Ana səhifə

Filozofski fakultet prijedlog programa poslijediplomskog specijalisti


Yüklə 309.63 Kb.
səhifə2/4
tarix18.07.2016
ölçüsü309.63 Kb.
1   2   3   4

Wagner. E, S. Bech & J. M. Martinez (2002) Translating for the European Institutions, St. Jerome Publishing, Manchester, (http://www.stjerome.co.uk/practices/wagner.html)

Key facts and figures about the European Union (2004), European Commission



Plan integracijskih aktivnosti Republike Hrvatske (2000), Vlada RH, Zagreb
Bodovna vrijednost predmeta određena u skladu s ECTS-om:

3 ECTS boda


Način provjere znanja

pismeni ispit


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija



Naziv kolegija: Prevoditelj i računalo
Nositelj kolegija: dr.sc. Marko Tadić, izv. prof.
Okvirni sadržaj kolegija:

Kolegij Prevoditelj i računalo ima za cilj upoznati polaznike studija s osnovnim dostignućima s područja računalne lingvistike s posebnim osvrtom na one jezične resurse i alate koji se koriste u postupku prevođenja. Na području jezičnih resursa ponajprije je riječ o digitalno pohranjenim i pretraživim rječnicima i leksičkim bazama podataka koji umnogome olakšavaju prevoditeljski rad kao i računalno pretraživim korpusima koji dopuštaju uvid u jezičnu porabu kad to rječnici ne mogu u potpunosti osigurati. Osobit naglasak bit će stavljen na paralelne korpuse, postupak njihova sravnjivanja (alignment) i njihovu uporabu koja, u konačnici, rezultira prijevodnom memorijom (translation memory). Na području jezičnih alata polaznici će se upoznati s alatima za pronalaženje termina u tekstovima, pomagalima za strojno potpomognuto prevođenje (machine aided translation) kao što su prijevodne memorije i, na kraju, s barem jednim (komercijalnim) sustavom za strojno prevođenje (machine translation). Osobit će se naglasak staviti i na do sada razvijene sustave za strojno prevođenje govora (speech-to-speech machine translation).


Razvijanje općih i posebnih kompetencija:

Upoznavanje i navikavanje na primjenu elektronskih jezičnih resursa i alata, koji su neophodni za profesionalnu praksu konferencijskih prevoditelja (u pripremi za skup tj. pojedini prevoditeljski angažman, u stalnom usavršavanju i podizanju jezične i prijevodne kompetencije, u organizaciji prevoditeljske prakse).


Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:

Nastava se realizira kroz predavanja (10 sati) i vježbe (10 sati rada s računalima). Polaznici su dužni pohađati nastavu te ispunjavanjem manjih radnih zadataka potvrditi svoju upoznatost s pojedinim jezičnim resursom ili alatom.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:

McEnery, Tony & Wilson, Andrew: Corpus Linguistics, EUP 22001. (odabrana poglavlja)

Sager, Juan C.: Language Engineering and Translation, Benjamins 2000.

Tadić, Marko: Jezične tehnologije i hrvatski jezik, Exlibris 2003.


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Atkins, B.T.S.–Zampolli, A., ur. (1994) Automating the Lexicon, Oxford University Press

(odabrani članci)

EAMT (European Association for Machine Translation) Archive, (http://www.eamt.org/archive)

Hutchins, John W. (ured.): Early Years of Machine Translation, EUP, 2000. (za povijesni

pregled MT-a)

Ooi, B. Y.: Computer Corpus Lexicography, EUP 1998. (odabrana poglavlja).
Bodovna vrijednost predmeta određena u skladu s ECTS-om: 3 ECTS boda
Način provjere znanja: pismeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija




Naziv kolegija: Vježbe konsekutivnog prevođenja

Kolegij se izvodi zasebno za svaku polaznikovu jezičnu kombinaciju.

Studenti s kombinacijom A + C1 + C2 pohađaju 90 sati vježbi s nastavnikom za par C1  A i 90 sati vježbi s nastavnikom za par C2  A. Uz to studenti rade u grupi bez nastavnika, po 75 sati za svaki jezični par.

Studenti s kombinacijom A + B + C pohađaju ukupno 270 sati vježbi s nastavnikom: 90 sati za par B  A, 90 sati za par C  A i 90 sati za par A  B. Studenti su dužni provesti i 60 sati vježbi (po 20 sati za svaki svoj jezični par) radeći u grupi, bez prisutnosti nastavnika.



Nositelji kolegija: doc.dr. Goranka Antunović

prof. dr. Vladimir Ivir


Nastavu izvodi voditelj vježbi za pojedini jezik.
Okvirni sadržaj kolegija:

pripremne vježbe za usmeno prevođenje općenito te pripremne vježbe za konsekutivno prevođenje (vježbe pamćenja, vježbe analize teksta, vježbe sažimanja, vježbe strukturiranja teksta, vježbe javnog nastupa); konsekutivno prevođenje bez bilježaka; vježbe vođenja bilješki; konsekutivno prevođenje s bilješkama; načini pojedinačne i grupne pripreme za rad.

Za vježbe se koriste tekstovi sve veće složenosti (jezične, kontekstualne) i sve dužeg trajanja (u završnoj fazi 10-15 minuta). Pri izboru se vodi računa o tematskoj i stilskoj raznolikosti tekstova te mogućnosti savladavanja važnih termina pojedinih područja čestih u prevoditeljskoj praksi.

U radu sa studentima s B-jezikom poklanja se pažnja aktivnoj jezičnoj kompetenciji, u manjoj mjeri provođenjem vježbi na satu, u većoj savjetovanjem i preporukama studentima za samostalan rad.


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Tijekom kolegija neprestano se radi na podizanju prijevodne i komunikacijske, a manje izravno i jezične kompetencije studenata. Razvijaju se vještine i sposobnosti neophodne za realizaciju konsekutivnog prijevoda. Studenti razvijaju tehniku vođenja bilješki te se osposobljuju za obavljanje konsekutivnog prijevoda, s ciljem dosizanja razine neophodne za polaganje završnog ispita odnosno razine primjerene za profesionalnog prevoditelja – početnika.


Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:

Nastava se izvodi kroz grupne vježbe, u kojima studenti preuzimaju različite uloge karakteristične za autentične prijevodne situacije. Studenti obavezno pohađaju nastavu i provode vježbe na način koji doprinosi stručnom razvoju njih samih i ostalih kolega u grupi. Studenti su dužni sudjelovati i u nastavi koju pojedine grupe provode samostalno, prema preporukama i uputama nastavnika, ali bez njegove neposredne uključenosti.


Popis osnovne i dopunske literature:

Kao za kolegij Metodologija usmenog prevođenja.


Bodovna vrijednost predmeta određena u skladu s ECTS-om:

14 ECTS bodova (7 u prvom i 7 u drugom semestru)


Način polaganja ispita:

Dva usmena praktična ispita za svaki kandidatov jezični par. Prvi se ispit polaže pred povjerenstvom na kraju I. semestra (uvjet za upis studenta u II. semestar). Drugi, završni ispit, polaže se pred povjerenstvom po završetku nastave (v. III.9.)


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija




Naziv kolegija: Vježbe simultanog prevođenja


Kolegij se izvodi zasebno za svaku polaznikovu jezičnu kombinaciju.

Studenti s kombinacijom A + C1 + C2 pohađaju 90 sati vježbi s nastavnikom za par C1  A i 90 sati vježbi s nastavnikom za par C2  A. Uz to studenti rade u grupi bez nastavnika, po 75 sati za svaki jezični par.


Studenti s kombinacijom A + B + C pohađaju ukupno 270 sati vježbi s nastavnikom: 90 sati za par B  A, 90 sati za par C  A i 90 sati za par A  B. Studenti su dužni provesti i 60 sati vježbi (po 20 sati za svaki svoj jezični par) radeći u grupi, bez prisutnosti nastavnika

Nositelj kolegija: prof. dr. Vladimir Ivir

doc.dr. Goranka Antunović


Nastavu izvodi voditelj vježbi za pojedini jezik.

Okvirni sadržaj kolegija:

pripremne vježbe za simultano prevođenje, vježbe razdvajanja pažnje, predviđanja i dr.; vježbe simultanog prevođenja govora sve veće jezične i situacijske kompleksnosti, vježbe prevođenja a prima vista; timski rad; prilagodba prijevoda za 'pružanje releja';

Studenti prevode sve duže govore (sve do 20-25 minuta), koje odlikuje tematska i stilska raznolikost. Omogućava se savladavanja važnih termina pojedinih područja čestih u prevoditeljskoj praksi.

U radu sa studentima s B-jezikom poklanja se pažnja aktivnoj jezičnoj kompetenciji, u manjoj mjeri vježbama na satu, u većoj savjetovanjem i preporukama studentima za samostalan rad.


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Studenti razvijaju svoju jezičnu, prijevodnu i komunikacijsku kompetenciju; usvajaju i uvježbavaju metodu simultanog prevođenja, navikavaju se na različite tekstualne i kontekstualne okolnosti, karakteristične za praksu konferencijskih prevoditelja; upoznaju se s načelima rada u ekipi.


Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:
Nastava se izvodi kroz grupne vježbe, u kojima su studenti dužni sudjelovati i to na način koji doprinosi stručnom razvoju njih samih i ostalih kolega u grupi. Studenti su dužni sudjelovati i u nastavi koju pojedine grupe provode samostalno, prema preporukama i uputama nastavnika, ali bez njegove neposredne uključenosti.

U drugom se semestru organizira i simulirana konferencija, u okviru koje se pokušava pokriti što veći broj situacija karakterističnih za autentične situacije u praksi.


Popis osnovne i dopunske literature:

Kao za kolegij Metodologija usmenog prevođenja.


Bodovna vrijednost predmeta određena u skladu s ECTS-om:

14 ECTS bodova (7 u prvom i 7 u drugom semestru)


Način polaganja ispita:
Dva usmena praktična ispita za svaki kandidatov jezični par. Prvi se ispit polaže pred povjerenstvom na kraju I. semestra (uvjet za upis studenta u II. semestar). Drugi, završni ispit, polaže se pred povjerenstvom po završetku nastave (v. III.9.)
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija




Naziv kolegija: Kulturološki aspekti verbalne i neverbalne komunikacije
Nositelj: dr. sc. Ivan Ivas, izv. prof.

(dio nastave izvode nastavnici za pojedine jezike)


Okvirni sadržaj predmeta:

Određenje verbalne (kao jezične), neverbalne (kao nejezične) i koverbalne (kao uzjezične) komunikacije. Pregled raznih pokušaja klasifikacije znakova (komunikacijskih kanala ili sustava). Sličnosti i razlike između životinjske i ljudske komunikacije. Neverbalni temelji govora (u govornoj filogenezi ontogenezi i aktogenezi). Primjene vještina poznavanja neverbalnih znakova u raznim vrstama komunikacijskih vještina (dijagnostički i terapijski razgovor te druge vrste vođenih razgovora, razni oblici javne komunikacije – izravne i posredovane masovnim medijima, govorno prevođenje). Neverbalni i koverbalni kanali važni za govorno komuniciranje: glas (prozodija, boja glasa, izgovor), pogled, izrazi lica, gesta, držanje, izgled. Korelacije verbalnih, koverbalnih i neverbalnih znakova u razumijevanju i proizvodnji govora na fonološkoj i semantičkoj razini te u organiziranju teksta i reguliranju razgovorne interakcije. Kulturalne posebnosti u govornom (verbalnom i neverbalnom) komuniciranju – dijakronijske i sinkronijske. Žanrovski, stilistički i retorički aspekti neverbalnog i koverbalnog dijela govorne komunikacije. Obilježja komuniciranja posredovanog (i uvjetovanog) medijima.


Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:

Budućim se prevoditeljima usmjerava pozornost na granično područje (i odnose) verbalnog (jezičnog) i neverbalnog (nejezičnog) u govoru te se osvještava njegova važnost za govornu komunikaciju. Upoznaje ih se s kulturno univerzalnim i kulturno specifičnim neverbalnim i koverbalnim znakovima u govornoj komunikaciji kako bi što točnije mogli interpretirati poruku u polaznom jeziku i uobličiti je u ciljnom jeziku.


Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta i način provjere znanja:

Nastava se realizira kroz predavanja, seminare i vježbe.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
Argyle, M. (1988) Bodily Communication. London, New York: Methuen & Co.

Morris, D., Govor tijela. Zagreb: August Cesarec

Morris, D. (1979) Otkrivanje čoveka kroz geste i ponašanje: Beograd: Jugoslavija
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Akišina A., Kano, H. (1980). Slovar' russkih žestov i mimiki. Tokio: Nauka.

Axtell, R. E. (1998). Gestures: The Do's and Taboos of Body Language Around the World.

New York: John Wiley & Sons.

Armstrong, D.F., Stokoe, W.C., Wilcox, S.E. (1970). Gesture and the Nature of Language.

Cambridge: Cambridge University Press, 1995.

Baron Stark, P. Nonverbal Negotiation Skills. http://www.everyonenegotiates.com/

Birdwhistell. R.: Kinessics and Context; Essays on Body-Motion Communication. Penguin

books.

Bremmer & Roodenbury (ur) (1991). A Cultural History of Gestures. From Antiquity to the



Present Day. Ithaca NY: Cornell University Press.

Bull, E.P. (1987). Posture and Gesture. Oxford: Pergamon Press.

Calbris, G. Porcher, L. (1989). Geste et Communication. Paris: Hatier.

Collett, P.(2003). The Book of Tells How to Read Peoples' Minds from their Actions. London:

Doubleday.

Darwin, C. (1998). The Expression of the Emotions in Man and Animals. New York: Oxford

University Press.

Feyereisen, P., de Lannoy, J-D. (1991). Gestures and Speech; Psychological Investigation.

Cambridge: Cambridge University Press

Goffman, E. (1966) Bahavior in Public Places; Notes on the Social Organization of



Gatherings. New York: The Free Press.

Grigor'eva, S. A; Grigor'ev, N. V.; Krejdlin, G. E. (2001). Slovar' jazyka russkih žestov.

Moskva – Vena: Jazyki russkoj kul'tury, Wiener Slawistischer Almanach.

Harrison, R.P. (1974). Beyond Words: An Introduction to Nonverbal Communication.

Englewood Clifs, New Yersey: Prenice Hall Inc.

Hartley, P. (1993). Interpersonal Communication. London, New Yorl: Routledge.

Herring, R.D. (1990). „Nonverbal Communication: A Necessary Component of Cross-cultural

Counseling“, Journal of Multicultural Counseling & Developement, Vol. 18, No. 4.

Ivas, I. „Pokušaj klasifikacije gestovnih metafora prema iskustvenim područjima“, Govor,

VIII/IX, 1-2, str. 113-135.

Jarząbek, K. (1994). Gestykulcja i mimika. Słownik. Katowice: Śląsk.

Kellerman, S. (1992). „'I see What You Mean': The Role of Kinesic Beahaviour in Listening

and Implications for Foreign and Second Language Learning“. Applied Lingustics,

Vol. 13, No.3, 239-258.

Laver, J.: The Gift of Speech; Papers in the Analysis of Speech and Voice, Edinburgh:

Edinburgh University Press, 1991.

McNeill, D. (1992) Hand and Mind: What Gestures reveal about Thought. Chicago:

University of Chicago Press.

McNeill, D. (ur) (2000) Language and gesture. Cambridge University Press.

Mehrabian, A. (1972). Nonverbal Communication. Chicago, New York: Aldine-Altherton.

Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa.

Pansini, M. (1990) „Jezik geste u gramatici prostora“, Govor, VII, 2,str. 102-119.

Papoušek, H., Jurgens, U., Papoušek, M. (ur) (1992). Nonverbal vocal communication;



Comparative and developmental approaches.) Cambridge: Cambridge U.P.

Petrili, S. i Ponzio, A.(2002). Thomas Sebeok i znakovi života. Zagreb: Jesenski i Turk.

Ting-Toomey, S. (1999). Communicating Across Cultures. New York, London: Guilford

Press.


Volos, R. (1995). Ruska neverbalna komunikacija. Zagreb: HFD.

Žikić, B. (2002). Antropologija gesta I (Pristupi) i II (Savremeno društvo). Beograd: Srpski

genealoški centar.
Bodovna vrijednost predmeta određena u skladu s ECTS-om:

3 ECTS boda


Način polaganja ispita: usmeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta:

Sugestije polaznika tijekom semestra te anonimna anketa po završetku kolegija.




III.3. Struktura studija, ritam studiranja i obaveze polaznika

Studij se realizira tijekom dva semestra, uz svakodnevnu obaveznu nastavu. U praktičnom dijelu (vježbe konsekutivnog i vježbe simultanog prevođenja) studenti osim obavezne nastave s nastavnikom, grupno ostvaruju i samostalnu obaveznu nastavu (prema uputama nastavnika, ali bez nastavnikove nazočnosti). Studenti imaju pravo i povećati broj sati samostalnog rada, vježbajući uz pomoć fakultetske opreme u vrijeme kada se ona ne koristi za izvođenje nastave. Taj dodatni rad ne donosi ECTS-bodove.


Vježbe konsekutivnog i Vježbe simultanog prevođenja odvijaju se u oba semestra, dok su svi ostali kolegiji vezani ili uz prvi ili uz drugi semestar studija.

Na kraju prvog semestra polaže se ispit iz konsekutivnog i simultanog prevođenja, koji kvalificira polaznika za nastavak studija. Osim tog praktičnog ispita (usmeno prevođenje u jezičnim kombinacijama koje polaznik studira), polaznik je dužan položiti odnosno ispuniti sve propisane obaveze u barem jednom od dva teoretska kolegija posvećena prevođenju.

Kako bi završio studij, student je dužan sakupiti sve ECTS-bodove predviđene programom (ukupno 60), što znači ispuniti sve obaveze propisane za svaki pojedini kolegij i opisane u okviru točke III.2.
III.4. Popis predmeta, modula i drugih dijelova programa koje polaznik može izabrati s drugih poslijediplomskih studija
Studenti nemaju obavezu pohađanja kolegija iz drugih poslijediplomskih studija, no preporuča im se i neuvjetovano omogućuje pohađanje bilo kojeg teoretskog kolegija u okviru Poslijediplomskog stručnog prevoditeljskog studija na Filozofskom fakultetu.

U skladu s interesima studenata pokušat će se omogućiti i pohađanje bilo kojeg drugog kolegija iz ponude Filozofskog fakulteta i drugih fakulteta Zagrebačkog sveučilišta, ukoliko

se sadržaj izabranog kolegija može smatrati relevantnim za obrazovanje budućeg konferencijskog prevoditelja.
III.5. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Namjerava se uspostaviti suradnja s pojedinim drugim institucijama koje izvode studij konferencijskog prevođenja, u prvom redu s onima s kojima Filozofski fakultet već surađuje u okviru programa TEMPUS, koja bi omogućila prijenos ECTS bodova prema dogovorenim načelima.


III.6. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Na stranom se jeziku, u kombinaciji s hrvatskim, izvodi nastava u kolegijima Vježbe konsekutivnog i Vježbe simultanog prevođenja (jezik određuje jezična kombinacija pojedinog studenta). Ostali se kolegiji u pravilu izvode na hrvatskom jeziku, osim predavanja gostujućih predavača.


III.7. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja u jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

Studenti koji ne uspiju položiti završni praktični ispit imaju pravo, nakon što su položili sve ostale ispite, još jednom polagati završni ispit sa sljedećom generacijom studenata.


III.8. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja

Student koji ispuni uvjete za upis u drugi semestar može dobiti potvrdu o završenim kolegijima i ostvarenom broju ECTS-bodova, uz jasnu napomenu da se radi o I. semestru dvosemestralnog studija te uz navođenje broja sati obuhvaćenih vježbama u prvom semestru.


III.9. Način završetka studija te postupak ocjene i obrane završnog rada

Student završava studij kada ispuni sve obaveze i položi sve propisane ispite, uključujući i završni praktični ispit. Završni se ispit polaže pred povjerenstvom, a obuhvaća konsekutivni (8-10 minuta) i simultani (15-18 minuta) prijevod za svaku od kandidatovih jezičnih kombinacija. Nije predviđeno pisanje završnog rada.


III.10. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja

Student pohađa nastavu tijekom jedne akademske godine. Polaganje ispita moguće je u rokovima za generaciju kojoj student pripada te u rokovima za narednu generaciju.




IV. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

IV.1. Mjesta realizacije studijskog programa

Nastava na stručnom poslijediplomskom studiju konferencijskog prevođenja održavat će se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, uz studijske posjete prema potrebama pojedinih kolegija.



IV.2. Podaci o prostoru i opremi za izvođenje studija

Nastava će se održavati u razredima i dvoranama Filozofskog fakulteta, uz mogućnost upotrebe grafoskopa, videa, LCD projektora, priključka na Internet i dr. Vježbe simultanog prevođenja održavat će se u kabinetu na Filozofskom fakultetu koji je u sklopu Tempus projekta za studij prevođenja u Republici Hrvatskoj opremljen sustavom za konferencijsko prevođenje (kabinama, mikrofonima, sustavom za prijenos…), uključujući i računalo s programom za računalnu podršku praktične nastave simultanog prevođenja. Kolegij Prevoditelj i računalo provodit će se u kabinetu Filozofskog fakulteta s internom mrežom s mogućnošću pristupa Internetu.


IV.3. Imena nastavnika i broj suradnika koji će sudjelovati u izvođenju programa pri pokretanju studija

Predavači teoretskih kolegija:

prof. dr. Ivo Bićanić

prof. dr. Marija (Maja) Bratanić

prof. dr. Ivan Ivas

prof. dr. Vladimir Ivir

prof. dr. Marko Tadić

prof. dr. Alan Uzelac

doc. dr. Goranka Antunović

doc. dr. Anita Peti-Stantić


Voditelji vježbi usmenog prevođenja:

mr.sc. Vera Andrassy (članica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja)

Vesna Ivančević (članica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja)

mr.sc. Jagoda Lukavac (članica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja)

mr.sc. Marija Marušić (članica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja)

prof.dr. Jelica Vidan (članica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja)

dr.sc. Nataša Vidmarović (članica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja)

te, prema potrebi, drugi suradnici s višegodišnjim iskustvom konferencijskog prevođenja.


IV.4. Podaci o angažiranim nastavnicima - životopisi

IVAN BIĆANIĆ

POSLOVNA ADRESA:


Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Trg J.F.Kennedyja 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska
Tel: x385-(0)1-238-2184, messages x385-(0)1-238-3133
Fax: x385-(0)1-233-5633
E-mail: iva.bicanic@zg.tel.hr

KUĆNA ADRESA:


Vukomerić-Galovići
10418 Dubranec, Hrvatska
Tel/Fax: x385-(0)1-6267-311
E-mail: iva.bicanic@zg.tel.hr

DATUM ROĐENJA:


9. veljače 1951, Zagreb, Hrvatska

OBRAZOVANJE


Doktorat društvenih znanosti područja ekonomije, Sveučilište u Zagrebu, 1983
Master of Philosophy in Economics, Oxford University, 1976
Diplomirani ekonomist Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1974

SADAŠNJE NASTAVNE OBAVEZE:

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
sada-4/1998 redoviti profesor MaKroeKonomike i Gospodarstva Hrvatske
Central European University, Budapest
sada-6/1996 Recurent visiting professor of Economics

TEKUĆI ZNANSTVENI PROJEKTI


Agenda for Civil Society in South East Europe (Center for Policy Studies CEU, budapest and Blue Bird)
The History of  money and Banking in Croatia during the 20th century
Global Development Network, a World Bank project
Economic Inequality in the Mediteranean Basin

PREDAVANJA, REFERATI I SEMINARI NA DRUGIM INSTITUCIJAMA


2003 Understanding Reform, World Bank Global Development Workshop, Kairo;
Globalization and Equity, 4th Annual Conference World Bank Global Development, Kairo
2002 Vienna Institute for International Economic Studies, Beč; Blue Bird Project Economics Section

Second Workshop Istanbul; Blue Bird Project Economics Section First Workshop, Sofija;

Transition in Central and Eastern Europe-Challenges for the 21st Century, Sarajevo; ELIAMEP

Chalki seminar; UN ECE spring seminar, Ženeva


2001 Vienna Institute for International Economic Studies, Beč; Launching Blue bird project, Sofija;
Heinrich Boll Stiftung conference, Berlin; UN ECE workshop on financing development,

Ženeva; University College School of East European and Slavonic Studies, London; Crises and

Renewal in 20th Century Banking, EABH Conference, Ljubljana; UN ECE seminar on

Corruption and Transition, Ženeva; Vienna Institute for International Economic Studies, Beč


RADOVI

- 2003 u tisku 'Croatian Banking 1926-1936' u Green Edwin, urednik, Crises and Renewal in 20th century Banking


- 2003 u tisku 'Growth factors in South-East European economies in transition' u Vojmir Franičević, urednik: Southeast Europe between Integration, Fragmentation and Globalization, Massmedia, Zagreb
- 2003 u tisku “Growth prospects of the Croatian Econony” u Popović Vesna, urednik Croatia at the Start of a New Millenium
- 2003 sa Gligorov Vladimirom i Krastev Ivanom: 'Understanding Reform: Thematic paper The Economic Role of the State' na World Bank Global Development Network webstranici
- 2002 sa Franičević Vojmirom: 'Dismantling Crony Capitalism: The Case of Croatia' skraćena verzija rada, u Muris Čićić i Nenad Brkić, urednici: Transition in Central and Eastern Europe-Challenges of 21st century, University of Sarajevo, Sarajevo, pp: 53-59
- 2001 'Invited discussants comments on Professor Wei's paper: Corruption in economic Development' UN ECE Economic Survey of Europe, No 2/2001, pp: 115-117
- 2001 sa Briški Marinom: 'Accelerated Real Convergency Requirements In Croatia', published in Zlatan Reljić, editors: Enterprise in Transiton, Fourth International Conference on Enterprise in Transition, Split 2001.
- 2001: 'Einige Probleme und Grenzen nominaler und realer Konvergenz der kroatische Wirtschaft (Neki problemi i ograničenja nominalne i realne konvergencije hrvatskog gospodarstva) published in Kroatien ein Jahr nach dem Umbruch-erste Bilanz (Hrvatska, godinu dana nakon promjene-prva bilance Heinrich Boll Stuftung
- 2001: 'Assessing the Growth Propsects of Southeast European Economies in Transition' rad objavljen Center for Policy Strudies of Central European Universit and Blue Bird project, web stranici
- 2000 “Growth prospects for South-East European economies” u Gligorov Vladimir, urednik Balkan Reconstruction, Economic Aspects, LSE-WIIW, Vienna

- 2000 “Economic Growth in Transiton Economies” u Franičević Vojmir i Uvalić Milica, urednici, Equality, Participation, Transition, Essays in honous of Branko Horvat, Macmillan, London


- 2000 “The Croatian Economy After a Decade of Transition”, Journal of Black Sea Studies
- 2000 “Poverty and Development in Southeast Europe”, Journal of Black Sea Studies

Marija (Maja) Bratanić

Fakultet prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, Vukelićeva 4, Zagreb

bratanic@fpz.hr.

Rođena u Zagrebu 1950. godine


Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1973. (engleski jezik i književnosti i španjolski jezika i književnost).
Magisterij iz lingvistike s temom Analiza obosmjerne englesko-hrvatske leksikografije u nas do dana (1978) na istom fakultetu.
Doktorat filoloških znanosti obranom disertacije Kultura i civilizacija u leksikografskoj metodologiji (1988) na istom fakultetu.
Od 1973. godine do 1996. radi u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kojem je bila i predstojnikom u razdoblju od 1992. do 1994. godine.
Akademske godine 1984/85. gostujući je nastavnik na Sveučilištu u Nottinghamu, Velika Britanija, a dva joj je puta dodijeljena godišnja Fulbrightovu stipendija (kao doktorandu i kao gostujućem predavaču), koju u oba navrata provodi na sveučilištu Cornell, New York (1985/6 i 1991/2).
Obavljala je i kraće specijalizacije u inozemstvu (u području računarske i korpusne lingvistike, leksikografije, terminologije, američkih studija, zrakoplovnoga engleskog jezika; prevođenja u institucijama EU itd.)
Od 1996. godine zaposlena je Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Redoviti je profesor i voditelj katedre za engleski zrakoplovni jezik.
Stručno-znanstvena djelatnost
Sudjelovala je u radu brojnih znanstvenih projekata Zavoda za lingvistiku kao istraživač ili glavni istraživač (Englesko-hrvatski leksikografski korpus, Kompjutorska analiza tekstova starije hrvatske knjiže nosti, Korpus tekstova suvremenoga hrvatskoga knjževnoga jezika te Izgradnja hrvatske i višejezične baze podataka), odnosno kao suradnik (Engleski element u evropskim jezicima, Hrvatski dijalekti u SAD, Kontrastivna analiza engleskog i hrvatskog književnog jezika).

Sada je voditelj projekta MZOŠ-a Višejezično prometno i zrakoplovno nazivlje (od analize

prema normi) br. 0135012.

U svojstvu pozvanoga eksperta surađivala je na nekoliko projekata Vijeća Europe (Language Industries, Multilingual Dictionary Project, European Education Thesaurus).


U Zavodu za lingvistiku uredila je i tri rječnika u leksikografskoj seriji Mali frazeološki rječnici. Urednik je hrvatskoga izdanja Europskoga prosvjetnoga pojmovnika, vodi projekt hrvatskoga izdanja pojmovnika EU Pojmovnik Eurovoc, a objavila je i dva leksikografska priručnika za prevoditelje pravne stečevine EU-a.
Sudjeluje na domaćim i inozemnim kongresima i konferencijama; održala je više pozvanih predavanja u zemlji i inozemstvu. U Hrvatskoj je organizirala dva međunarodna znanstvena simpozija.

Nastavna djelatnost
Akademske godine 1984/85. kao gostujući nastavnik predaje hrvatski jezik na slavističkom odsjeku Sveučilišta u Nottinghamu, Velika Britanija, a 1991/92. drži kolegije iz hrvatskoga jezika i kulture na sveučilištu Cornell, SAD, na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju.
Više godina vodi kolegij iz antropološke lingvistike na poslijediplomskom lingvističkom studiju u Zadru, predaje na poslijediplomskom studiju glotodidaktike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na poslijediplomskom stručnom studiju prevođenja na istom fakultetu vodi kolegij Europske institucije i prevođenje.
Predaje dva kolegija i na poslijediplomskom/doktorskom studiju Europski studiji: Jezici i kulture u dodiru na Sveučilištu u Zadru, te kolegij Jezik i kultura na doktorskom studiju engleskoga jezika i književnosti u Mariboru, Slovenija.
Na Fakulteru prometnih znanosti od 1996. godine predaje specijalizirani engleski jezik struke vojnim i civilnim pilotima i kontrolorima leta, a sudjeluje i u nastavi na doktorskom studiju.

Popis radova u posljednjih pet godina (izbor):

Knjige/rječnici
Pojmovnik EUROVOC, Predmetna verzija, urednik i redaktor hrvatskoga

izdanja, HIDRA, Zagreb, 2000, 486 str.



Pojmovnik EUROVOC, Višejezična verzija, urednik i redaktor hrvatskoga

izdanja, HIDRA, Zagreb, 2001, 232 str.

(s Brankom Tafra) Englesko-hrvatski i hrvatsko engleski glosar Sporazuma o

stabilizaciji i pridruživanju, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo za europske

integracije, Zagreb, 2002, 168 str.


Četverojezični rječnik prava Europske unije (gl. urednica i redaktorica), Hrvatska

informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 2003, 200 str.


Pojmovnik Eurovoc (4 izdanje, verzija 4.1 tj. 2. izmijenjeno i dopunjeno

hrvatsko izdanje), dostupno na internetu www.hidra.hr i na CD-ROM-u


Znanstveni članci:
Odgajanje kulture upotrebe rječnika u školi: uloga nastavnika stranih

    1. jezika, Strani jezici, 30, br.4, 2001, str. 191-200

Croatian Lexicography Between Politics and Linguistics, (s Brankom

Tafra) u Lexical Norm and National Language, Lexicography and

Language Policy in South-Slavic Languages after 1989, Verlag Otto

Sagner, München, 2002, str. 134-141


The Croatian Edition of the Eurovoc Thesaurus, Preparation to Accession to the

European Union, ed. Susan Šarčević, Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001, str.

147-165.
(s M. Manucci i S. Pavlinom) Croatian Terms For Aircraft, 5th International

Conference of Traffic Science ICTS 2001, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za

pomorstvo in promet i Slovensko društvo za znanost v prometu, ICTS



Proceedings, 2001, 456-463
(sa S. Pavlinom i I.Francetić) An Analysis of Croatian Terminology For

Aerodrome Surfaces, ICTS 2001,Univerza v Ljubljani, Fakulteta za pomorstvo n promet i Slovensko društvo za znanost v prometu, Venecija-Patras-Venecija, 27.-30. 10. 2001., ICTS Proceedings, 465-474


Odgajanje kulture upotrebe rječnika u školi i uloga nastavnika stranih jezika, Strani jezici,

30 (2001), 4, 191-200.


Challenges and Pitfalls of the Harmonization of EU Legal Terminology ,

Terminologija v času globalizacije/Terminology at a Time of Globalisation,

Zbornik radova simpozija, ur. M. Humar, Ljubljana, 5-6. 6. 2003, 111-118.


(sa S. Pavlinom, i M., Kukovec) Problems Involved in Translating Terms for Basic

Aerodrome Surfaces from English into Croatian and Slovene, 7th International Conference on Traffic Science, Slovensko društvo za znanost u prometu, Fakulteta za pomorstvo in promet Univerze v Ljubljani i Društvo za prometno pravo Slovenije, Nova Gorica, Slovenija, 6.-8. November 2003., Conference Proceedings on CD-ROM, 6 p.


On the Lack of Norm in Croatian Subject Field Terminologies and How to Deal

with It, Teaching English for Life, Studies to Honour Professor Elvira



Petrović on the Occasion of Her Seventieth Birthday, eds. D. Kučanda et al.,

Faculty of Philosophy, Osijek, 2004, str. 207-216


Mjesto žene u rječniku, Zbornik radova Konferencija Hrvatskoga društva za

primijenjenu lingvistiku, Opatija, travanj 2003., 10 kartica, u tisku
Stručni:
1   2   3   4


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət