Ana səhifə

Filozofski fakultet prijedlog programa poslijediplomskog specijalisti


Yüklə 401 Kb.
səhifə4/4
tarix18.07.2016
ölçüsü401 Kb.
1   2   3   4

Životopis

1963. rođena u Zagrebu

1982. matura na OC za jezike u Zagrebu

1982. do 1986. studij njemačkog i engleskog jezika i književnosti na

Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

1986. nagrada Sveučilišta za izvanredne studente

1987. diploma

1987. do 1992. rad u Školi za strane jezike, Varšavska 14, u Zagrebu

1992. do 1994. slobodna prevoditeljska djelatnost.

Od 1994. lektor za njemački jezik na Odsjeku za germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

sudski tumač za njemački jezik pri Županijskom sudu u Zagrebu

Od 2000. viši lektor


Popis objavljenih radova i prijevoda nakon 2000. godine:
1. Florian Ebner: Fotografska zbirka u Muzeju Folkwang u Essenu, u: Informatica museologica, MDC Zagreb, 3-4/2000., str. 78-83.
2. Eva Sedak: Zeichen einer kleinen Geschichte, u: International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, Zagreb, VOL 31, December 2000., str. 127-151.
3. Mihaela Girardi-Karšulin: Frane Petrić, u: Erwin Hufnagel u. Jure Zovko (Hrsg.), Kroatische Philosophie im europäischen Kontext, Gardez Verlag, Sankt Augustin 2003., str. 43-66.
4. Ludwig Holtmeier, Ni umjetnost, ni znanost? O stanju teorije glazbe, u: Theoria br. 3, rujan 2001., str. 32-38
5. Ludwig Prautzsch, Pred tvoje prijestolje stupam – Figure i simboli u posljednjima djelima J. S. Bacha (izvadci iz knjige Vor Deinen Thron tret ich hiermit, Carus-Verlag, Stuttgart) u: Theoria br. 4, rujan 2002. (str. 27-30) i Theoria br. 5, rujan 2003., str. 31-35).
6. Bojana i Mladen Šćitaroci, Gradski perivoji Hrvatske, sažetak na njemački (str. 225-235), Šćitaroci/Arhitektonski fakultet, Zagreb 2004.

Članstvo u strukovnim organizacijama:
Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja (od veljače 1991.).

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (od prosinca 1993.).



JAGODA LUKAVAC
Rođena u Zemunu, 27. kolovoza 1949. godine.

Stan u Zagrebu, Draškovićeva 13/II, tel. 461 22 22 .

Zaposlenje: viši predavač na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na Katedri za poslovne strane jezike. Predajem Poslovni francuski i Poslovni španjolski jezik od travnja 1974. godine.

Obrazovanje:


1985. – na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završen postdiplomski

studij lingvistike i obranjen magistarski rad iz područja francuske

književnosti;
1972. – završen dvopredmetni studij francuskog jezika i književnosti i Filozofije na

Filozofskom fakultetu u


1967. – maturirala u Lycée Français du Méxique, (Baccaleauréat – smjer filozofija)

u Meksiku. Osnovno obrazovanje u Lycée Français de Montevideo, Uruguay

i Zagrebu.
Prevoditeljsko iskustvo:
Prevođenjem, koneskutivnim i simultanim (francuski i španjolski jezik), sam se počela baviti od prve godine dodiplomskog studija. Članica Društva simultanih prevoditelja SFRJ, i Društva simultanih prevoditelja SRH od njegova osnutka, 1974. godine. U nekoliko navrata bila predsjednica Društva, a od 1998. sam predsjednica Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja., u trećem mandatu.
Prevodila sam na brojnim skupovima i sastancima u Hrvatskoj i u inozemstvu (Švicarska, Indonezija, Sjeverna Koreja, Tunis, Zimbabwe, Italija, Slovenija, Austrija, itd). Radim kao prevoditelj za potrebe Ured Predsjednika RH i povremeno za Vladu RH, razna ministarstva, HGK, HUP, ZV, udruge sindikata , itd.
Položila sam testiranje za simultanog i konsekutivnog prevoditelja za potrebe Europske komisije i Europski parlament.

MARIJA MARUŠIĆ

Zaposlena na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu



marija.marusic@zg.htnet.hr
ŽIVOTOPIS

1941. rođena u Splitu

1959. maturirala na gimnaziji u Beogradu

1964. diplomirala na Školi za prevoditelje u Ženevi (engleski, francuski i srpsko-hrvatski)

1965. diplomirala Engleski jezik i književnost (A) i Francuski jezik

i književnost (B) na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu i stekla zvanje profesora engleskog i francuskog jezika

1971. zaposlila se kao lektor za engleski jezik na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu

1975. postala članom Jugoslavenskog (od 1991. Hrvatskog) društva simultanih i konsekutivnih prevoditelja i sudjelovala na brojnim konferencijama i seminarima u Hrvatskoj i u inozemstvu.

1977. magistrirala na području lingvistike s osobitim obzirom na engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

1981. izabrana u zvanje višeg lektora na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu


Glavni mi je interes područje pismenog i usmenog prevođenja u kojem imam dugogodišnje iskustvo.
Zadnji izbor u zvanje: 14. svibnja 1996. viši lektor

JELICA (GABRIJELA) VIDAN
Rođena u Beogradu 2.X.1935.
Diplomirala 1961. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu romansku grupu s francuskim kao prvim i engleskim kao drugim glavnim predmetom
Magistrirala na istom Fakultetu g. 1965.
Doktorirala na Sorboni (Sveučilište Pariz –Sorbona) g.1974. disertacijom «Diderot između znanosti i igre: ogled o književnoj invenciji».
U mirovini u statusu redovitog profesora s 1.X. 1999.
Od samog početka svoje sveučilišne karijere, usmjerene na proučavanju francuske književnosti i kulture 18. stoljeća kao i srodnih komparatističkih tema vezanih uz hrvatsku kulturnu i intelektualnu scenu, bavila sam se problemima prevođenja.Moja dugogodišnja praksa konferencijskog prevođenja privlačila je studente, pa sam, između 1982. i 1986.g., vodila fakultativne vježbe Prevođenje s lista (Traduction a vue) s izvornom govornicom Michele Hababou. Zatim sam, u okviru nastavnih obveza, a preko svoje normalne satnice, držala, od 1991. do 1997.g., zajedno s izvornom govornicom, lektoricom Evaine Le Calvé- Ivičević, prijevodne vježbe « Themes et versions» (Prijevodi na strani, odnosno sa stranog jezika ). Rezultati takvog rada bili su, po mišljenju mnogih, izvrsni. Bila sam mentor za više diplomskih radnji na temu prevođenja (književno prevođenje, problemi prevođenja poslovica, idiomatike, esejistike, stručne literature, stripa, itd ) i poticala razmišljanja o tom.

Od 2003.g., predsjednica sam Francuske Alijanse, što znači da sam, između ostalog, aktivno uključena u praćenje nastave jezika kao i u uvođenje novih oblika rada sa ciljanim grupama. I dalje se bavim simultanim prevođenjem, koristeći svoja znanja francuskog i engleskog jezika.


Popis radova od 2000. godine:
»Les frontieres ouvertes de Dubrovnik du XVIIe jusqu'au début du XIXe siecle», Studia romanica et anglica zagrabiensia,XLV-XLVI,(2000-2001).
Isto, objavljeno u Etudes balkaniques , Académie des Sciences de Bulgarie,Institut d' Études balkaniques, 2002, no 1.
Leksikon stranih pisaca, G.V. uredila s Marinkom Koščecom francusku i frankofonsku književnost, autorstvo 20-tak priloga, Zagreb, 2001.
Georges Castellan i Gabrijela Vidan, La Croatie, poglavlja III,IV i VI , edicija «Que sais-je», Pariz, 1998., izdanje na japanskom 2002.
Vrhovi svjetske književnosti ,Denis Diderot, Fatalist Jacques i njegov gospodar ,Rameauov nećak, izbor, pogovor G.V., str.345-366, Zagreb, 2002.
G.Vidan, «O značajkama prosvjetiteljstva u Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici», Kolo, br.4, 2003, str.78-95.
Ista :Izbor tekstova o Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici u Diderotovoj i d'Alembertovoj Enciklopediji,str. 280-289, Kolo.

Leksikon svjetske književnosti, Djela , Francuska i frankofona književnost – zajedno s Marinkom Koščecom, autorstvo 20-tak priloga, Zagreb, 2004.
G.Vidan,»Les crises identitaires de Stjepan Zanović (Budva,1751-Amsterdam,1786): un homme de lettres dans les Balkans des Lumieres «, u tisku , Zbornik o interkulturalizmu na

Balkanu, izdanje Sveučilišta Pariz IV.


G.Vidan,» Les romans de Joseph Bunkoczy, ou la nécessité des appartenances culturelles plurielles», saopćenje na Prvoj međunarodnoj konferenciji Akademskog društva Hrvatska-Kanada, Opatija, 2004, za Zbornik radova, u tisku.

NATALIJA VIDMAROVIĆ


Ustanova: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

e-mail adresa: natalija.vidmarovic@ffzg.hr

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 26.04.2004. izbor u izv. prof.
Životopis

Rođena 3. ožujka 1958. Volkovysku, Bjelorusija.

Srednju školu završila je u Kijevu 1975.

1980. diplomirala je na Filološkom fakultetu Moskovskog državnog sveučilišta "M.V.Lomonosov" filologiju, mađarski jezik i književnost (1983. diploma je nostrificirana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu). Od g. 1982. živi u Zagrebu.

Od dolaska u Zagreb do 1989. radila je u Kemijsko-tehnološkom i Građevinskom obrazovnom centru kao profesor ruskog i francuskog jezika.

Godine 1987. diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu grupu ruski jezik i književnost i opća lingvistika.

Godine 1989. obranila je magistarski rad iz ruskoga jezika pod naslovom Leksik “Slova o polku Igoreve”.

Doktorsku disertaciju pod naslovom "Pletenije sloves" u srednjovjekovnim slavenskim književnostima (s posebnim osvrtom na rusku književnost)" obranila je 1996.

Od g. 1989. zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu najprije kao lektor za ruski jezik, a od g. 1994. kao viši lektor. Godine 1997. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a g. 2004. u zvanje izvanrednog profesora na Katedri za ruski jezik Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti. Predaje predmete: Historijska gramatika ruskoga jezika, Kultura i civilizacija Rusije, Analiza djela staroruske književnosti XI.-XVI. stoljeća i Prijevodne vježbe iz ruskoga jezika. Od školske g. 2002./2003. pročelnica je Odsjeka za slavenske jezike i književnosti, a od 2004./2005. - pročelnica je Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti. Sudjeluje u radu znanstvenih projekata, aktivno se bavi leksikografskom i prevolilačkom djelatnošću.

Popis radova:


Knjiga

1. Священнобезмолвие в древнерусской литературе. (“Sveta šutnja u staroruskoj književnosti). FF Press. Zagreb 2003.

Izvorni znanstveni članci


1. “”Savršeno čovještvo” u staroruskoj hagiografskoj književnosti”. U: Književna smotra. Časopis za svjetsku književnost. Glavni urednik Dalibor Blažina. God. XXXIV, br. 123 (1). 2002., str. 45-52.

2. “Porijeklo hagiografskog emocionalno-ekspresivnog stila u staroruskoj književnosti”. U: Književna smotra. Časopis za svjetsku književnost. Glavni urednik Dalibor Blažina. God. XXXIV, br. 126 (4). 2002., str. 23-28.


3. “Мистико-аскетическая традиция исихазма накануне крещения Руси” (“Мistično-asketska tradicija hesihazma uoči pokrštavanja Rusije”). U: Studia Slavica Savariensia. Urednik Gadánji Károly, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, Madžarska, 1-2. 2002., str. 312-325.

4. “Оппозиция свет и тьма в древнерусских житиях” (“Opozicija svjetlost i tama u staroruskim žitijima”). Međunarodni zbornik “Svjetlost” i “boja” u slavenskim jezicima. Akademia Press. Melbourne 2004., str. 218-229.

5. “Поэтическое творчество А.С. Хомякова в свете идей соборности» (u tisku)

6. «Тема искушения в произведениях М.Н.Загоскина» («Нежданные гости» и «Искуситель») (u tisku)



Stručni članci


1. Osmojezični enciklopedijski rječnik, glavni urednik Tomislav Ladan. HLZ "Miroslav Krleža". Zagreb 2000., sv. III. (ruski stupac) L-Na.., sv. IV. Zagreb 2002 (ruski stupac) Ne-O.

2. Natuknice o bjeloruskim književnicima (P.Brouka, J.Brylj, C.Gartny, J.Kolas, J.Kupala, K.Krapiva, A.Kuljašov i dr.) za Hrvatsku opću enciklopediju, sv. 1, 2, Zagreb, HLZ 2000.

3. Natuknice (Ajni, M.Auezov, A.Aleksandrovič,F.Baguševič, C.Gartny, M.Zarecki, Povijest minulih godina; J.Kupala, J.Kolas, Abaj Kunanbajev, M.Džalilj, Z.Bjadulja, Č.Ajtmatov, Ju. Ritheu, R.Hamzatov, P.Brouka, G.Ibragimov, Žitije protopopa Avvakuma) za Leksikon slavenskih književnosti, Školska knjiga, Zagreb 2000.
Prijevodi
1. Edo Murtić. (Katalog izložbe). Izdanje galerije “Klovićevi dvori” Zagreb 2002. (prijevod s hrvatskog na ruski).

2. Slikari ispred svoga vremena (Katalog izložbe) Izdanje galerije “Klovićevi dvori”. Zagreb 2002. (prijevod s ruskog na hrvatski)




IV.5. Popis radilišta raspoloživih za provođenje studija, suglasnosti rukovoditelja ustanove u kojima se odvija studijska aktivnost, izjava o postojanju potrebne opreme iprostora te popis i kvalifikacije suradnika koji će sudjelovati u studijskim aktivnostima
(naknadno)
IV.6. Popis suradnika, potencijalnih studijskih savjetnika, mentora…

Očekuje se sudjelovanje gostujućih predavača u teoretskim kolegijima, kao i pomagača u izvedbi vježbi. U nastavu će se tako uključivati stručnjaci s partnerskih institucija, kao i nastavnici Filozofskog fakulteta, koji neće biti trajno angažirani na ovom poslijediplomskom studiju, ali će mu doprinositi povremenim (jednokratnim) uključivanjem.


IV.7. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati

Broj studenata koji se mogu upisati na studij ograničen je na razini pojedine jezične kombinacije tj. jezičnog para koji studenti prijavljuju. Za pojedini jezični par optimalan je broj od 5-7 studenata.


IV.8. Procjena troškova studija po polazniku

(naknadno)


IV.9. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Kvaliteta i uspješnost izvedbe studijskog programa provjeravat će se tijekom cijele godine



usmeno, u stalnom kontaktu s polaznicima. Po završetku nastave pojedinog kolegija provodit će se anonimna pismena anketa. Mišljenje će se tražiti i od kolega s partnerskih institucija, koji će gostovati kao predavači i kao pomoćnici u provođenju vježbi.
1   2   3   4


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət