Ana səhifə

Ime I prezime


Yüklə 90.5 Kb.
tarix18.07.2016
ölçüsü90.5 Kb.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Obrazac 1

FILOZOFSKI FAKULTET Prijava teme doktorskog rada



OPĆI PODACI

IME I PREZIME

Klaudija Hogl

Naziv studija

Poslijediplomski studij Književnost i kulturni identitet

Matični broj

152

Odobravanje teme za stjecanje doktorata znanosti (staviti križić u polje)

X u okviru doktorskog studija

izvan doktorskog studija

po osnovi znanstvenih dostignuća

Ime i prezime majke i/ili oca

Kata Hogl (rođ. Markota)

Datum i mjesto rođenja

23. lipnja 1983., Osijek

Adresa

Strossmayerova 198, Osijek

Telefon/mobitel

098/161 90 34

e-pošta

klaudijahogl@gmail.com

ŽIVOTOPIS

Obrazovanje

(od novijega k starijem datumu)



  • od 2009. - poslijediplomski studij Književnost i kulturni identitet (Filozofski fakultet Osijek)

  • od 2001. do 2007. - diplomski studij Hrvatski jezik i književnost (Filozofski fakultet Osijek)

  • Od 1997. do 2001. – Ekonomska škola Osijek

  • od 1989. do 1997. – Osnovna škola Frana Krste Frankopana Osijek




Radno iskustvo

(od novijega k starijem datumu)



  • od rujna 2008. – Osnovna škola Jagode Truhelke Osijek

  • od siječnja do rujna 2008. – Timarex d.o.o. Osijek, Knjižara A. G. Matoš

Popis radova

  • Klaudija Hogl, Pristajanje klonirane žene-bombe u goli grad, ALEPH, časopis za književnost studenata hrvatskoga jezika i književnosti, br. 12/2005., ISSN 1331-470X, str. 168 – 176

Popis aktivnih sudjelovanja na kongresima

  • Modernizam druge polovice XX. stoljeća – Postmodernizam, Osijek – Poznan, 2005.

NASLOV PREDLOŽENE TEME

Hrvatski

HRVATSKI KRIMINALISTIČKI ROMAN I FILM

Engleski/njemački

(za one koji žele da im se odobri pisanje rada na stranom jeziku)






Jezik na kojem će se pisati rad

hrvatski jezik

OBRAZLOŽENJE TEME

Sažetak na hrvatskom jeziku

(maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima)



Rad Hrvatski kriminalistički roman i film istražuje odrednice kriminalističkog žanra (trivijalnost/netrivijalnost, svjetski uzori, poetika,...) te ih usustavljuje u korpus hrvatskih kriminalističkih romana. Budući da su mediji knjiga i film u kriminalističkom žanru neodvojivi, u radu se istražuje korpus hrvatskih kriminalističkih filmova te se osvrće na uzajamnu povezanost tih dvaju medija, odnosno problem diskontinuiteta hrvatskog kriminalističkog filma u odnosu na roman.

Ključne riječi: hrvatski kriminalistički roman, hrvatski kriminalistički film



Sažetak na engleskom/njemačkom jeziku

(za one koji žele da im se odobri pisanje rada na stranom jeziku - maksimalno 1000 znakova s praznim mjestima)






Uvod (maksimalno 2000 znakova s praznim mjestima)

U radu Hrvatski kriminalistički roman i film istražuju se obilježja hrvatskoga kriminalističkog romana - trivijalnost/netrivijalnost žanra; svjetski kriminalistički uzori (početci, razvoj); poetika – lik, škole, bazična shema kriminalističkog romana (oblik istrage, potjere, prijetnje i akcije), opis, pripovjedač, šablona, slaba točka; odnosi krimić i priroda, krimić i zbilja, krimić i politika, krimić i javnost, krimić i moral, krimić i povijest, krimić i seks, krimić i humor, krimić i kazalište, krimić i obitelj... Na temelju navedenih obilježja, u radu će biti usustavljen cjelokupni korpus hrvatskoga kriminalističkog romana (uključujući i kombinacije konvencija različitih žanrova), koncipiran kao povijesni pregled. Nadalje će se u radu istražiti i usustaviti obilježja hrvatskoga kriminalističkog filma – svjetski uzori, početci, razvoj, teorijske postavke... Posebna pozornost bit će umjerena na povezanost kriminalističkog romana i filma (odnos autor/scenarist/redatelj, motivsko-tematska razina, kontinuitet pojavljivanja romana i diskontinuitet pojavljivanja hrvatskoga kriminalističkog filma).

Pregled dosadašnjih istraživanja (maksimalno 5000 znakova s praznim mjestima)

Hrvatski kriminalistički roman pojavio se u hrvatskoj književnosti 1910. godine romanom Marije Jurić Zagorke Kneginja iz Petrinjske ulice. Od pojave navedenog djela, hrvatski kriminalistički roman ima kontinuitet pojavljivanja – od Jednostavnog umorstva (1955/56) Antuna Šoljana, Mrtvacima ulaz zabranjen (1960) Nenada Brixyja preko Milana Nikolića (Dosje 1714, 1960, Kristalna pepeljara, 1962, Nije bilo slučajno, 1962, Četiri pokojna šerifa, 1967) i Branka Belana (Obrasci mržnje, 1964), pa sve do afirmacije Pavla Pavličića sedamdesetih godina prošloga stoljeća (Dobri duh Zagreba, 1976, Plava ruža 1977, Stroj za maglu, 1978 i Umjetni orao 1979). Kontinuitet se nastavlja i u osamdesetima pojavom Gorana Tribusona (Zavirivanje 1985, Made in U.S.A., 1986, Siva zona, 1989). Goran Tribuson nastavlja pisati i devedesetih godina, kada objavljuje Dublju stranu zaljeva (1991), a pridružuju mu se i Jurica Pavičić romanima Ovce od gipsa (1998) i Nedjeljni prijatelj (1999). Nulte godine nastavljaju kriminalističku tradiciju romanom Posljednje putovanje u Beč (2000) Irene Vrkljan, Bijesnim lisicama (2000) i Gorkom čokoladom (2004) Gorana Tribusona, Tužnim bogatašem (2002) Pavla Pavličića, Kockanjem sa sudbinom (2002) Ive Brešana te Vampiricom Castelli (2006) Roberta Naprte. Iz navedenog može se izvesti zaključak da hrvatski kriminalistički roman ima stoljetnu tradiciju i kontinuitet pojavljivanja.

U odnosu na hrvatski kriminalistički roman, za film se ne može zaključiti da ima kontinuitet nastajanja i pojavljivanja. Prvi, do sada poznati, hrvatski kriminalistički film je Ritam zločina (1981) Zorana Tadića, najvećeg i najpoznatijeg predstavnika filmskog kriminalističkog žanra u Hrvatskoj. Nakon Ritma zločina slijede Treći ključ (1983), San o ruži (1986), Osuđeni (1987), Čovjek koji je volio sprovode (1989) i Orao (1990). Povezanost knjige i filma kao medija te međusobnu korelaciju Tadić potvrđuje stvaranjem filmova po scenarijima Pavla Pavličića. Kontinuitet kriminalističkog filma prekida Domovinski rat u kojem su filmovi posvećeni ratnoj tematici, a prvi kriminalistički film nakon Domovinskog rata režira ponovno Zoran Tadić Trećom ženom (1997), hommageom jednom od najpoznatijih filmova svih vremena – Trećem čovjeku Carola Reeda. Osim Zorana Tadića, s kriminalističkim se filmom u Hrvatskoj javljaju Branko Ivanda Zločinom u školi (1982), Zvonimir Berković Ljubavnim pismima s predumišljajem (1985), Živorad Tomić Diplomom za smrt (1989) te Lukas Nola Ruskim mesom (1997). Iz navedenog može se izvesti zaključak da hrvatsko filmsko stvaralaštvo nema kontinuitet u produkciji kriminalističkog filma, što je neobična činjenica s obzirom na to da roman ima kronološki ujednačen slijed pojavljivanja i činjenicu da je povijest hrvatskog filma počela već 1904. godine, a javno prikazivanje filma već 1896., deset mjeseci nakon izuma filma. Osim bogate filmske povijesti, hrvatska književnost ima nekoliko književnika – scenarista koji pišu scenarije, a ne realiziraju ih filmom. Svakako najpoznatiji primjer hrvatskog “kriminalista” je Goran Tribuson koji ni jedan svoj kriminalistički roman nije ekranizirao.

Kontinuitet, odnosno diskontinuitet pojavljivanja jednog, odnosno drugog medija utječe na stvaranje relevantnog povijesnog pregleda kriminalističkog žanra.


Cilj i hipoteze istraživanja (maksimalno 700 znakova s praznim mjestima)

Cilj je istraživanja analizirati literarne predloške kriminalističkog romana te ih kontekstualizirati u odnosu na isti žanr iz filmskoga medija. U kriminalističkom žanru medij knjige i filma je neodvojiv. Nakon usustavljivanja odrednica hrvatskog kriminalističkog romana i filma, u radu će se nastojati dokazati koliko ta dva medija utječu jedan na drugog, odnosno na formiranje kriminalističke zbilje hrvatske književne i filmske umjetnosti.

Korpus i metodologija istraživanja (maksimalno 6500 znakova s praznim mjestima)

U radu će se koristiti relevantna literatura vezana uz poetiku romana i kriminalističkog romana (Bahtin, O romanu; Brešić, Der kroatische Kriminalroman; Lasić, Poetika kriminalističkog romana; Mandić, Principi krimića; Milanja, Hrvatski roman 1945. – 1990.); Nemec, Povijest hrvatskog romana (od 1900. do 1945.; od 1945. do 2000.); Pavličić, Sve što znam o krimiću; Peleš, Tumačenje romana; Solar, Pitanja poetike; Solar, Teorija književnosti; Župan, Mickey Spillane i gruba škola krimića).

Budući da je hrvatski kriminalistički roman nedovoljno istražen i nije napravljena sustavna analiza žanra i djela koje mu pripadaju, osim općih toerijskih djela o romanu i kriminalističkom romanu, nužno je istražiti časopise, odnosno članke, od kojih je potrebno izdvojiti: Bauman, Tribuson između fikcije i realiteta; Brešić, Milan Nikolić – pionir domaćeg detektivskog romana; Car – Mihec, Od krimi romana do krimi radiodrame; Colin, O stilističkom pristupu lošoj književnoj vrsti – kriminalističkom romanu; Donat, Umire li kriminalistički roman; Fosca, Što je to kriminalistički roman; Matanović, Kako je pisac krimića ušao u lektiru; Mitrović, Trivijalna književnost i književna kritika; Pantić, Pavao Pavličić, paradigma sedamdesetih – od fantastike ka trivijalizaciji; Pavličić, Što je pisac htio reći ili Zbilja u krimiću, krimić u zbilji; Škvorecky, Dashiell Hammett ili postanak detektivske literature uz realnosti i dr.

Korpus književnih djela obuhvaćaju hrvatski kriminalistički romani od Kneginje iz Petrinjske ulice Marije Jurić Zagorke (1910) do Vampirice Castelli (2006) Roberta Naprte. Korpus obuhvaćaju djela:


  1. Marija Jurić Zagorka: Kneginja iz Petrinjske ulice

  2. Antun Šoljan: Jednostavno umorstvo

  3. Nenad Brixy: Mrtvacima ulaz zabranjen, Hollywood protiv mene, Tri i pol mrtvaca, Potraži me u pijesku, Rupa u čelu, Vampir u taksiju, Noge uvis, Plati pa ostavi, Pokal za utopljenika, Gola i mrtva, Važno je (u)biti prvi, Sljedeća, molim, Tajna crvenog salona, Leš na klupi

  4. Milan Nikolić: Dosje 1714, Kristalna pepeljara, Nije bilo slučajno, Četiri pokojna šerifa

  5. Branko Belan: Obrasci mržnje

  6. Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba, Plava ruža, Stroj za maglu, Umjetni orao, Tužni bogataš, Rakova djeca, Pasijans,

Press, Pjesma za rastanak, Krvnik u kući, Zmijska serenada, Mrtva voda

  1. Goran Tribuson: Zavirivanje, Made in U.S.A., Siva zona, Dublja strana zaljeva, Bijesne lisice, Gorka čokolada

  2. Jurica Pavičić: Ovce od gipsa, Nedjeljni prijatelj, Minuta 88

  3. Irena Vrkljan: Posljednje putovanje u Beč

  4. Ivo Brešan: Kockanje sa sudbinom

  5. Robert Naprta: Vampirica Castelli, Bijela jutra, Marševski korak

Film je, kao što je već navedeno, mnogo zapostavljeniji medij, no relevantna literatura dostatna je za kvalitetnu analizu: Gilić, Uvod u teoriju filmske priče; Kragić, Gilić, Filmski Leksikon; Peterlić, Filmska enciklopedija I i II; Peterlić, Osnove teorije filma; Škrabalo, Hrvatska filmska povijest UKRATKO (1896 – 2006), Turković, Teorija filma, časopisi Film i Zapis te Hrvatski filmski ljetopis.

Korpus filmova je sljedeći:



  1. Zoran Tadić: Ritam zločina, Treći ključ, San o ruži, Osuđeni, Čovjek koji je volio sprovode, Orao, Treća žena

  2. Branko Ivanda: Zločin u školi

  3. Zvonimir Berković: Ljubavna pisma s predumišljajem

  4. Živorad Tomić: Diploma za smrt

  5. Lukas Nola: Rusko meso

Korpus će biti proširen ovisno o pojavnosti romana, odnosno filma kriminalističke tematike za vrijeme istraživanja.

Očekivani znanstveni doprinos predloženog istraživanja (maksimalno 500 znakova s praznim mjestima)

Očekivani znanstveni doprinos istraživanja je usustaviti odrednice hrvatskog kriminalističkog žanra u dvama medijima – knjizi i filmu, napraviti povijesni pregled obaju korpusa te iskazati važnost i uzajamu povezanost hrvatskog kriminalističkog žanra u oba medija.

Popis literature (maksimalno 15 referenci)




  1. Bahtin, Mihail, 1989, O romanu, Nolit, Beograd

  2. Gilić, Nikola, 2007, Uvod u teoriju filmske priče, Školska knjiga, Zagreb

  3. Lasić, Stanko, 1973, Poetika kriminalističkog romana, Liber/Mladost, Zagreb

  4. Milanja, Cvjetko, 1996, Hrvatski roman 1945.-1990., Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

  5. Nemec, Krešimir, 1998, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Znanje, Zagreb

  6. Nemec, Krešimir, 2003, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb

  7. Pavličić, Pavao, 1983, Književna genologija, SNL, Zagreb

  8. Pavličić, Pavao, Sve što znam o krimiću, Biblioteka albatros, Beograd

  9. Peterlić, Ante, 1986/1990, Filmska enciklopedija I i II, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb

  10. Solar Milivoj, 1971, Pitanja poetike, Školska knjiga, Zagreb

  11. Solar, Milivoj, 2005, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb

  12. Škrabalo, Ivo, 2008, Hrvatska filmska povijest ukratko (1896 – 2006), VBZ, Zagreb

  13. Turković, Hrvoje, 2000, Teorija filma, Meandar, Zagreb

  14. Žmegač, Viktor, 1991, Povijesna poetika romana, GZH, Zagreb

  15. Župan, Ivica, 1987, Mickey Spillane i „gruba“ škola krimića, IC Revija, Osijek

IZJAVA

Izjavljujem da nisam prijavila/o temu doktorskog rada (s istovjetnom temom) ni na jednom drugom sveučilištu.
U Osijeku, _____________________________ Potpis

____________________________

Napomena

Mentorica: prof. dr. sc. Helena Sablić – Tomić



Komentor: doc. art. Davor Šarić


Molimo Vas da ispunjeni Obrazac 1 pošaljete u elektroničkom i u tiskanom obliku – potpisano – referentu za doktorski studij u Uredu za studentska pitanja.


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət