Tečajnim prirastom od 17255 m
|
|  Yüklə 1.49 Mb.
|
Prikaz razvoja razmjera dobnih razredaZahvat sječa u pojedine dobne razrede i postupno normaliziranje stanja dobnih razreda po površini obračunato je i grafički prikazano za uređajne razrede 1. Hrasta lužnjaka iz sjemena oph.140 godina, 2. Poljskog jasena iz sjemena oph. 80 godina i za gospodarsku jedinicu kao cjelinu prosječne ophodnje od 120 godina. 1.Hrast lužnjak iz sjemena oph. 140 godina
        2. Poljskog jasena oph. 80 godina Normalna površina = 121,62 ha
     Gospodarska jedinica “Belčićev gaj - Šikara” Za gospodarsku jedinicu “Belčićev gaj - Šikara” prosječna ophodnja dobivena ponderiranjem po uređajnim razredima je 125 ≈ 120 godina, pa je normalna površina dobnog razreda 2022,01 : 6 = 337,00 ha.
       Obračun etata prethodnog prihoda Etat prethodnog prihoda za I/1 polurazdoblje obračunat je po odsjecima na osnovu strukture sastojina, starosti, omjera smjese i cilja gospodarenja, a bit će realiziran u svim odsjecima iznad I dobnog razreda, a u kojima se ne vrši oplodna sječa u ovom plurazdoblju, ili u kojima je smanjen obrast. Etat prethodnog prihoda za I/2 polurazdoblje i II razdoblje određen je orjentaciono po uređajnim razredima. Obračunati etat prethodnog prihoda prikazan je za svaki odsjek u obrascu O-2, a po uređajnim razredima i kumulativno za gospodarsku jedinicu na obrascu O-7. U narednoj tabeli prikazan je sumar etata prethodnog prihoda za gospodarsku jedinicu po vrstama drveća i površinama na kojima će se taj prihod realizirati za I/1, I/2 polurazdoblje i II razdoblje.
Etat prethodnog prihoda planiran je na površini 1800,77 ha. Ukupna drvna zaliha na toj prorednoj površini iznosi 521102 m3, a 10-godišnji prirast 162560 m3. Sječiva drvna masa koja će se realizirati u slijedećih 10 godina iznosi 36146 m3 ili 20 m3/ha proredne površine. Intenzitet proreda iznosi 6,9 % od prorednog fonda ili 23,7 % od prorednog tečajnog prirasta. Etat proreda obvezan je po površini s mogućnošću odstupanja u pojedinim odsjecima po sječivoj masi, od II dobnog razreda do 2/3 ophodnje ± 20 %, a iznad 2/3 ophodnje do oplodne sječe ± 15 % od ustanovljenog etata po vrsti drveća. Ustanovljeni etat prorede nije obvezan po sječivoj masi u II dobnom razredu, već samo po površini. Kontrola etata Slijedeća tabela pokazuje uporedbu etata prethodnog prihoda propisanog ovom obnovljenom osnovom gospodarenja i etata koji dobivamo po formuli prof. Klepca. Em = M ( 1 - 1/1,0pl ) * 1/q
q - faktor realizacije korigiran je s prosječnim obrastom po uređajnim razredima u gospodarskoj jedinici. U tabelarnom prilogu vidimo da je propisani godišnji etat prethodnog prihoda manji za 1836 m3 ili za 4,8% od računski dobivenog etata po formuli prof. Klepca. Upoređenje prosječnog godišnjeg etata prethodnog prihoda s etatom dobivenim po formuli prof. Klepca za gospodarsku jedinicu kao cjelinu Em = 3808 m3, pokazuje veće odstupanje nego sumar po uređajnim razredima. Odnosno propisani prosječni godišnji etat prethodnog prihoda veći je za 193 m3 ili 5% od računski dobivenog etata prethodnog prihoda. 5. Zaštita šuma 1. Propisi o zaštiti šuma Zaštita šuma provodi se na temelju zakonskih propisa :
2. Mjere zaštite i čuvanja šuma Neposredno čuvanje šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji vrši Uprava šuma Sisak putem šumarije Sisak koja organizira čuvanje šuma. Čuvar šuma je stručni radnik u šumarstvu sa stupnjem obrazovanja koji ispunjava sve uvjete koji su propisani Zakonom. Zadaci i način obavljanja dužnosti čuvanja šuma propisani su Pravilnikom. U cilju zaštite šuma od protupravnog prisvajanja mora se posebna pažnja posvetiti redovnom i urednom održavanju vanjske međe posjeda.
3. Mjere zaštite šuma od požara Uprava šuma putem šumarije dužna je organizirati i kontinuirano provoditi mjere u cilju nastajanja, otkrivanja, širenja, sprečavanja i gašenja požara. Šumarija je dužna provoditi preventivne mjere a to su : organizacija opažačke i dojavne službe, uspostava šumskog reda nakon sječa, održavanje i čišćenje protupožarnih prosjeka, organiziranje protupožarnih odjeljenja sa svom potrebnom opremom i alatom, postaviti znakove zabrane loženja vatre. Opažačka služba je stalna tijekom cijele godine, ali se ne obavlja kao samostalan radni zadatak već kao dio redovitih poslova čuvanja šuma. Posebne mjere zaštite šuma od požara ovim elaboratom nisu predviđene, jer ne postoji posebna opasnost od požara s obzirom na sastojinske prilike. Kako je mala ugroženost ovih šuma od požara nije planirana izgradnja i uređenje mreže protupožarnih puteva, niti izgradnja osmatračnica, ali je potrebno redovno čišćenje i održavanje prosjeka. Za sve sastojine ove gospodarske jedinice izvršeno je stupnjevanje ugroženosti šuma od požara propisanom Metodologijom.
Popis šuma ugroženih od požara po odsjecima nalazi se u prilogu osnove. Šumarija se mora pridržavati Pravilnika o protupožarnoj zaštiti i Pravilnika o tehničkim mjerama zaštite šuma od požara. U proljetnim i ljetnim mjesecima na ugroženim mjestima moraju se organizirati dežurstva od 0-24 sata. Alat za gašenje požara (10 čeličnih metli, 10 sjekira, 5 lopata, 5 motika, 1 motorna pila i sanitetski materijal nalaze se u spremištu šumarije Sisak.
4. Zaštita šuma od divljači i stoke Podizanje novih ograda radi zaštite šuma od stoke i divljači planirano je u odsjecima uređajnog razreda hrasta lužnjaka u kojima je planirana oplodna sječa. Radi zaštite šuma od divljači planira se održavanje brojnog stanja divljači, dozvoljene za uzgoj u ovoj gospodarskoj jedinici, prema normativima, i to u broju u kojem neće nanositi veće štete i ugrožavati sastojine. U gospodarskoj jedinici zabranjeno je pašarenje i žirenje.
5. Suzbijanje biljnih bolesti i štetnika Zaštiti šuma od biljnih bolesti treba posvetiti punu pažnju, te pojavu bolesti i štetnika treba na vrijeme suzbiti da ne dođe do većih kalamiteta. Najbolje mjere zaštite su uzgoj mješovitih sastojina, koje se osnivaju prirodnim putem, a ukoliko ne uspije prirodno podizanje novih sastojina upotrijebiti kvalitetan i zdrav sadni materijal, te vrste kojima odgovara stanište. Njegu sastojina vršiti pravovremeno, iz sastojina uklanjati stabla koja bi predstavljala izvor zaraze. Podržavanje šumskog reda nadasve je važno, jer se time sprečavaju često prave katastrofe koje mogu nastati, kada nastanu vremenske prilike povoljne za razvoj štetnika. Da bi se na vrijeme prišlo suzbijanju štetnika važno je postaviti ispravnu dijagnozu i što sigurniju prognozu na osnovu podataka opažačke službe. U skladu sa Zakonom o zaštiti bilja potrebno je u proljeće i jesen vršiti pregled stanja sastojina po zarazi biljnim bolestima i pojavi štetnika i zapisnik o zarazi preda upravitelju šumarije. U ovim šumama kod hrasta najveće štete izaziva gubar (Lymantria dispar R), zlatokraj ili žutotrba (Euproctis chrysorhea L), mrazovci (Geometridae-grbice), hrastovi savijači (Tortricidae - savijači ), hrastov četnjak (Thaumatopoea processionea L) i pepelnica (Microsphera alphitoides). Poljski jasen najviše oštećuje jasenova pipa (Stereonychus fraxini), a brijest je uništen od holandske bolesti (Ophiostoma ulmi).
- količina drvne mase za koju se predpostavlja da će se osušiti - smanjenje obrasta, zakorovljenost, prijevremena sječa - gubitak prirasta - izostanak uroda sjemena - troškovi primjene kurative Da bi se opasnost od biljnih bolesti i štetnika umanjila potrebno je posvetiti pažnju zaštiti šuma prvenstveno preventivnim uzgojnim zahvatima od kojih posebno ističemo : - izbjegavati osnivanje monokultura na većim površinama, - u čiste sastojine unašati odgovarajuće autohtone vrste, - prilikom nabave šumskog sjemena i sadnog materijala obratiti pažnju na podatke o provinenciji sjemena i sadnog materijala, zdravstvenom stanju kao i o kvaliteti sadnica, - podizati i proširivati sastojine od autohtonih vrsta u njihovom arealu. - u šumama podržavati razno bilje i grmlje jer kao takovo pogoduje razvoju i množenju mnogih ptica i grabežljivih insekata koji uništavaju šumske štetnike.
6. Šumske prometnice Otvorenost ove gospodarske jedinice iznosi 7800/2084,65 = 3,74 km/1000 ha. Radi izvlačenja drvne mase iz sastojina u ovom polurazdoblju planira se izgradnja novih cesta u duljini od 5700m, a postojeće prometnice potrebno je redovno održavati.
Izgradnjom planiranih prometnica otvorenost gospodarske jedinice povećala bi se na 13500 / 2084,65 = 5,67 km/1000 ha. 7. Gospodarenje faunom U šumama i na šumskom zemljištu živi i razmnožava se velik broj životinjskih vrsta. Većina životinja koje obitavaju stalno ili povremeno u šumama i na šumskom zemljištu zaštićene su različitim međunarodnim konvencijama. Faunom će se upravljati primjenom Zakona o zaštiti prirode, Zakona o lovu i podzakonskim aktima donešenim temeljem istih zakona i raznima drugim propisima. 8. Lovno gospodarenje Provedbom Zakonu o lovu (“Narodne novine” broj: 10/94), na području gospodarske jedinice ustanovljeno je jedno državno lovište i dva zajednička lovišta. Državno lovište III/1 "Belčićev gaj “ - predviđeno za davanje u zakup Zajedničko lovište “Odransko polje” - ovlaštenik prava lova je lovačka udruga “Kuna” Sela Zajedničko lovište “Posavlje desno” - ovlaštenik prava lova je lovačka udruga “Srna” Desna Martinska Ves U gospodarskoj jedinici obitava slijedeća krupana divljač: - srna (Capreolus capreolus L.) Po izvršenom bonitiranju lovišta, bonitet za srnu je III. Za III bonitetni razred normativ za srneću divljač iznosi 6 grla na 100ha LPP. Omjer spolova 1:1, a koeficijent prirasta je 0,7 na broj rasplodnih srna. Za obračun lovno produktivne površine za srnu običnu uzima se obraslo i nebraslo šumsko zemljište umanjeno za površine prvog i zadnjeg dobnog razreda. Šume i šumsko zemljište obračunavaju se u rasponu od 20 do 100%.
Za sitnu divljač pretežni dio lovnoproduktivnih površina čine poljoprivredna zemljišta, ovom divljači će se gospodariti prema odredbama lovnogospodarske osnove. Lovozakupnik koji gospodari lovištem dužan je pridržavati se Zakona o lovu, Pravilnika o lovu, Zakona o šumama, te voditi brigu o svim vrstama divljači. Odnosno potrebno je voditi računa o biološkoj ravnoteži i prema tome prilagoditi gospodarenje lovištem. Održavati normalno brojno stanje i normalni OMF kako ne bi dolazilo do šteta od divljači na šumi. Lovnogospodarski objekti ne smiju se podizati u sastojinama ili blizini sastojina I dobnog razreda niti u sastojinama u fazi obnove, ali se u tim sastojinama preporučuje podizanje visokih i niskih zaklonica, visokih čeka, lovki i slično. Odstrel divljači treba realizirati prvenstveno u tim sastojinama, naročito srneće divljači. Podizanje svih lovnih objekata mora biti odobreno od strane šumarije. Lovnogospodarska osnova, mora biti usklađena s osnovom gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Belčićev gaj - Šikara”. 9. Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda U ovoj gospodarskoj jedinici korištenje sporednim šumskim proizvodima regulirano je Zakonom o šumama čl. 44, 45, “Narodne novine” 52/90. i Pravilnikom o sporednim šumskim proizvodima (interni od 27. svibnja 1994. “Hrvatske šume” p.o. Zagreb). V. Vrijeme sječe i izvlačenja iz šumeOsnovom gospodarenja propisuje se vrijeme sječe, izrade i izvoza drvnih sortimenata kako slijedi : 1. - u šumama koje se prirodno obnavljaju (oplodnom sječom) sječa se obavlja u doba mirovanja vegetacije. Svi sijekovi oplodne sječe (pripravni, naplodni, dovršni) vrše se u zimskom periodu koji traje od 01. 10. tekuće godine do 31.03. iduće godine. Izvoz drvnih sortimenata iz šume do pomoćnog stovarišta izvršiti do 15. 04. tekuće godine i uspostaviti šumski red; 2. - u sastojinama u kojima se provode prorede zabranjuje se sječa u vremenu od 15. 04. do 15. 06. tj. u prva dva mjeseca od početka vegetacije; 3. - u sastojinama gdje se provodi čista sječa i obnova iz panja zabranjuje se sječa u vremenu od 15. 04. do 15. 09. tekuće godine; 4. - U sastojinama koje se obnavljaju umjetno (sadnjom sadnica) čista sječa može se vršiti tijekom cijele godine, ukoliko na tim površinama nema pomlatka i ako nije štetno za izrađene sortimente; 5. - resurekcija degradiranih sastojina može se vršiti samo u doba mirovanja vegetacije; 6. - priprema tla, njega pomlatka, mladika i čišćenje vrši se u pravilu za vrijeme vegetacije; 7. - izvoz odnosno iznošenje drvnih sortimenata iz šume, kod čišćenja i prorede vrši se u tijekom cijele godine; 8. - zbog zaštite tla i pomlatka zabranjuje se probijanje nepotrebnih vlaka u svim smjerovima, već se treba ograničiti na najnužnije i na terenu obilježene. VI. Usklađenost osnove s prostornim planom županijeProstorni plan županije nije još donešen, pa ne postoji mogućnost usklađenja. Zaključne odredbeVođenje evidencije Šumarija je obvezna voditi evidenciju o izvršenim radovima predviđenim osnovom. Podaci se upisuju u evidencije do 01. ožujka za proteklu godinu. Podaci o izvršenju glavnog i prethodnog prihoda evidentiraju se po površinama i drvnoj zalihi iz manuala doznaka. Podaci za površinu prikazuju se kod prvog redovnog zahvata, a posječena drvna zaliha po godinama. Podaci o izvršenim šumskouzgojnim radovima i zaštiti šuma obuhvaćaju obim radova i količinu utrošenog Konačno preuzimanje i obračun šumskouzgojnih radova temelji se na ovjeri kakvoće i količine od strane upravitelja šumarije i nakon toga se evidentiraju. Šumskouzgojni radovi, radovi na zaštiti šuma, sječi i izradi evidentiraju se po odjelima i odsjecima, a površina se iskazuje samo kod prvog zahvata. Višekratni radovi na istoj površini evidentiraju se posebice. Šumskouzgojni radovi i radovi na zaštiti šuma koji su izvršeni u odjelu, odnosno odsjeku, a nisu utvrđeni osnovom, evidentiraju se kao nepredviđeni. Podaci o izvršenju etata, čišćenju i njezi, popunjavanju i pošumljavanju, označuju se na kartama iz članka 63. Pravilnika tako da se za svaki odjel, odnosno odsjek upisuje godina sječe, vrsta prihoda, posječena zaliha te godina izvršenog uzgojnog zahvata i površina. Na kraju svake godine po isteku polurazdoblja izrađuje se rekapitulacija evidentiranih podataka za gospodarsku jedinicu.
Šumska kronika vodi se po godinama u posebnoj knjizi. U šumsku kroniku unose se podaci o: 1. štetnom utjecaju važnijih elementarnih nepogoda (štete prouzročene vjetrom, mrazom, snijegom, tučom, sušom, poplavom, štetočinjama bilja, divljači, životinjama i sl.), kao i štetama koje je prouzročio čovjek; 2. urodu šumskog sjemena s naznakom vrste drveća i intenziteta uroda; 3. promjeni granice gospodarske jedinice; 4. fauni i lovu (opće stanje, napredovanje ili opadanje broja divljači, osobito rijetkih životinjskih vrsta i sl.); 5. čuvarskoj službi; 6. šumskim štetama; 7. načinu sječe i izrade, izvlačenju i izvozu drvnih sortimenata; 8. pokusima za znanstvena istraživanja; 9. korištenju neobraslog proizvodnog zemljišta; 10. poplavama, bujicama, izgradnji cesta i vlaka, kanala, nasipa i dr. Trajanje osnove gospodarenja Odredbe osnove gospodarenja u pogledu osnovnih smjernica gospodarenja važe neograničeno. Ograničenu važnost imaju samo opća osnova sječa, proreda i osnova šumskouzgojnih radova koje vrijede 10 godina, tj. od 01.01.1999. godine do 31.12.2008. godine. Obnova osnove gospodarenja Reviziju osnove gospodarenja treba izvršiti u 2008-oj godini, tj. u zadnjoj godini važenja obnovljene osnove gospodarenja. Ukoliko bi se u toku provedbe ove osnove gospodarenja izmijenile okolnosti na kojima se zasniva ova osnova gospodarenja obavlja se izvanredna revizija pod uvjetima propisanim Zakonom o šumama i Pravilnikom. Izvanredna revizija se ne provodi, ako u pojedinim odjelima odnosno odsjecima dođe do odstupanja od propisanih smjernica gospodarenja prema čl. 77 Pravilnika.
Samostalni taksator Rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma Upravitelj Uprave šuma Sisak Uprave šuma Sisak Ruža Šobačić,dipl.ing.šum. Tihomir Pejnović,dipl.ing.šum. Zvonko Rožić,dipl.ing.šum.   
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
materijala. Za šumsko sjeme i sadni materijal potrebna je naznaka provenijencije.