svake vrste, pa onda i konferencijskim (simultanim i konsekutivnim) prevođenjem, izrazito velike. Ljude koji obavljaju prevoditeljske poslove, bez obzira na naziv radnog mjesta, naći ćemo u tijelima državne uprave, od Ureda Predsjednika Republike do pojedinačnih ministarstava, zavoda, ureda, agencija, zatim u gospodarskim tijelima, poduzećima i njihovim udrugama, u znanstvenim ustanovama, društvenim, sportskim i sličnim organizacijama, medijima itd. I međunarodne ustanove i organizacije koriste usluge hrvatskih prevoditelja – Vijeće Europe, Europski parlament, Europska unija, NATO, KESS, Haški tribunal, Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond itd. Možemo očekivati da će potražnja za prevoditeljima i dalje rasti kako se Hrvatska bude sve čvršće integrirala u europske i svjetske političke, gospodarske, gospodarske i društvene tokove. Smatra se, na primjer, da će samo Europska unija u svom sjedištu u Bruxellesu trebati oko osamdeset konferencijskih prevoditelja za hrvatski jezik kad Hrvatska postane punopravni član te integracije.

Unatoč evidentnoj potrebi i velikoj potražnji za prevoditeljima, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koje još nemaju razrađenog formalnog sustava obrazovanja i osposobljavanja pismenih i usmenih prevoditelja. To znači da nema ni diplomiranih prevoditelja, osim nekolicine onih koji su diplome stekli o vlastitom trošku na stranim prevoditeljskim školama (Graz, Beč, Trst, Pariz), a po povratku u zemlju pretežno se zapošljavaju na ne-prevoditeljskim radnim mjestima.

Kad kažemo da u Hrvatskoj nema formalnog sustava školovanja za prevoditeljska zvanja, onda tu tvrdnju treba ponešto relativizirati. Prvo, još početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća na Odsjeku za anglistiku uveden je kolegij Teorija prevođenja, koji se izvodi sve do danas, a u međuvremenu je sličan kolegij uveden i na drugim studijima Filozofskog fakulteta (njemački, talijanski, švedski). Drugo, također na Odsjeku za anglistiku, ali i na drugim neofilološkim odsjecima, izvode se prijevodne vježbe pismenog prevođenja u višim godištima. Treće, od 2001. godine, Filozofski fakultet izvodi jednogodišnji (dvosemestralni) poslijediplomski stručni prevoditeljski studij (pismeno prevođenje). Studij je započeo s engleskim i njemačkim, a u međuvremenu se proširio na talijanski i francuski. Četvrto, u okviru fakulteta odvija se i specijalistički tečaj.prevoditeljstva, u okviru kojega dio polaznika pohađa praktikum iz usmenog prevođenja. Kako se vidi iz svega što je ovdje rečeno, Filozofski fakultet ima dobre pretpostavke za razvoj studija simultanog i konsekutivnog prevođenja, uključujući – što nipošto nije nevažno – i predavače s iskustvom kako u nastavi tako i u praksi konferencijskog prevođenja. Pri tome će mu koristiti stručna i materijalna pomoć partnerskih sveučilišta uspostavljena u okviru projekta Tempus (Institut für Übersetzen und Dolmetschen der Universität Wien; Institut libre Marie Haps Bruxelles, Universite Catholique de Louvain; ISIT - Institut Superieur d'Interpretation et de Traduction, Paris).To partnerstvo omogućuje gostovanja nastavnika iz Beča, Bruxellesa i Pariza u Zagrebu, odlazak naših nastavnika na kraće ili duže studijske boravke na tim sveučilištima, te nabavku knjiga i opreme. U istom će se smjeru razvijati i suradnja sa Scuola Superiore di Lingue Moderne per Interpreti e Traduttori u Trstu, za koju su već ostvareni preliminarni dogovori. Već je nabavljen bogat fond relevantnih knjiga, a isporučena je – u okviru projekta Tempus - i instalirana najsuvremenija oprema za simultano prevođenje. Želimo istaći da je navedeni Tempus projekt upravo zamišljen kao projekt izrade nastavnog plana i programa prevoditeljskog studija, s posebnim obzirom na konferencijsko (simultano i konsekutivno) prevođenje. Razmjena mišljenja s kolegama iz partnerskih sveučilišta, kao i znanja stečena na seminaru u organizaciji Opće uprave za usmeno prevođenje Europske komisije, bili su od velike koristi u radu na ovdje prikazanom programu.

II. OPĆI DIO
II.1. Naziv studija: Poslijediplomski specijalistički studij

konferencijskog prevođenja


II.2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

I. Lučića 3

10 000 Zagreb
Izvođač studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

I. Lučića 3

10 000 Zagreb
II.3. Trajanje studija: 2 semestra
II.4. Uvjeti upisa na studij:

Na poslijediplomski studij konferencijskog prevođenja mogu se upisati kandidati sa završenim dodiplomskim (u starome sustavu) odnosno diplomskim studijem (prema reformiranome sustavu), koji na uvjerljiv način mogu dokumentirati svoju jezičnu kompetenciju u jezicima koje prijavljuju kao radne, koji imaju dvije relevantne preporuke

te koji uspješno polože razredbeni ispit. Kandidati koji su diplomu stekli u inozemstvu dužni su prethodno izvršiti nostrifikaciju diplome. Kandidati mogu prijavi za upis priložiti i drugu relevantnu dokumentaciju za koju smatraju da može pomoći njihovoj kandidaturi.

Kao radne jezike kandidati mogu prijaviti engleski, njemački, francuski, španjolski i ruski, dok će se po potrebi razmotriti mogućnost organiziranja nastave i za druge jezike koji se predaju na Filozofskom fakultetu.

Na razredbenom ispitu studenti obavljaju konsekutivni prijevod kratkog govora (ca 4 minute), posebno pripremljenog na način uobičajen u međunarodnom stručnom testiranju konferencijskih prevoditelja, za sve jezične kombinacije koje prijavljuju (sa B- i C-jezika na A-jezik, s A- na B-jezike). Osim toga, kandidati iznose vlastito kraće usmeno izlaganje (ca 5 minuta) na zadanu aktualnu temu. Ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom sastavljenim od sveučilišnih nastavnika, konferencijskih prevoditelja te barem jednog izvornog govornika za svaki prijavljeni jezik.
II.5. Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija

Osnovna je namjera ovog studija pripremiti polaznike za profesionalnu djelatnost u svojstvu konferencijskog prevoditelja, odnosno osposobiti ih za obavljanje prevoditeljske djelatnosti u situacijama koje zahtijevaju posredovanje usmenog prevoditelja (npr. na međunarodnim konferencijama, sastancima, pregovorima, seminarima i sl., kao i u medijima, na sudu i dr.).

Polaznici tijekom studija ovladavaju tehnikama konferencijskog prevođenja (konsekutivno, simultano, a prima vista) prema međunarodno priznatim standardima. Istovremeno

- razvijaju svoju jezičnu i kulturnu kompetenciju u relevantnim jezicima, uključujući i kompetenciju u materinjem (hrvatskome) jeziku;

- produbljuju svoje razumijevanje prijevodnog i komunikacijskog procesa općenito, kao i važnosti kulturoloških uvida za prevoditeljsku praksu;

- razvijaju svoju komunikacijsku kompetenciju i sposobnost prilagodbe različitim kontekstima i prevoditeljskim zadacima;

- stječu korisna znanja s područja prava i ekonomije, dvaju područja relevantnih za izuzetno velik broj prijevodnih situacija;

- usvajaju bitna znanja o EU, njezinim institucijama (dokumentima, politikama i dr.), pravnom i gospodarskom sustavu, kao i o prevoditeljskoj djelatnosti vezanoj uz potrebe europskih institucija;

- usvajaju metode primjene računala u prevoditeljskoj praksi;

- upoznaju se s načinima kontrole i racionalne upotrebe glasa i artikulacijskih organa;

- upoznaju se s okolnostima i normama prevoditeljske prakse u Hrvatskoj i u EU, s naročitim naglaskom na etičkim normama.
II.6. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija stječe se specijalistička kvalifikacija odnosno naziv specijalist - konferencijski prevoditelj za (navesti jezike).


III. OPIS PROGRAMA

III.1. Popis obaveznih i izbornih kolegija s brojem sati aktivne nastave potrebne za njihovu izvedbu te brojem ECTS-bodova
Na ovom se poslijediplomskom studiju nastava ostvaruje tijekom dva semestra, pri čemu su svi kolegiji jednosemestralni osim Vježbi konsekutivnog prevođenja i Vježbi simultanog prevođenja, koje se provode u oba semestra. Teoretski su kolegiji zajednički za sve studente, dok se na vježbama polaznici dijele u manje grupe prema svojim parovima jezika.
Osim prema izboru radnih jezika studenti se razlikuju i po izboru jezične kombinacije u smislu profesionalnog statusa jezika (jezik može imati status materinjeg = A-jezika; aktivnog stranog jezika, na i sa kojeg se prevodi = B-jezik; pasivnog stranog jezika, sa kojeg se prevodi ali ne i na njega = C-jezik). Izvedba nastave vježbi ovisi o studentovom izboru između dvije studijske kombinacije predviđene ovim programom: A + C1 + C2 ili A + B + C.

Kombinacija A + C1 + C2 podrazumijeva da student kao radne jezike prijavljuje materinji jezik i dva pasivna jezika, što znači da će se pripremati za prevođenje u dvije jezične kombinacije: C1A i C2  A. Takav će student pohađati dvostruku nastavu kolegija Vježbe konsekutivnog prevođenja i kolegija Vježbe simultanog prevođenja, za svaku jezičnu kombinaciju zasebno.

Kombinacija A + B + C podrazumijeva da student želi raditi s jednim materinjim, jednim aktivnim i jednim pasivnim stranim jezikom. Taj će se student pripremati za prevođenje u tri jezične kombinacije: B  A, C  A te A  B. Zbog toga će student morati pohađati trostruku nastavu kolegija Vježbe konsekutivnog prevođenja i kolegija Vježbe simultanog prevođenja, za svaku jezičnu kombinaciju zasebno.
U realizaciji vježbi prevođenja (konsekutivnog i simultanog) će se, s obzirom na dvije moguće studijske kombinacije, pojaviti dvije mogućnosti: studenti s kombinacijom A + C1 + C2 imat će 360 sati vježbi s nastavnikom i 300 sati vježbi koje studenti samostalno izvode u grupama (samostalna je nastava obavezna na isti način kao i ona s nastavnikom te se provodi prema uputama nastavnika). Studenti koji studiraju kombinaciju A + B + C imat će 540 sati nastave s nastavnikom te 120 sati obavezne samostalne nastave.

Program studija predviđa jednak ukupni broj obaveznih nastavnih sati za sve studente, bez obzira na studijsku kombinaciju: 860 sati, što znači 28 ili 30 sati tjedno (6 ili 8 sati teoretske nastave, 22 sata vježbi). Program ima jednaku ECTS vrijednost za sve studente: 60 bodova.


Shematski prikaz:


Obavezni kolegiji

NOSITELJ KOLEGIJA

Oblik nastave

ECTS bodovi

Teorija prevođenja

prof. dr. Vladimir Ivir

20 sati P+S

4 ECTS

Metodologija usmenog prevođenja

doc. dr. Goranka Antunović

30 sati P+S

4 ECTS

Suvremeni hrvatski jezik

doc. dr. Anita Peti-Stantić

20 sati P+S

3 ECTS

Govorna komunikacija

prof. dr.

Ivan Ivas



20 sati P+S+V

4 ECTS

Pravni sustav Hrvatske u međunarodnom kontekstu

prof. dr.

Alan Uzelac



30 sati P+S

4 ECTS

Hrvatsko gospodarstvo u međunarodnom kontekstu

prof. dr.

Ivo Bićanić



30 sati P+S

4 ECTS

Europska Unija i njezine institucije

prof. dr. Maja Bratanić

10 sati P+S

3 ECTS

Prevoditelj i računalo

prof. dr.

Marko Tadić



20 sati P+V

3 ECTS

Vježbe konsekutivnog prevođenja

doc. dr. Goranka Antunović

prof. dr. Vladimir Ivir



A-C1-C2: 180 sati nastave, 150 sati samostalno

A-B-C: 270 sati nastave, 60 sati samostalno



7 ECTS /semestar =

14 ECTS ukupno



Vježbe simultanog prevođenja

prof. dr. Vladimir Ivir

doc.dr. Goranka Antunović



A-C1-C2: 180 sati nastave, 150 sati samostalno

A-B-C: 270 sati nastave, 60 sati samostalno



7 ECTS /semestar =

14 ECTS ukupno



IZBORNI KOLEGIJI










Kulturološki aspekti verbalne i neverbalne komunikacije (kandidat bira onaj kolegij koji se odnosi na jedan od njegovih radnih jezika)

prof. dr. Ivan Ivas

20 sati S

3 ECTS


UKUPNO SATI NASTAVE

TJEDNO OPTEREĆENJE

U NASTAVI

ECTS BODOVA UKUPNO

860 sati nastave


28 ili 30 sati

(6 ili 8 sati P ili S;

22 sata V)


60 ECTS


III.2. Opis kolegija
Naziv kolegija: Teorija prevođenja

Nositelj kolegija: prof. dr. Vladimir Ivir

Okvirni sadržaj kolegija:

Kolegij obuhvaća teoretske aspekte prijevodnog procesa i status znanstvene discipline ili disciplina koje proučavaju taj proces. Obrađuje sljedeće teme: pojam teorije – definicija i različita značenja; pojam teorije primijenjen na prevođenje; interdisciplinarni i pluridisciplinarni pristup prevođenju; priroda prevođenja – prevođenje kao oblik komunikacije; obavijest i poruka; različite definicije prevođenja (lingvistička, filološka, komunikacijska); oblici i vrste prevođenja; društvene funkcije prevođenja; modeli prijevodnog procesa; komponente teorije prevođenja; prevođenje i kultura; prevođenje kao jezični čin; značenje i smisao; pristupi proučavanju prevođenja (tekstualna tipologija, Skopos, descriptive translation studies, think-aloud protocols itd.)


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Studenti usvajaju spoznaje teorije prevođenja, osposobljujući se time za kritičko sagledavanje same znanstvene discipline i osnovnih objekata njezinog proučavanja : prevoditeljske djelatnosti, prijevodnog procesa, prijevoda.


Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:

Nastava se ostvaruje kroz predavanja i kroz rasprave seminarskog i mentorskog tipa. Polaznici su dužni pohađati nastavu te sudjelovati u rasprava na temelju pročitane zadane literature.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Ivir, V. (1984) Teorija i tehnika prevođenja, Novi Sad

Neibert, A. – Shreve, G.M. (1992) Translation as Text, The Kent (Ohio) University Press

Toury, G. (1995) Descriptive Translation Studies and Beyond, Amsterdam

Wilss, W. (1982) The Science of Translation: Problems and Methods, Tübingen
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Bonačić, M. (1987) Tekst, prijevod, diskurs, Split

Ivir, V. (1991) „On the Non-Algorithmic Nature of Translation Theory“ u: SRAZ br. 36-37, Zagreb, str. 85-91

Ivir, V. (1987) „Procedures and Strategies for the Translation of Culture“, u: Indian Journal of Applied Linguistics, vol. 13, no.2

Nida, E.A. – Taber, C.R. (1974) The Theory and Practice of Translation, Leiden

Snell-Hornby, M. (1988) Translation Studies: An Integrated Approach, Amsterdam

Steiner, G. (1975) After Babel: Aspects of Language and Translation, Oxford Uni. Press
Bodovna vrijednost predmeta određena u skladu s ECTS-om: 4 ECTS boda
Način polaganja ispita:

pismeni ispit.


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija



Naziv kolegija: Metodologija usmenog prevođenja

Nositelj kolegija: dr. sc. Goranka Antunović, doc.



Okvirni sadržaj kolegija:

usmeno prevođenje – oblici i metode; razlike između pismenog i usmenog prevođenja; konferencijski prevoditelj – potrebne vještine i kompetencije, poželjne osobine; radni kontekst; konsekutivno prevođenje – opis procesa, osnovne osobine pojedinih faza (razumijevanje, pamćenje, analiza, reformulacija), vođenje bilješki; simultano prevođenje – proces, specifične poteškoće; strategije i prijevodni postupci u usmenom prevođenju; uvažavanje ne-jezičnih elemenata komunikacijskog procesa; praktične okolnosti prevoditeljskog posla; lojalnost i druga pitanja prevoditeljske etike


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Studenti će osvijestiti razlike između pismenog i usmenog prevođenja, upoznati se s prirodom prijevodnog procesa pri usmenom prevođenju kao i cjelokupne komunikacijske situacije, okolnostima koje je neophodno uzeti u obzir prilikom odabira prevoditeljske strategije, standardnim prijevodnim postupcima. Na taj će način usvojiti neophodna teoretska znanja koja će predstavljati temelj za razvijanje i usvajanje praktičnih vještina. Studenti će također dobiti i sasvim praktične informacije o neprijevodnim aspektima prevoditeljskog posla te će se, kroz diskusije, upoznati s etičkim normama prevoditeljske djelatnosti, što će im omogućiti snalaženje, i adekvatno ponašanje, u profesionalnom prevoditeljskom miljeu.



Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:

Nastava se odvija 2 sata tjedno u prvom semestru. Obuhvaća predavanja praćena diskusijama te odlazak na skup na kojem je angažiran profesionalni prevoditelj. Polaznici su obavezni pohađati nastavu, uključivati se u diskusije te predati iscrpan pisani komentar autentične prijevodne situacije kojoj su svjedočili. Završna provjera znanja provodi se usmenim ispitom.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained, Manchester, UK: St. Jerome

(i hrvatsko izdanje – u tisku)
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

AIIC, Practical Guide for Professional Interpreters, Geneva: AIIC

Déjean Le Féal, K. (1995) Obrazložena metoda prevođenja, Zagreb

DollerupC. & Lindegaard, A.,ur. (1994) Teaching Translation and Interpreting 2: Insights,



Aims and Visions. Papers from the 2nd Language International Conference, Elsinore,

4-6 June 1993, Amsterdam / Philadelphia: Benjamins
Gilles, A. (2005) Note-taking for Consecutive Interpreting – A Short Course (Translation

Practices Explained: vol. 8), St. Jerome
Mahmoodzadeh, K. (1992) „Consecutive Interpreting: its Principles and Techniques“ u:

Dollerup, C. & Loddegaard, ur.

Matyssek, H. (1989) Handbuch der Notiyentechnik fuer Dolmetscher: ein Weg zur

sprachunabhängigen Notation, Heidelberg: J. Groos

Pöchhacker, F. – Shlesinger, M. (2002) The Interpreting Studies Reader, London / New York:

Routledge

Rozan, J.F. (1956) La prise de notes en interprétation consécutive, Geneve

Wills, W. (1978) „Syntactic Anticipation in German-English Simultaneous Interpreting“ u:

Gerver, D. - H. Wallace Sinaiko, ur. Language Interpretation and Communication,

New York / London: Plenum Press

Bodovna vrijednost predmeta određena u skladu s ECTS-om: 4 ECTS boda

Način polaganja ispita:

Usmeno odgovaranje na problemska pitanja te komentiranje simuliranih prijevodnih situacija pred grupom kolega-studenata.


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija




Naziv kolegija: Suvremeni hrvatski jezik
Nositelj: dr. sc. Anita Peti-Stantić, doc.
Okvirni sadržaj predmeta:

jezična djelatnost – jezik i govor; odnos jezika kao sustava i standardnoga jezika; elastična stabilnost standardnoga jezika; funkcije i funkcionalni stilovi standardnoga jezika; pravopis i pravogovor; jezik i stil, posebno sa stajališta leksika i sintakse; vrednote govorenog jezika


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Studenti će se upoznati s pojmovima jezika i govora kao dijelova jezične djelatnosti te s temeljnim oblicima njihova ostvarivanja - slušanjem, govorenjem, čitanjem i pisanjem. Na predavanjima će biti izloženi osnovni pojmovi suvremene standardologije, dok će se na seminarima raspravljati o njihovoj primjeni na suvremeni hrvatski jezik i analizirati pojedine specifične probleme (npr. odnos stilski obilježenih i neobilježenih leksema, posuđenica i internacionalizama, slaganje glagolskih vremena, red riječi u rečenici i dr.). Studenti će prilikom rasprave osvijestiti svoju izvornogovorničku kompetenciju i na tekstovima naučiti uočavati pragmatične signale za odabir primjerenih pravogovornih i leksičkih normi suvremenog hrvatskog jezika u pojedinim prijevodnim situacijama.


Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:

Nastava se realizira u 6 sati predavanja i 14 sati seminara (uvodno svaki sat predavanja prati sat seminara, a potom se do kraja nastavlja samo sa seminarima). Na seminarima se raspravlja o specifičnim jezičnim problemima. Polaznici su obavezni pohađati nastavu i uključivati se u raspravu.



Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Eugenija Barić i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb 1995.



Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb 1999.

Marina Kovačević, Lada Badurina, Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001.



Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio Marko Samardžija, Matica hrvatska, zagreb 1999.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Josip Silić, Administrativni stil hrvatskoga standardnoga jezika u: Kolo 4/1996.

Dubravko Škiljan, Javni jezik, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2000.

Ivo Pranjković, Funkcionalni stilovi i sintaksa u: Nova hrvatska skladnja, Sveučilišna naklada, Zagreb 2001.



Jezik na križu – križ na jeziku, priredila Jelena Hekman, Matica hrvatska, Zagreb 2005.
Bodovna vrijednost predmeta određena u skladu s ECTS-om:

3 ECTS boda


Način polaganja ispita:

Usmeno odgovaranje na problemska pitanja te jezično komentiranje govornih situacija (prijevodnih i neprijevodnih).


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija




Naziv kolegija: Govorna komunikacija
Nositelj: dr. sc. Ivan Ivas, izv. prof.
Okvirni sadržaj predmeta:

Ortoepija (pravogovor). Jezični standard u odnosu na jezični sustav i aktualni govor masovnih medija. Slojevitost standarda: klasični, prihvatljivi i prihvaćeni. Ortoepija (pravogovor) kao dio jezičnog standarda. Pravogovorne razine (slojevi jezika propisani ortoepijom): glasovi, prozodija riječi (naglasci i dužine) i rečenična prozodija. Problemi hrvatske ortoepije na razini izgovora (osobni i dijalektalni/lokalni otkloni u izgovoru konsonanata i vokala, glasovne promjene). Problemi hrvatske ortoepije na razini prozodije riječi. Izgovor stranih imena.u hrvatskom jeziku. Intonacijski oblici hrvatskog jezika. Intonacijska jedinica, njezini granični signali i jezgre (rečenični naglasci). Osnove prozodijske transkripcije. Uloga intonacije u obavijesnoj organizaciji rečenice i većih cjelina.
Ortofonija. Optimalna upotreba glasa i artikulacijskih organa u specifičnim uvjetima simultanog i konsekutivnog prevođenja. Vježbe za glas i izgovor.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Kolegij podiže govornu kompetenciju budućih prevoditelja, upućujući ih kako da na hrvatskome jeziku oblikuju poruku što jasniju primateljima. Upoznaju se s ortoepskim i ortofonskim aspektom govorne komunikacije te vježbom usvajaju preporučena načela

(izgovor glasova te oblikovanje prozodije riječi i rečenične prozodije po hrvatskom pravogovoru; odgovarajuće obavijesno, stilsko i retoričko oblikovanje poruke prozodijskim sredstvima; izvedba poruke jasnim i ugodnim glasom i dobrom dikcijom).
Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:

Nastava se realizira kroz predavanja, seminare i vježbe.



Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Škarić, I. (1991). Fonetika hrvatskoga književnog jezika. U: Babić, Brozović, Pavešić, Škarić i Težak: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika; nacrti za gramatiku. Zagreb: HAZU i Globus.
Škarić, I. (1988) Problemi hrvatske ortoepije. U: U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb: Školska knjiga.
Vuletić, B. (1980) Gramatika govora. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
Rječnici u kojima su označena prozodijska (naglasna) obilježja riječi hrvatskog jezika.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Relevantni članci iz domaće stručne periodike (časopisi Govor, Jezik, Suvremena lingvistika i Medijska istraživanja),
Bodovna vrijednost predmeta određena u skladu s ECTS-om:

4 ECTS boda


Način polaganja ispita: usmeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija.




Naziv kolegija: Pravni sustav Hrvatske u međunarodnom kontekstu
Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Alan Uzelac
Okvirni sadržaj predmeta:
Predmet izlaže temeljne pravne pojmove i institucije pravnoga poretka Republike Hrvatske, te postavlja osnove za razumijevanje uloge prava u društvenoj regulaciji, a posebno u procesu međunarodnih integracija. Temeljne odrednice ustavnoga i pravnog poretka prikazuju se u širem međunarodnom kontekstu, te se upozorava na njihova ishodišta u vrijednosnim opredjeljenjima prihvaćenima u međunarodnoj zajednici, u prvom redu na vrijednostima demokracije, vladavine prava, pravne države, podjele vlasti i nezavisnosti pravosuđa, na kojima počivaju utemeljujući akti OUN, EU i Vijeća Europe, kao i drugih međunarodnih organizacija kojima Hrvatska pripada.
Osnovne tematske sastavnice predmeta uključuju sljedeće jedinice:

  • Ustav kao okvir državne zajednice (načelo ustavnosti i zakonitosti; sustav i hijerarhija pravnih akata, proces donošenja ustava i zakona, ljudska prava kao ustavna prava);

  • Podjela vlasti i njene implikacije (određenje zakonodavne, izvršne i sudbena vlasti; ustanove kroz koje pojedine grane vlasti obavljaju svoje funkcije)

  • Zaštita ljudskih prava u nacionalnom i međunarodnom kontekstu (određenje ljudskih prava; konvencije o zaštiti ljudskih prava; mehanizmi zaštite na nacionalnoj razini – ustavna tužba; mehanizmi zaštite na međunarodnoj razini – postupak pred Europskim sudom za ljudska prava)

  • Temeljne pravne institucije: zakonodavna i izvršna vlast i unutrašnja organizacija (u Hrvatskoj i izabranim međunarodnim organizacijama – EU, UN, Vijeće Europe)

  • Provođenje prava u djelo: državno pravosuđe i privatne metode rješavanja sporova (sudovi i njihove vrste; domaći i međunarodni sudovi; druga nacionalna pravosudna tijela i službe; sustavi implementacije međunarodnih ugovora; arbitraža, medijacija i alternativno rješavanje sporova)

  • Temeljne pravne discipline (javno i privatno pravo; materijalno i procesno pravo; građansko, kazneno i upravno pravo)

  • Pravni odnosi sudionika građanskog društva (ugovori, izvanugovorna odgovornost).



Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Prevoditelji koji se bave simultanim ili konsekutivnim usmenim prevođenjem često se susreću s pravnim temama, bilo kao osnovnim predmetom razgovora ili u okviru drugih tema gdje se pravna pitanja incidentalno pojavljuju. Za uspješno prevođenje i snalaženje u takvim situacijama od ključne je važnosti da prevoditelj razumije temu razgovora i da za većinu korištenih pojmova znade pronaći njihove funkcionalne ekvivalente na hrvatskom ili stranom jeziku. Tijekom bilateralnih susreta, kao i u okviru međunarodnih organizacija, prilično se često pojavljuje potreba da domaći predstavnici opisuju pravne institucije i poredak Hrvatske, kako bi ih strani sugovornici evaluirali i komparirali sa svojim iskustvima. U okviru globalnoga trenda harmonizacije i unifikacije pravnih i političkih institucija ključnu ulogu igraju temeljni pojmovi i temeljne demokratske i pravne vrijednosti, kao i odgovarajuće institucionalne i konceptualne strukture u kojima se one realiziraju. Ovaj predmet trebao bi omogućiti usmenim prevoditeljima da se brzo snađu u takvim komparativnim situacijama, da izbjegnu pad u doslovnost i mehaničko prevođenje, te da razumijevajući kontekst svojim prijevodom približe bit razgovora sugovornicima.


Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:

Nastava se odvija kroz predavanja i diskusije. Očekuje se aktivno sudjelovanje u radu, na kojem se temelji provjera i evaluacija dosegnute razine spoznaja. Studenti su dužni napisati dva kraća stručna rada ili riješiti istraživačke zadatke. Na kraju kolegija polaže se ispit.


Popis literature:


  • CEPEJ - European Judicial Systems 2002: Facts and figures, Strasbourg, 2005. (www.coe.int/cepej)

  • Praksa Europskog suda za ljudska prava, http://www.echr.coe.int (HUDOC); http://www.vlada.hr (Strasbourg)

  • Uzelac, A., Croatia – Legal System, Legal Systems of the World: A Political, Social, and Cultural Encyclopedia (B. Kritzer, ed.), 2002, Vol. I, str. 389-395

  • Uzelac, A., Vladavina prava i pravosudni sustav: sporost pravosuđa kao prepreka pridruživanju, u: Ott, K. (ur.), Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: Izazovi institucionalnih prilagodbi, Zagreb, Zagreb, 2004, str. 99-123

  • Uzelac, A., Hrvatsko pravosuđe u devedesetima: od državne nezavisnosti do institucionalne krize, Politička misao, 38/2:2001, str. 3-41

  • Uzelac, A. Europsko sudstvo: između birokratske organizacije i korporativne svijesti, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 43

  • izabrane literaturne jedinice vezane uz pojedine tematske cjeline (zbog obimnosti predmeta, uz osnovne teme svake godine naglasak bi se stavio na drugu tematsku cjelinu)

  • izvaci iz zakonskih tekstova


Bodovna vrijednost predmeta određena u skladu s ECTS-om:

4 ECTS boda


Način provjere znanja

pismeni ispit


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija.




Naziv kolegija: Hrvatsko gospodarstvo u međunarodnom kontekstu
Nositelj kolegija: dr.sc. Ivo Bićanić, red. prof.

Okvirni sadržaj predmeta:

Kolegij sadrži slijedeće nastavne cjeline koje bi se obradile u 10 dvosatnih predavanja:

  1. Dugoročni rast Hrvatske: dugoročna stopa rasta, promjene ekonomske strukture, demografske promjene, proizvodnost i efikasnost faktora proizvodnje, strukturne deformacije generirane socijalističkim razvojem, poljoprivreda i ruralni razvoj

  2. Transformacija: razgradnja socijalističkog naslijeđa i izgradnja kapitalističkog gospodarstva, unutarnja i vanjska liberalizacija , privatizacija, efikasnost državnog i privatnog upravljanja tvrtkama, transformacijska kriza, Washingtonski konsenzus

  3. Ekonomska politika i stabilnost: inflacija i stabilnost cijena, tečajni režim, fiskalna i monetarna politika, industrijska politika, uzročne veze makroekonomske stabilnosti i drugih gospodarskih tokova,

  4. Tržišne strukture u Hrvatskoj: funkcija cilja, 'savršena konkurencija' kao 'benchmark', rente i kvazi-rente, tržišne deformacije i neuspjesi, intervencija i regulacija, mala i srednja poduzeća, korporativno upravljanje

  5. Bilanca plaćanja: knjigovodstvo ekonomskih odnosa sa inozemstvom, bilanca plaćanja Hrvatske, 'dva deficita', nominalni i realni tečaj,

  6. Međunarodni tokovi roba i usluga: bilanca plaćanja i trgovinska bilanca, odrednice uvoza i izvoza, strana ulaganja, turizam i vanjska razmjena, troškovi autarhije, politika tečaja uvjetima integracije, malo otvoreno gospodarstvo

  7. Ekonomska integracija: ekonomska suverenost i integracija, nominalna i realna konvergencija, Maastrichtski kriteriji, uvjeti ulaska, regionalne nejednakosti u EU, konkurentnosti tvrtki, seljivost roba, rada i kapitala, prostorna koncentracija

  8. Međunarodne ekonomske institucije: Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, ekonomska uvjetovanost, Washingtonski konsenzus, WTO i uvjeti međunarodne razmjene, odnosi Hrvatske i MMF-a i Svjetske banke

  9. Hrvatska u globalnom gospodarstvu: razvoj globalizacije, uzroci i osobine sadašnje globalizacije, Hrvatska u svjetskom gospodarstvu, prednosti i strahovi globalizacije, otvorenost i prednosti međunarodne razmjene

  10. Projekcije gospodarskog razvoja u srednjem roku: scenariji dugoročnog rasta, ekonomska suverenost i ekonomske integracije, faktori rasta, ograničenja srednjeg roka i kratkog roka



Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Kolegij daje studentu osnovna znanja o ključnim gospodarskim tokovima Hrvatske te o osnovnim ekonomskim problemima međunarodnog karaktera, uključujući i znanje o financijskim institucijama Europske unije i ostalim međunarodnim organizacijama i o njihovoj ekonomiji. Gradivo je prezentirano na način koji studentima omogućuje razumijevanje osnovnih osobina gospodarskog sustava, stvarajući temelj za daljnje usavršavanje studenata u skladu s potrebama budućeg posla.


Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:

Nastava se odvija tokom 10 dvosatnih predavanja. Polaznici su obavezni pohađati nastavu. Tokom nastave izrađuju se dva eseja a na kraju semestra polaže se pismeni ispit.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

(naknadno)


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

(naknadno)


Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS-om: 4 ECTS
Način polaganja ispita:
Dva eseja i pismeni ispit na kraju semestra
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija.



Naziv kolegija: Europska Unija i njezine institucije
Nositelj kolegija: dr. sc. Maja Bratanić, red. prof.
Okvirni sadržaj kolegija:

U ovom će se kolegiju obraditi problematika europskih integracija i institucija s osobitim obzirom na prevođenje. Glavne teme kolegija bit će: povijest europskih integracija i razvoj europskih institucija, zajedničke politike i aktivnosti EU, višejezičnost i uloga prevođenja u EU, nazivi europskih ustanova i institucija i njihovo prevođenje na hrvatski jezik, prevoditeljski problemi na razini sadržaja, pojmova, naziva i terminoloških sustava te upoznavanje s tipičnim oblicima dokumenata i akata. Polaznici će se upoznati i s ustrojstvom prevoditeljske službe EU, njezinim načinom rada i funkcioniranja, prevoditeljskim alatima i priručnicima te službe, njezinim bazama podataka i glosarima. U okviru kolegija predviđeno je gostovanje stručnjaka iz MVPEI.


Razvijanje općih i posebnih kompetencija:

Studenti stječu znanja o EU i njezinim institucijama, izuzetno relevantnima u praksi konferencijskih prevoditelja - kao tema, kao referentna pozadina i kao radni kontekst. Posreduje se znanje o EU iz sve te tri perspektive.


Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:

Nastava se realizira kroz predavanja i seminare. Polaznici na svom radnom stranom jeziku pišu kraći seminarski rad tematski povezan sa sadržajem kolegija.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

Bainbridge, T. (1998) The penguin Companion to the European Union, Penguin.


Fontaine, P. (2003) Europe in 12 lessons , European Commission
Samardžija, V. (1994) Europska unija i Hrvatska, Zagreb.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
Bratanić, M. (2000) Pojmovnik EUROVOC, Zagreb.

Cosmai, D. (2003) Tradurre per l’Unione europea, Editore Ulrico, Hoepli, Milano


  1   2   3   4


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət