Vremenska raslojenost leksika
|
|  Yüklə 39 Kb.
|
| RASLOJENOST LEKSIKA
(M. Samardžija: Leksikologija) Leksem (grč. lexis – riječ) – oblik punoznačnice koji predstavlja ukupnost svojih oblika i značenja. Leksik – sve riječi jednoga jezika. VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA leksik - općeuporabni - leksik ograničene uporabe (stručni, znanstveni nazivi, profesionalizmi) Leksik nekad i danas: razlika u opsegu, izgrađenosti, bogatstvu Opći leksik - sloj aktivnih leksema – poznat većini govornika, neutralan
- prijelaz iz aktivnoga u pasivni leksik djelovanjem izvanjezičnih čimbenika (barun, grof, kmet, banovina, vlastelinstvo, krinolina, opanak; banica, škuda...) - promjena društvenih uvjeta – oživljavanje leksika (domovnica, kuna, poduzeće, županija) ARHAIZMI - prijelaz zbog unutarjezičnih razloga (polza – korist, horugva – zastava, čislo – broj; luka – livada, vrač – liječnik; podoknica – prozorska daska; ljepos – ljepota, čarobija – čarobnica; cesar – car, sarce – srce; grafijski i pravopisni: Nova ricsoslovica iliricsko-franceska prineshena po Shimi Starcsevicchu, xupniku od Novoga u Lici, na potribovanje vojnicske mladosti iliricskih darxavah) NEKROTIZMI - leksik pojedinih pisaca, leksikografa (ljesit – drven, bugljar – rukovet, množba – množenje, bojan – strašan...)
- leksemi koji se pojavljuju samo u knjigama (mirisnica – parfumerija, kruhopekarstvo – pekarnica, kamenarnica – kamenolom, drvar – stolar...)
- sve se rjeđe rabe u suvremenome standardnom jeziku (štetovati – trpjeti štetu, ferije, fiskultura, koristovati...)
- označuje neku pomodnu pojavu (bitlsica, dolčevita, čips, kafić, tenisice, tajice...)
- djelatnik, dužnosnik, časnik, stožer, vojarna... NOVOTVORENICE
PODRUČNA RASLOJENOST LEKSIKA Leksemi su karakteristični za mjesne govore, za jezičnu regiju, za narječje, za cijelo područje na kojemu se koristi određeni jezik:
- leksemi karakteristični za većinu ili sve govore iste skupine govora (Hercegovina: kenjac – magarac; Boka: mjendel – badem; Posavina: utvaj – pašnjak; za više područja: špaher, šparet, šporet; maneštra, manistra, maništra...
- leksemi značajni za cijelo područje jednoga narječja - u standardu: čakavizmi: klesar, spužva kajkavizmi: kukac, tjedan - štokavizmi izvan standarda: bječva, koštati, otkle, zdogovor, bezdjelo - etnografski dijalektizmi: kulen, njoki, štrukli, nevanda, picigin, trešete...
FUNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKA - funkcionalno ograničenje leksika
KNJIŽEVNO-UMJETNIČKI STIL podstilovi: dramski, pjesnički, prozni
podstilovi: usko publicistiki, novinarski ZNANTSVENI podstilovi: znanstveno-popularni, strogo znanstveni ADMINISTRATIVNI podstilovi: poslovni, zakonodavno-pravni, diplomatski, politički RAZGOVORNI |