Književnost katoličke obnove I prvoga prosvjetiteljstva
|
|  Yüklə 1.03 Mb.
|
JURAJ KRIŽANIĆJuraj Križanić (Obrh, 1617. ili 1618. – pod Bečom, 1683.) gorljivi protureformator, pisac, doktor teologije, otac ruskog panslavizma. Školovao se u Ljubljani (najvjerojatnije), Grazu, Bologni i Rimu. S namjerom da privoli ruskoga cara Alekseja Mihajloviča da se stavi na čelo slavenskih naroda i oslobodi ih od osmanske okupacije otišao je u Moskvu 1659. godine. Tajio je da je katolički svećenik, (predstavljao se kao Juraj Biliš Serbenin iz turskoga Bihaća), ali je 1661. g. protjeran u Tobolsk u Sibir gdje je proveo 15 godina. Pomilovao ga je 1676. g. car Fedor Aleksejevič nakon smrti cara Alekseja Mihajloviča i dao mu nešto novaca i stan u Moskvi. Tada je Križanić postao službeni prevoditelj što je bio i prije progona u Sibir. Godine 1678. napustio je Moskvu i otišao u Vilno te stupio u dominikanski red. Godine 1683. u nerazjašnjenim je okolnostima umro u logoru kralja Jana III. Sobjeskog. Križanić se hrabro i nezmorno zalagao za: jedinstvo kršćana, jedinstvo Slavena i oslobođenje slavenskih zemalja od osmanske okupacije. Križanićeva ideologija ogleda se i u jezikoslovnoj politici te je stvarao umjetni jezik mješavinom hrvatskoga, ruskog i starocerkvenoslavenskoga. Djela: Politika ili razgovori o vladalaštvu, (Zagreb 1947.), Gramatično iskazanje ob ruskom jeziku, sabrana dj. knj. 2., (Zagreb, 1984.), Život i djelo Jurja Križanića (Zagreb, 1974.). POLITIKA ILI RAZGOVOR O VLADATELJSTVU (15. travnja 1663.)PREDGOVOR 1. U knjizi su protumačeni razgovori i zapažanja Filipa Kominova, Pavla Pature, Justa Lipiusa i dr. Navode se korisne upute i tumačenja kako se može povećati državna imovina pravedno i korisno i na čast vladara bez iscrpljivanja podanika. 2. Trebamo se čuvati neprestanih lukavština i obmana onih naroda koji odnose sebi sve plodove ove zemlje i imovinu cijelog naroda. 3. Križanić nadalje govori o: trgovini, obrtima, ratarstvu; drugim raznovrsnim poslovima kojima se može obogatiti državna imovina i usrećiti narod. Govori se i o običajima i zakonima. Dobre zakone treba čuvati, a zle uklanjati. O NEVOLJAMA ILI O NARODNIM POTREBAMA 4. Naše tijelo sastavljeno od četiri prvobitne tvari: tj. od zemlje, od vode, od zraka i od topline. Te su stvari oprečne (uvijek se bori suho s mokrim, toplo s hladnim) ne može među njima vladati mir niti njihov trajan opstanak. Zbog toga je i naše tijelo od oprečnih dijelova. Takva je i država. 5. Narodno bolovanje i trulenje nastaje iz različitih uzroka:
6. Dobar se vladar ne smije truditi da održi svoje carstvo u drevnom obliku, nego mora nastojati da ga učini bogatijim, moćnijim, slavnijim i sretnijim. 7. Car Hadrijan je na samrti rekao: “Preuzeo sam vlast u gradu Rimu sagrađenom od opeka, a ostavljam ga u mramoru.” Bilo bi bolje da je rekao: “Preuzeo sam carstvo u kojem su bili rđavi zakoni na snazi, a ostavljam ga s dobrim zakonima.” 8. Filip, knez češke države, običavao je govoriti: Dobro se vladanje poznaje po trima stvarima: 1. po dobrim putovima i po dobrim mostovima, 2. po zdravoj valuti i 3. po dobrim sudovima PODJELA DJELA9. Jeremija veli: “Neka se ne veliča mudar u mudrosti, ni silan u svojoj sili, ni bogataš u svom bogatstvu, nego neka se veliča onaj koji pozna mene – kaže Gospod.” Nadalje Križanić piše o državnoj imovini, sili i mudrosti. 10. Slavljenje Boga krijepi dušu i priprema nam vječno blaženstvo, dok ostale tri krijepe tijelo i čine nas tjelesno sretnima kad ih uživamo pravedno i umjereno. 11. Najbolje je i najpotrebnije – slavljenje Boga i vječno blaženstvo, a cijeli svijet traži bogatsvo, silu, mudrost i čast i o tim stvarima misli neprestano i bez mjere i premnogi hoće da ih se domognu nepoštenim načinom, a i ne znaju u čemu je bit ovih stvari. 12. Nije bogat onaj kralj koji ima mnogo zlata, već onaj koji ima mnogo podanika. Sveto pismo veli: “Slava kraljeva je u mnogobrojnosti podanika, a u malobrojnosti je njegova sramota.” 13. Moć je države u njezinim pravednim zakonima. 14. Svjetska je državnička mudrost: “Poznaj sebe, ne vjeruj tuđincima.” Nitko nikada ne čini dobra djela radi bližnjeg svoga, nego radi sama sebe. 15. Tašta je slava moriti svoje glađu da se nasite tuđinci. 16. Nije kraljeva slava u tome što tuđinci primaju od njega bogate darove, osim u nekim opravdanim slučajevima. 17. Kralj koji želi biti poštovan mora nastojati da budu poštivani i njegovi knezovi i njegovi boljari. 18. Gdje su podanici bogati, ondje može vladar voditi rat koliko hoće. DRUGI DIO (O IMOVINI)U Razgovoru o vladateljstvu Križanić navodi mnoge narodne mudroslovice od kojih su mnoge biblijske provenijencije: Zla su sredstva alkemija ili (kovanje) pravljenje zlata. Ne valja zavlačiti narod. Što ne želiš da drugi učini tebi, ne čini ni ti drugome. Strani su trgovci sluge bogatijih trgovaca. “Ne vjeruj, čestiti vladaru, vuku koji hoće da pase jaganjce tvoje.” Ne vjeruj da će ti strani trgovac donijeti kakvu korist. Nije zlato sve što sija niti je korisno sve što se čini korisnim. Svaka dobit je nepravedna koja je stečena bez muke, bez znoja i bez utrošena vremena ili koja je stečena nepravično, otimanjem ili na prijevaran način. Tko lovi umjereno, uvijek ima divljači u lovištu. Gdje su dobri zakoni, ondje vole živjeti i domaći podanici, a i stranci dolaze rado. Križanić također navodi i izreke Baruha i Sv. Pavla: Baruh: “Ako pustiš k sebi tuđinca, on će te uništiti. “Ima blaga koje ne bogati nego osiromašuje. Mrski su dobitci koji se zarađuju na neznatnim, malenim stvarima. Pavao: “Lakomost je korijen svakom zlu. (…)."
O TRGOVININajbogatije je ono kraljevstvo koje obiluje stvarima prikladnim za jelo. Naš je narod tup i ograničen. Ne uči matematiku ni aritmetiku, ne razumije se u trgovinu pa ne zna obrađivati zemlju ni voditi kućanstvo. Trgovina je sama po sebi i časna i ugledna samo je nečasna odvratna lakomost koja često prati trgovinu. Sve posuđe i svo Salamunovo odijelo bilo je od čista zlata. Salamun nije pljačkao narod niti se bavio alkemijom nego se bavio trgovinom. Salamun je svoje brodove u Indiju slao u zajednici s tirskim kraljem Hiramom.
*
|