Tečajnim prirastom od 17255 m

Tabela dobnih razreda

I dobni razred zastupljen je po površini s 3 %. To su mlade sastojine nastale prirodnom obnovom ili pošumljavanjem čistina. To su sastojine u fazi formiranja u kojima se provode uzgojni radovi njege pomlatka i mladika, te čišćenje guštika i koljika. Prirodna obnova hrasta lužnjaka vrlo je otežana, zbog slabog uroda žira i ugroženosti lužnjakovog pomlatka od jasena i grmlja. Prilikom provedbe uzgojnih radova potrebno je posvetiti veliku pažnju obnovi hrasta. Njege mladih sastojina treba višekratno provoditi da se hrastov pomladak spasi od propadanja. U odsjecima gdje nije prirodna obnova u potpunosti uspjela potrebno je izvršiti popunjavanje sadnicama lužnjaka ili jasena, ovisno o staništu. Mladi naraštaj hrasta treba obavezno tretirati protiv pepelnice.

II dobni razred zastupljen je po površini sa 13%, a po drvnoj zalihi sa 5%. U ovom dobnom razredu lužnjak je zastupljen s 15%, p.jasen s 78 %, OTB, joha i OMB 7%. Iz ovog omjera smjese vidimo da je učešće hrasta vrlo malo. To su čiste sastojine poljskog jasena s vrlo malim učešćem hrasta. U ovom dobnom razredu utvrđeni etat nije obvezan po sječivoj masi, već samo po površini, s time da prorede budu stručno provedene, da to ne budu prejaki zahvati koji bi se štetno odrazili na razvoj sastojine i kvalitetu stabala.

III dobni razred po površini je zastupljen s 15 %, a po drvnoj zalihi s 14 %. Učešće lužnjaka iznosi 43%, p.jasena 45%, OTB s 7% i c. joha i OMB 5%. U ovim sastojinama potrebno je proredama pomagati kvalitetnijim stablima hrasta, a podržavati jasen i ostale vrste u podstojnoj etaži.

IV dobni razred je najzastupljeniji, zauzima 36% površine i 42% drvne zalihe. Hrast lužnjak zastupljen je u omjeru smjese s 51%, p.jasen 44%, a ostale vrste 5%. U ovim sastojinama potrebno je proredama pomagati kvalitetnijim stablima hrasta i jasena i podržavati ostale vrste u podstojnoj etaži.

V dobni razred zastupljen je po površini 19%, a po drvnoj zalihi 24%. To su dozrijevajuće sastojine u kojima je lužnjak u omjeru smjese zastupljen sa 72%, p.jasen 25%, dok ostale vrste sudjeluju u omjeru smjese sa svega 3%. To su sastojine u kojima je jasen dosegao ophodnju, ali ga nesmijemo sjeći da se sastojine ne progaljuju, a potom i tlo zakorovi, zato je potrebno veću pažnju posvetiti podstojnom dijelu sastojine, naročito mladom jasenu i brijestu, radi zaštite tla od zakorovljenja.

VI dobni razred zastupljen je po površini 10%, a po drvnoj zalihi 11%. To su sastojine predzadnjeg dobnog razreda. U nekima je već započela oplodna sječa zbog propisane niže ophodnje u proteklom polurazdoblju. Hrast lužnjak je zastupljen s 81%, p.jasen 17%. Zastupljene su pretežno čiste lužnjakove sastojine ili mješovite sastojine lužnjaka i jasena. Stabla su uglavnom osrednje kvalitete. Stanje pomlatka u ovim sastojinama uglavnom je slabo, djelomično se javlja pomladak jasena. Urod lužnjaka je dosta rijedak, na progaljenim dijelovima tlo je zakorovljeno čivitnjačom. Ove sastojine podržavati do ophodnje, a do tada vršiti samo sanitarnu sječu suhih stabala i podržavati sve što je podstojno i štiti tlo.

VII dobni razred zastupljen je s 4% po površini i 4% po drvnoj zalihi. To su sastojine hrasta lužnjaka u kojima je započela oplodna sječa, ali zbog slabog pomlađenja sastojina nije dovršena. Lužnjak je zastupljen sa 79%, p.jasen 18% i ostale vrste 3%. Stanje pomlatka u ovim sastojinama uglavnom je slabo. Urod lužnjaka je dosta rijedak, pa je potrebno prije dovršnog sijeka saditi žir pod motiku. Ponik se javlja češće, ali je jako ugrožen od napada pepelnice. Zbog toga je u ovim sastojinama potrebno provoditi pripremu staništa i njegu pomlatka pod zastorom starih stabala, kako bi se pomoglo razvoju hrastovog pomlatka koji je rijedak i ugrožen odi jasena i grmlja. Potrebno je vršiti redovito tretiranje protiv pepelnice. S obzirom da je cijela gospodarska jedinica ugrožena od ugona stoke i svinja, da bi se sačuvao urod žira, potrebno je odjele ograditi i zabraniti ugon stoke.

UREĐAJNI RAZRED: 1. Hrasta lužnjaka Oph. 140 godina
VRSTE DRVEĆA	DRVNA ZALIHA		PRIRAST		DOBNI	POVRŠINA	DRVNA ZALIHA		PRIRAST
	m3	%	m3	%	RAZRED	ha	m3	%	m3	%
Lužnjak	302325	67	7185	56	I	49,17
P. jasen	132095	29	4577	36	II	73,79	8522	2	494	4
A.jasen	1446	0	54	0	III	158,55	44053	10	1478	12
Grab	144	0	8	0	IV	599,62	185188	41	5694	44
OTB	6976	2	543	4	V	371,36	130492	29	3243	25
C. joha	4905	1	313	2	VI	195,17	61507	14	1409	11
D.topole	694	0	22	0	VII	83,54	21594	5	481	4
OMB	2771	1	97	1
Ukupno:	451356	100	12799	99		1531,20	451356	101	12799	100
m3 / ha bez i.d.	305		8,64	2,84%			305		8,64

Šume ovog uređajnog razreda izdvojene su na površini od 1531,20 ha ili 75,7% od ukupno obrasle površine gospodarske jedinice, s drvnom zalihom od45356 m³ ili 81,1% ukupne drvne zalihe. Prosječna drvna zaliha iznosi 305 m³/ha, a prosječni tečajni prirast 8,64 m³/ha (bez sastojina I dobnog razreda). Srednja starost ovih sastojina iznosi 77 godina. Za tu starost i prosječni bonitet uređajnog razreda II (2,2) dobiva se za hrast prema prirasno prihodnim tablicama (Špiranec, 1975. za lužnjak i Wimmenauer za jasen) normalna drvna zaliha od 369 m³/ha. Prema tome srednji obrast ovih sastojina iznosi 305/369 = 0,83, što pokazuje manjak drvne zalihe za normalnom drvnom zalihom od 18%. Odstupanje drvne zalihe o normale nastalo je zbog toga jer je u dijelu sastojina VI i VII dobnog razreda započela oplodna sječa.

Iz gornjeg pregleda vidimo odstupanja površina dobnih razreda od normalne površine.

U ovom uređajnom razredu su mješovite sastojine hrasta lužnjaka i poljskog jasena s primjesom crne johe u nizama i nešto malo topole. To su pretežno sastojine osrednjeg do dobrog uzrasta ponegdje rjeđe i prekinutog sklopa. Tlo je najčešće obraslo grmljem gloga, crnog trna ili čivitnjače. Sastojine su prorijeđene zbog sušenja lužnjaka. U tim sastojinama potrebno je proredama vaditi prvenstveno sušce, ali nastojati formirati podstojnu etažu od podrasta jasena radi zaštite tla. Potrebno je provoditi redovne prorede, ali sa slabijim intezitetom, a veliku pažnju posvetiti sklopu kako se sastojine ne bi progalile i tlo zakorovilo.

Sastojine ovog uređajnog razreda treba obnavljati oplodnom sječom u više sijekova. Da bi se tlo zaštitilo od zakorovlenja potrebno je podstojnu etažu podržavati do dovršnog sijeka. Prilikom obnove treba izvršiti temeljitu pripremu staništa. Kako je u ovim sastojinama obilan urod žira veoma rijedak, predlaže se prije dovršne sječe posaditi pod motiku 400 – 600 kg žira na 1 ha, i ograditi odjel radi sprečavanja ugona svinja. Ukoliko prirodno pomlađenje ne uspije treba se popunjavati sa 10.000 sadnica hrasta lužnjaka na 1 ha. Nakon obnove potrebno je u ovim sastojinama provoditi intenzivne uzgojne radove njege pomlatka i mladika, te čišćenja guštika kako bi se pomogao razvoj hrasta lužnjaka. U mladim sastojinama obvezno je tretiranje pomlatka protiv pepelnice i trovanje voluharica.

Šume ovog uređajnog razreda izdvojene su na površini 486,47 ha ili na 24,1% od ukupno obrasle površine gospodarske jedinice s drvnom zalihom od 103179 m³ ili 18,6%. Prosječna drvna zaliha iznosi 216 m³/ha,a prosječni tečajni prirast je 9,35 m³/ha.

Srednja starost sastojina ovog uređajnog razreda iznosi 48 godina. Za tu srednju starost i bonitetni razred I (1,2) dobiva se prirasno prihodnim tablicama, normalna drvna zaliha od 256 m³/ha. Prema tome bi srednji obrast ovih sastojina iznosio 216/256 = 0,84.
Normalna površina uređajnog razreda iznosi 486,47 : 4 = 121,62 ha

Iz gornje tablice vidimo nesrazmjer površina po dobnim razredima s obzirom na normalnu površinu uređajnog razreda.

U ovom uređajnom razredu su pretežno čiste i mješovite sastojine u kojima prevladava poljski jasena s primjesom lužnjaka na sušim terenima, te johe i topole u nizama.

Mlade sastojine su guste s dosta predrasta i stabala iz panja. U tim sastojinama potrebno je hitno provoditi radove čišćenja i prve prorede, vadeći prvenstveno stabla iz panja i predrast. Hrast i ostale primješane vrste prilikom uzgojnih radova treba podržavati bez obzira na kvalitetu kako bi se njihovo učešće povećalo u budućoj sastojini.

U starijim sastojinama potrebno je provoditi redovne prorede, ali sa slabijim intezitetom, a veliku pažnju posvetiti sklopu kako se sastojine ne bi progalile i tlo zakorovilo.

Obnovu ovih sastojina vršiti oplodnom sječom u dva ili više sijekova. S obzirom da poljski jasen rađa sjemenom, i ako tlo nije zakorovljeno ili zabareno, sastojine se lako pomlađuju, ali je zbog toga potrebno provoditi redovne i intenzivne uzgojne radove njege, čišćenja i proreda. U pomladnom razdoblju obvezno se treba izvršiti priprema staništa uklanjanjem podrasta jasena.

Zbog uklanjanja suhih stabala iz sastojine dolazi do progaljivanja sastojina, a time i do zakorovljenja tla, što umanjuje mogućnost prirodne obnove sastojina.