Ana səhifə

Vremenska raslojenost leksika


Yüklə 18.94 Kb.
tarix24.06.2016
ölçüsü18.94 Kb.
RASLOJENOST LEKSIKA

(M. Samardžija: Leksikologija)


Leksem (grč. lexis – riječ) – oblik punoznačnice koji predstavlja ukupnost svojih oblika i značenja.

Leksik – sve riječi jednoga jezika.

VREMENSKA RASLOJENOST LEKSIKA

leksik - općeuporabni



- leksik ograničene uporabe (stručni, znanstveni nazivi, profesionalizmi)
Leksik nekad i danas:

razlika u opsegu, izgrađenosti, bogatstvu

Opći leksik - sloj aktivnih leksema – poznat većini govornika, neutralan

- sloj pasivnih leksema – zastarjeli leksemi (kotar, zreti, krinolina, polza)

Pasivni leksik:
HISTORIZMI

- prijelaz iz aktivnoga u pasivni leksik djelovanjem izvanjezičnih čimbenika

(barun, grof, kmet, banovina, vlastelinstvo, krinolina, opanak; banica, škuda...)

- promjena društvenih uvjeta – oživljavanje leksika (domovnica, kuna, poduzeće, županija)


ARHAIZMI

- prijelaz zbog unutarjezičnih razloga



(polza – korist, horugva – zastava, čislo – broj; luka – livada, vrač – liječnik; podoknica – prozorska daska; ljepos – ljepota, čarobija – čarobnica; cesar – car, sarce – srce; grafijski i pravopisni: Nova ricsoslovica iliricsko-franceska prineshena po Shimi Starcsevicchu, xupniku od Novoga u Lici, na potribovanje vojnicske mladosti iliricskih darxavah)
NEKROTIZMI

- leksik pojedinih pisaca, leksikografa

(ljesit – drven, bugljar – rukovet, množba – množenje, bojan – strašan...)
KNJIŠKI LEKSIK

- leksemi koji se pojavljuju samo u knjigama

(mirisnica – parfumerija, kruhopekarstvo – pekarnica, kamenarnica – kamenolom, drvar – stolar...)

Leksik na prijelazu:
ZASTARJELICE

- sve se rjeđe rabe u suvremenome standardnom jeziku

(štetovati – trpjeti štetu, ferije, fiskultura, koristovati...)
POMODNICE

- označuje neku pomodnu pojavu

(bitlsica, dolčevita, čips, kafić, tenisice, tajice...)
OŽIVLJENICE

- djelatnik, dužnosnik, časnik, stožer, vojarna...


NOVOTVORENICE

  • nov izraz – izvanjezični i puristički razlozi (samoposluživanje, padobran, višestranačje, zrakoplov, svemiroplov, poveznica...)

PODRUČNA RASLOJENOST LEKSIKA


Leksemi su karakteristični za mjesne govore, za jezičnu regiju, za narječje, za cijelo područje na kojemu se koristi određeni jezik:

  1. LOKALIZMI

  • leksemi svojstveni jednome mjesnome govoru (gospoja, gospar; šjalpa, đeložija...)




  1. REGIONALIZMI

- leksemi karakteristični za većinu ili sve govore iste skupine govora

(Hercegovina: kenjac – magarac; Boka: mjendel – badem; Posavina: utvaj – pašnjak; za više područja: špaher, šparet, šporet; maneštra, manistra, maništra...




  1. DIJALEKTIZMI

- leksemi značajni za cijelo područje jednoga narječja

- u standardu: čakavizmi: klesar, spužva

kajkavizmi: kukac, tjedan

- štokavizmi izvan standarda: bječva, koštati, otkle, zdogovor, bezdjelo

- etnografski dijalektizmi: kulen, njoki, štrukli, nevanda, picigin, trešete...
4. STANDARDNOJEZIČNI LEKSIK

FUNKCIONALNA RASLOJENOST LEKSIKA

- funkcionalno ograničenje leksika

- stilistika – proučava funkcionalnu stranu uporabe jezičnih jedinica
STIL – izbor između različitih mogućnosti koje u jeziku postoje za izricanje istoga sadržaja.
Fukcionalni stilovi:

KNJIŽEVNO-UMJETNIČKI STIL

podstilovi: dramski, pjesnički, prozni
hibridni s publicističkim: esejistički, reportažni, polemički, feljtonski
PUBLICISTIČKI

podstilovi: usko publicistiki, novinarski


ZNANTSVENI

podstilovi: znanstveno-popularni, strogo znanstveni


ADMINISTRATIVNI

podstilovi: poslovni, zakonodavno-pravni, diplomatski, politički


RAZGOVORNI



Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət