Tečajnim prirastom od 17255 m
|
|  Yüklə 1.49 Mb.
|
IV. Buduće gospodarenje šumama i šumskim zemljištem1. Cilj i način gospodarenja Cilj gospodarenja svim šumama određen je i propisan Zakonom o šumama, jer su šume dobro od općeg interesa koje predstavljaju specifično prirodno bogatstvo. Zakon obvezuje, da se šume moraju održavati i obnavljati tako da se trajno osigura: 1. postojanost ekosustava 2. održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma 3. napredno i potrajno gospodarenje, te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal, i da ispune sada i u budućnosti, bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, te da to ne šteti drugim ekosustavima. Da bi se postigli ovi osnovni ciljevi gospodarenja potrebno je pridržavati se i smjernica "Opće Dekleracije o zaštiti i očuvanju europskih šuma" , Helsinki, 17. lipnja 1993. godine, koju je potpisala i Republika Hrvatska. Ovi osnovni ciljevi gospodarenja šumama vrijede i za ovu gospodarsku jedinicu, pa je svrha uređenja da se osnovom propišu za budućnost takve mjere kojima će se u izvjesnom duljem periodu održati postojanost ekosustava, općekorisnih funkcija šume i postići normalno stanje sastojina, kako u pogledu količine i strukture drvne zalihe, tako i u pogledu visine i kvalitete prirasta. Udovoljavajući ovom cilju gospodarenja, bit će ujedno zadovoljen cilj što boljeg podmirenja industrijskih potreba na raznim tehničkim sortimentima za mehaničku i kemijsku preradu. Da se postigne postavljeni cilj gospodarenja prvo treba utvrditi za to potrebne preduvjete i gospodarenje planski usmjeriti prema postizavanju tog cilja. Gospodarske mjere koje treba poduzeti za postizavanje postavljenog cilja gospodarenja jesu: - prilikom popunjavanja unositi one vrste drveća koje su u omjeru smjese slabo zastupane ili ih nema, a stanišne im prilike odgovaraju, tako da se uzgoje vrijedne mješovite sastojine koje osiguravaju produkciju veće drvne mase, sa što većim postotkom tehničkog drveta i većom raznolikošću sortimenata. - kod pošumljavanja čistina i slabo obraslih površina, potrebno je unositi one vrste drveća kojima najbolje odgovaraju stanišne prilike i ne podizati monokulture, već mješovite sastojine. - uvođenje takvog načina sječa i njihovog vođenja, da se sačuva proizvodna snaga tla kao trajan faktor proizvodnje, odnosno da se snaga tla poveća i stanje tla popravi na već degradiranim površinama. - racionalna njega sastojina putem njege, čišćenja i proreda radi unapređivanja prirasta po kvaliteti i kvantitetu, te održavanje poželjnog omjera smjese zastupljenih vrsta drveća. Posebnu pažnju treba posvetiti mladim sastojinama, da se njega provede pravodobno, da vrijedne vrste drveća ne budu zagušene i potisnute od nepoželjnih vrsta. Njezi i zaštiti postojećih, kao i novonastalih mladih sastojina treba dati prioritet pred ostalim uzgojnim radovima provodeći istu u više navrata, prema potrebi pazeći i čuvajući naročito ugrožen lužnjakov pomladak dok ne izraste u gornju nadraslu etažu. Sprečavanjem kalamiteta pravovremenim pregledom sastojina na terenu te za slučaj pojave zaraze upotrijebiti sva represivna sredstva. U svim sastojinama planiranim za proredu treba istu provoditi stručno, savjesno, čuvajući i pomažući razvoj vrijednijih vrsta i kvalitetnijih stabala. U pravilu prorede se moraju provoditi rano i često, ali umjereno, naročito u mladim sastojinama koje nisu prorjeđivane. Obnova sastojina ove gospodarske jedinice vršit će se oplodnom sječom. Kako je prirodna obnova ovih sastojina vrlo otežana, potrebno je podržavati podstojnu etažu radi sprečavanja zakorovljenja tla do dovršnog sijeka. Ako prije dovršnog sijeka nema dovoljno pomlatka preporuča se sadnja žira pod motiku 400-600 kg/ha, a tamo gdje nakon dovršnog sijeka stanje pomlatka nije zadovoljavajuće treba vršiti popunjavanje sadnicama i to samo na cjelovitim površinama neuspjelog pomlađenja iznad 2 ara, najkasnije treće godine iza dovršne sječe (čl. 23 Pravilnika) Izbor uzgojnog oblika Za postizanje postavljenog cilja gospodarenja ove šume će se i dalje uzgajati u visokom uzgojnom obliku, te i ubuduće pri provedbi raznih gospodarskih mjera na uzgoju i njezi sastojina uvijek pogodovati stablima iz sjemena, a ona iz panja uklanjati iz sastojine gdje je to potrebno i moguće. Prednosti visokog uzgoja su opće poznate, a potrebno je naglasiti : obzirom na duljinu proizvodnje u visokoj šumi dobiva se veća drvna zaliha, osigurava se veći etat, kao i vrijedna i kvalitetna stabla. Glavne vrste drveća u gospodarskoj jedinici su hrast lužnjak i poljski jasen koji zahtijevaju dulju ophodnju, naročito hrast, jer njegov kvalitetni prirast raste do visoke starosti. Za popravak i očuvanje produktivne snage tla također je najpovoljniji visoki uzgoj mješovitih sastojina vrsta svjetla i sjene, uz način sječe povoljan za prirodno zasijavanje (oplodna sječa). Glavne vrste drveća i omjer smjese Glavne vrste drveća u gospodarskoj jedinici su hrast lužnjak (58%), poljski jasen (37%) i ostale vrste (5%). Budući da se navedene vrste nalaze u području svog prirodnog rasprostranjenja treba ih i dalje zadržati kao vrijedne i na staništima koje im odgovara. Ostale vrste koje dolaze pojedinačno ili u manjim skupinama su : klen, brijest, kruška, c.joha, d.topola i vrba. Kod izbora vrste drveća i smjese treba posebno uzeti u obzir mikroklimatske i mikroreljefne faktore koji uvjetuju posebne stanišne prilike u gospodarskoj jedinici. Na nižim položajima i zakiseljenim đolovima svrha će biti postignuta ako se uspije uzgojiti p. jasen u smjesi s c.johom. Prilikom umjetnog pošumljavanja potrebno je već kod prvih radova voditi računa o smjesi, ovisno o mikroreljefu, kako bi se uzgojile mješovite sastojine.
U skladu s Pravilnikom određene su ophodnje po uređajnim razredima prema glavnoj vrsti drveća u uređajnom razredu. Prema tome kod određivanja duljine ophodnje uzete su u obzir samo glavne vrste drveća na osnovu kojeg kriterija su formirani i uređajni razredi. U kojoj godini će se sjeći odsjeci sa mješovitim sastojinama valja uzeti u obzir omjer smjese i vrstu drveća. Sastojine u kojima dominira hrast lužnjak svrstane su u uređajni razred hrasta lužnjaka - ophodnje 140 godina. Za sastojine u kojima dominira poljski jasen određena je ophodnja od 80 godina. Način sječe Svaka sječa zrelih sastojina mora se provoditi tako da se omogući prirodno naplođenje sastojine. Najbolji način za prirodnu obnovu sastojina ove gospodarske jedinice je oplodna sječa, jer najbolje odgovara podržavanju produktivnosti tla, vrstama drveća i cilju gospodarenja, a ujedno omogućuje pomlađenje sječina prirodnim putem. Oplodna sječa ne smije se voditi šablonski, već ju treba prilagoditi prema zahtjevima staništa i sastojine. Potrebno je obratiti posebnu pažnju pri provedbi oplodnih sjekova (pripremni) da se sastojine previše ne progaljuju, a u podstojnoj etaži vršiti samo razmicanje stabala i ona trebaju ostati u sastojini do dovršnog sijeka. Podstojna etaža služi za regulaciju svjetla u sastojini, održavanje šumske mikroklime i zaštitu tla od korova. Prigodom same provedbe sječa treba uzeti u obzir sva šumskouzgojna svojstva postojećih vrsta drveća i omjer smjese, te pogodovati onim vrstama koje su slabije zastupljene, kako bi se uzgojile mješovite sastojine s najpovoljnijim omjerom smjese. U sastojinama s normalnom drvnom zalihom dobar uspjeh pomlađenja osigurava se pripravnim, naplodnim i dovršnim sijekom. Kroz prvi zahvat ( pripravni sijek ) trebamo sastojinu pripremiti za naplodnju. Tim sijekom iskoristiti cca 30% drvne mase. Kod tog sijeka podstojna stabla doznačuju se samo onda ako su u gustim grupama, pa bi otežala pripremu tla i samo naplođenje. Naplodni sijek provodi se u godini dobrog uroda sjemena ili samo na dijelu površine gdje se pojavio prirodni pomladak. Tim sijekom doznačuje se po prilici polovica stabala koja su ostala iza prvog sijeka, kako bi se pomlatku omogućio veći priliv svjetlosti. Nakon naplodnog sijeka, ovisno o stanju pomlatka, obično 2 - 3 godine, preostali dio stabala se posječe dovršnim sijekom. Dovršni sijek se može provesti ako je najmanje 70% od ukupne površine sastojine prirodno pomlađeno (čl. 33 Pravilnika) kvalitetnim pomlatkom koji je sposoban za samostalan razvoj. Ukoliko zbog slabog prirodnog pomlađenja nisu ispunjeni uvijeti za naplodni sijek, potrebno je dovoljan broj biljaka osigurati sjetvom sjemena ili sadnjom sadnica. U sastojinama koje se nalaze se pred dovršnim sijekom, a nema dovoljno pomlatka lužnjaka ili jasena, potrebno je provesti pripremu tla i sadnju žira pod motiku (600-1000 kg/ha ) kako bi se dobilo dovoljno kvalitetnog pomlatka. U sastojinama koje se obnavljaju prirodnim putem nakon dovršne sječe, izvoženja drvnih sortimenata i uspostave šumskog reda potrebno je izvršiti čepovanje oštećenog, savijenog i polomljenog pomlatka. Popunjavanje većih praznina izvršiti najkasnije treće godine iza dovršne sječe, jer se tada može uočiti potreba i obim popunjavanja. Odabiranje stabala za sječu
Odabrana stabla za sječu glavnog i prethodnog prihoda obilježavaju se u prsnoj visini (1,30 m) doznačnim čekićem stavljenim u zates na mrtvu koru i najnižu žilu, te vidljivim znakom obilježena sa svih strana u prsnoj visini (bojom). Kod čišćenja vrši se obilježba stabalaca doznačnim čekićem na žilištu i zadiračem u prsnoj visini kod stabalaca promjera iznad taksacijske granice, a ostala stabalca samo znakom u prsnoj visini. Za oštećena i izvaljena stabla prilikom sječe koja nisu doznačena mora se naknadno obaviti doznaka. Obračun drvne mase doznačenih stabala vrši se primjenom tarifa pomoću kojih je izvršen obračun drvne mase u osnovi gospodarenja. Šumski red Paralelno sa sječom i izradom drvnih sortimenata treba uspostaviti šumski red propisan Pravilnikom. Sva ozlijeđena stabla treba što prije ukloniti, a u pomlađenim grupama posjeći sav oštećeni pomladak na čep za vrijeme mirovanja vegetacije te provesti potrebnu njegu. Uzgoj i njega sastojina a ) Prirodno pomlađenje Obzirom na karakter i svrhu visokog uzgoja logično je, da se nove sastojine iz sjemena podižu oplodnom sječom uz propisane smjernice za provođenje tih sječa kako bi se najbolje osiguralo prirodno pomlađivanje sastojina. Prirodno pomlađivanje sastojina čini dio šumskouzgojnih radova u gospodarskoj jedinici i treba mu posvetiti posebnu pažnju, jer su sječa i uspjeh obnove sastojine u uskoj međusobnoj vezi. b ) Pošumljavanje
Za uspjeh pošumljavanja odlučno je više faktora : kod sadnica oprezno vađenje, sa dobro do sadnje zaštićenim žiljem, valjan postupak sa sadnicama i naročito tehnika sadnje. Treba voditi računa i o šumskouzgojnim svojstvima pojedinih vrsta drveća, te saditi biljke na onim staništima koja im odgovaraju. Općenito dati prednost proljetnoj sadnji biljaka na čistinama uz prethodnu pripremu staništa. c ) Popunjavanje
Popunjavanje treba vršiti i u novoosnovanim sastojinama ako uspjeh pošumljavanja nije zadovoljavajući. d ) Njega sastojina Postizanje istaknutog cilja gospodarenja ovisno o pravilnoj međusobnoj koordinaciji različitih šumskouzgojnih mjera koje se sastoje od pripreme staništa, njege pomlatka i mladika, čišćenja guštika i proreda. Ovi zahvati trebaju činiti povezani tok uzgojnih radnji. Osnivati treba dobro sklopljene mješovite sastojine visokog uzgoja sa odabranim vrstama drveća i poželjnim omjerom smjese. Njezi i čišćenju potrebno je posvetiti punu pažnju, obavljati je na vrijeme i višekratno da se spriječi propadanje vrijednijih vrsta, osobito hrasta, koji je u ovim šumama ugrožen od razne korovske vegetacije i grmlja, pa se vrlo teško obnavlja prirodnim putem. Njega predstavlja neophodni preduvijet za čišćenje, a ovo opet za proredu. - priprema staništa Priprema staništa propisana je u sastojinama koje se obnavljaju oplodnom sječom, kao i na površinama koje će se pošumiti umjetnim putem. Glavni zadatak dobre pripreme staništa je omogućivanje prirodnog naplođenja i dobrog uspjeha pošumljavanja. Pripremu staništa za prirodnu obnovu sastojina treba izvršiti u godini dobrog uroda sjemena ili nakon uroda sjemena uklanjanjem podrasta, kao i svega što smeta pojavljivanju mladog naraštaja. Za stvaranje povoljnih uvjeta za pojavu ponika potrebna je često priprema tla mehaničkim putem i to u sastojinama gdje je tlo obraslo gustom travom, čivitnjačom ili suviše zbito pa nema uvjeta za prirodno naplođenje. - njega pomlatka i mladika
Kod provođenja njege mladika potrebno je imati u vidu reguliranje omjera smjese, kao i način postanka, te davati prednost vrstama drveća koje se žele uzgojiti za budućnost. Njega mladika je preduvjet za provedbu čišćenja, a ovo opet za provedbu proreda.
Prilikom provedbe čišćenja štedi se sve što je podstojno, a uklanja prvenstveno predrast. U sastojinama gdje nisu na vrijeme izvršene njege mladika pa ima dosta predrasta, osobito u grupama, tada se ta stabalca ne smiju odjednom odstraniti, već to treba učiniti postepeno kako bi potisnuta stabalca ojačala. Zastupljenost hrasta u pojedinim mladim sastojinama nije zadovoljavajuća obzirom na stanišne prilike, njegovo mjesto zauzeo je p. jasen. Zbog toga je potrebna intervencija da se spasi hrast i postigne konačni cilj gospodarenja, a to je uzgoj mješovitih sastojina s povoljnim omjerom smjese i odabranim vrstama drveća. Sa čišćenjem se može vraćati na istu površinu dva ili više puta, ako to zahtijeva stanje sastojine, pa zahvate treba provoditi umjereno da ne dođe do prejakog zahvata, a time i štete u sastojinama. - proreda U obnovljenoj osnovi gospodarenja predviđeni prethodni prihod realizirati će se u periodu od 10 godina u sastojinama od II dobnog razreda na dalje. Dok se pri provođenju čišćenja pažnja obraćala na predrast, da ga se ustanovi i odstrani iz sastojine, kod proreda se veća pažnja obraća na najvrijednija stabla sastojine tj. da se uoče i proredom uklanjaju ona stabla koja smetaju razvoju odabranih stabala. Ostavljaju se stabla sa dobrim tehničkim osobinama, koja moraju biti čista od grana, pravna, punodrvna, pravilno razvijene krošnje, zdrava i sa dobrim prirastom, tako da se dobiju što vrijedniji sortimenti. S druge strane treba poznavati sve faktore koji umanjuju vrijednost stabala kao : jaka krošnjatost, rašljavost, postanak iz panja, zasukanost, grbavost, osutost adventivnim izbojcima, nepravilnost poprečnog presjeka itd. Poznavajući faktore koji uvećavaju odnosno umanjuju vrijednost stabala, treba već u mlađim grupama stabala odrediti stabla koja po svom habitusu i kvaliteti sliče elitnim stablima, pa u budućem radu treba pogodovati razvoju tih stabala. Međutim u sastojinama je teško naći stabla sa svim navedenim tehničkim svojstvima, pa ćemo odabrati stabla sa najmanje grešaka, čija se svojstva valjanom njegom mogu popraviti. Proredni materijal se vadi visokom proredom u gornjem dijelu sastojine, gdje vrijednim i odabranim stablima smetaju okolna lošija stabla, jer ih stješnjuju i sprečavaju pravilan razvoj krošnje. U mješovitim sastojinama treba voditi računa i o omjeru smjese i pogodovati onoj vrsti koja će do kraja ophodnje ostati u sastojini. Ako su vrijednije vrste tek pojedinačno primješane treba im posvetiti veću pažnju da se održe u smjesi makar negdje bile i slabije kvalitete. Takva stabla će biti kasnije korisna u pogledu stvaranja mješovite sastojine. U mješovitim sastojinama ne treba prorede provoditi na štetu primješanih vrsta, ako se radi o vrstama koje mogu s glavnim ostati do kraja ophodnje, vodeći ipak računa o kvaliteti primješane vrste. Posebno treba istaknuti važnost koju ima podstojni dio sastojine. Svugdje gdje je to moguće treba ju podržavati ili formirati, jer ona ima veliku ulogu u zaštiti tla i njezi odabranih stabala. Kvaliteta tih stabala nije bitna, jer i stabla loše kvalitete i forme mogu dobro vršiti svoju funkciju. Doznaci stabala u proredi kao vrlo važnom uzgojnom radu mora se posvetiti puna pažnja. Taj rad je srazmjerno spor, zbog toga je potrebno da ga obavlja dovoljan broj stručnog osoblja, jer valjanom doznakom dobra svojstva dolaze postepeno do izražaja.
S obzirom na duljinu proizvodnje u visokom uzgojnom obliku dobiva se veća drvna zaliha i osigurava veći etat. Glavne vrste drveća su lužnjak i p. jasen. U ovom uređajnom razredu lužnjak je zastupljen sa 66%, p. jasen sa 30%, a ostale vrste sa 4%. U pojedinim sastojinama potrebno je formirati, gdje god je moguće, podstojnu etažu radi zaštite tla. Obnovu ovih sastojina vršiti oplodnom sječom, ako razvoj prirodnog pomlatka nije zadovoljavajući, preporuča se sadnja žira pod motiku (400-600 kg/ha) prije dovršnog sijeka. Cilj gospodarenja je uz opće ciljeve i proizvodnja najkvalitetnije furnirske, te deblje i tanje pilanske oblovine lužnjaka.
Glavne vrste drveća su poljski jasen (68%), lužnjak (21%), a ostale vrste sa 11%. Obnovu ovih sastojina vršiti oplodnom sječom, uz obaveznu pripremu staništa isijecanjem podrasta jasena. Cilj gospodarenja je uz opće ciljeve i proizvodnja najkvalitetnijih furnirskih trupaca, te deblje i tanje pilanske oblovine poljskog jasena. 3. Domaće topole – ophodnja 60 gpdina U sastojini ovog uređajnog razreda potrebno je čišćenjem i proredama u sastojini pomagati razvoj stabala iz sjemena, kako bi dobili kvalitetne tehničke sortimente. 2. Općekorisne funkcije šuma Održavanje biološke raznolikosti, produktivnosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala, te njihovo ispunjavanje sada i u budućnosti bitne su pretpostavke opstanku gospodarskih i socijalnih funkcija šuma na lokalnoj i globalnoj razini. Očuvanje ekosustava ostvarit ćemo potrajnim gospodarenjem šuma što će se postići dosljednom provedbom propisanih smjernica gospodarenja u gospodarskoj jedinici. Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma (“Narodne novine” broj 121/1997.) izvršeno je vrednovanje općekorisnih funkcija šuma gospodarske jedinice “Belčićev gaj - Šikara”.
Ukupna ocjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma za gospodarsku jedinicu iznosi 15,61. Ocjena vrijednosti općekorisnih funkcija šuma po odsjecima nalazi se u prilogu osnove obrazac O-16.
a ) Jednostavna biološka reprodukcija Na osnovu ocjenjenih potreba šumskouzgojnih radova koje u okviru jednostavne biološke reprodukcije treba izvršiti, ovom obnovljenom osnovom gospodarenja predviđeno je :
Priprema staništa predviđena je na površini od 28,27 ha, a planirana je u odsjecima koji su predviđeni za oplodnu sječu u I/1 polurazdoblju, te u odsjecima koji nakon oplodne sječe nisu dovoljno pomlađeni, pa je potrebno izvršiti popunjavanje. Popunjavanje pod zastorom stare sastojine predviđa se na površini od 26,45 ha u odsjecima koji su pred dovršnim sijekom, a stanje pomlatka nije zadovoljavajuće, i u odsjecima uređajnog razreda hrasta lužnjaka koji su u ovom polurazdoblju planirani za obnovu oplodnom sječom. Popunjavanje vršiti sadnjom žira pod motiku 400-600 kg žira po 1 ha. Njega pomlatka pod zastorom stare sastojine predviđena je na površini od 62,16 ha u odsjecima u kojima je već počela oplodna sječa, a nisu dovoljno pomlađeni i u svim odsjecima koji su predviđeni za oplodnu sječu u uređajnom razredu hrasta lužnjaka. Popunavanje postojećih mladih i budućih sastojina koje će se formirati tijekom ovog polurazdoblja, a izvršit će se na površinama neuspjelog pomlađenja, prirodnog ili umjetnog planirano je na 21,10 ha. Popunjavanje treba provesti najkasnije treće godine nakon dovršnog sijeka na cjelovitim površinama neuspjelog pomlađenja iznad 2 ara. Njega pomlatka i mladika planirana je u svim odsjecima koji se nalaze u tom stadiju, kao i u onima koji će doći do tog stadija. U svim tim odsjecima treba prvenstveno ukloniti predrast, regulirati omjer smjese. S njegama treba početi na vrijeme i stručno ih provoditi. Čišćenje je planirano u odsjecima u kojima su sastojine prešle iz stadija mladika i nalaze se u fazi formiranja. Prorjeđivanje mladih sastojina propisano je u svim odsjecima II dobnog razreda. Izgradnja i održavanje ograda planirana je radi zaštite branjevina od ugona stoke. Svi navedeni radovi smatraju se jednostavnom biološkom reprodukcijom, te predstavljaju obvezni minimum šumskouzgojnih radova u gospodarskoj jedinici za slijedećih 10 godina. U gospodarskoj jedinici nisu propisani uzgojni radovi proreda na površini od 60,26 ha pretežno u odsjecima zadnjeg dobnog razreda i u odsjecima smanjenog obrasta. U tim odsjecima vršit će se samo sanitarna sječa suhih stabala. Popis odsjeka u kojima nije propisan redovni etat proreda, već samo sanitarne sječe: 13d,e, 31a, 35a, 43d. b ) Proširena biološka reprodukcija Proširena biološka reprodukcija
U okviru proširene biološke reprodukcije predviđeno je pošumljavanje čistina na površini od 6,93 ha u odsjeku 51 a. 4. Utvrđivanje etata i obračun normaliteta s obrazloženjem Obračun normalne drvne zalihe za uređajne razrede rađen je prema Špirančevim prirasno prihodnim tablicama "Radovi" broj 25/1975. god. izdanih od Šumarskog instituta Jastrebarsko. Kod obračuna stvarne drvne zalihe po ha nije uračunata površina I dobnog razreda.
Iz gornje tabele vidljivo je odstupanje stvarne drvne zalihe po uređajnim razredima od normalne drvne zalihe. Srednja starost svih sastojina gospodarske jedinice "Belčićev gaj - Šikara" iznosi 70 godina, a izražena je umnoškom površina svakog dobnog razreda s njegovom srednjom starošću i ukupan zbroj podijeljen sa ukupno obraslom površinom gospodarske jedinice. Za tu srednju starost i bonitetni razred II prema Špirančevim prirasno prihodnim tablicama dobivamo normalnu drvnu zalihu od 341 m3/ha. Stvarna drvna zaliha iznosi 284 m3/ha, ne računajući sastojine I dobnog razreda. Prema tome bi prosječni obrast sastojina ove gospodarske jedinice iznosio 283/341 = 0.83, a to pokazuje manjak drvne zalihe od 17%. Godišnji tečajni prirast iznosi 16950 m3 ili 8,80 m3/ha, ne računajući sastojine I dobnog razreda. Primjenom prirasno prihodnih tabela kao naprijed, dobivamo da bi normalni prirast trebao iznositi 10,32 m3/ha.
Stanje površina u odnosu na normalnu površinu po dobnim razredima je slijedeće:
Iz ovog prikaza vidimo da je stanje dobnih razreda nepovoljno u odnosu na normalnu površinu. | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||