Tečajnim prirastom od 17255 m
|
|  Yüklə 1.49 Mb.
|
II. Dosadašnje gospodarenje šumama i šumskim zemljištima1. Prikaz dosadašnje organiziranosti šumarstva Prije II. svjetskog rata šume ove gospodarske jedinice bile su u posjedu zemljišnih zajednica okolnih sela, Prviostolnog Kaptola u Zagrebu i veleposjednika. Svaki od vlasnika gospodario je šumama prema tada važećim pravilima i svojim potrebama. Nakon II. svjetskog rata, Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji, iz 1945. godine i Zakonom o proglašenju imovnih općina, zemljišnih i njima sličnih zajednica oćenarodnom imovinom iz 1947. godine, provedena je unifikacija, ukinuto je pravo servitutno i ove šume proglašene su Općenarodnom imovinom. 1945. godine formiraju se šumarije koje vrše gospodarenje šumama. 1946. godine ukidaju se šumarije i osnivaju se reviri na čelu s nadlugarom, a 1947. god. osnivaju se Šumska gospodarstva sa šumarijama. Tako je na ovom području osnovano ŠG "Šamarica" Dvor. ŠG osnovana su kao privredna poduzeća i vrše poslove uzgoja i iskorišćivanja šuma. Na terenu kao izvršni organi su šumarije koje se dijele na rajone i revire. Iskorišćivanje šuma izdvaja se iz šumarija 1948. godine i prelazi u Drvno industrijska poduzeća, dok šumarije vrše poslove uzgoja i nadzor nad sječama. Šumska gospodarstva ukidaju se 1949. god., a osnivaju se Gospodarstva, ali se opet 1950. godine osnivaju Šumska gospodarstva, a u šumarijama se ukidaju rajoni i reviri. Šumsko gospodarstvo djeluje kao ustanova sa samostalnim financiranjem. Uz uzgojne radove vrši i sječu prethodnog prihoda, dok glavni prihod i dalje sijeku DIP-ovi. 1954. godine šumarije se osamostaljuju kao ustanove sa samostalnim financiranjem. Osnivaju se i šumski inspektorati. 1960. godine osniva se Šumsko gospodarstvo Sisak, a šumarije prestaju biti ustanove sa samostalnim financiranjem. Na temelju Ustava od 1972. godine i Zakona o udruženom radu, formiraju se OOUR-a (Osnovna organizacija udruženog rada). Šumsko gospodarstvo Sisak ima 11 OOUR-a, odnosno svaka šumarija sada postaje OOUR. Od tog perioda poslovanje u šumarstvu se učvršćuje, sredstva se udružuju, dolazi do većih i racionalnijih zahvata, ulaže se u izgradnju šumskih komunikacija i dr. Do novih organizacionih promjena dolazi 1985. godine, ustanovljuje se Sisačko - Banijsko područje u koje je uključeno Šumsko gospodarstvo Sisak. Na funkcionalnom principu osnovana su 2 OOUR-a; OOUR za uzgoj i zaštitu šuma i OOUR za iskorišćivanje šuma sa sjedištem u Sisku, a u šumarijama se formiraju Radne jedinice za uzgoj i zaštitu šuma i Radne jedinice za iskorišćivanje šuma. Temeljem Zakona o šumama Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj: 52/1990.) osnovano je Javno poduzeće "Hrvatske šume" p.o. Zagreb s Upravama šuma i šumarijama. Gospodarenje šumama ove gospodarske jedinice provodi Uprava šuma Sisak, šumarija Sisak. 2. Prikaz dosadašnjeg gospodarenja šumama i šumskim zemljištem s bilancom po odjelima Prikaz dosadašnjih inventura gospodarske jedinice "Belčićev gaj – Šikara”
Em - etat prethodnog prihoda
Dio radova popunjavanja, pošumljavnja i njege pomlatka i nije izvršen, jer dio odsjeka u kojima je predviđena sječa glavnog prihoda nije posječen. Odsjeci 27, 28 i 29a su pred dovršnim sijekom, ali kako nije bilo uvijeta za sječu nisu posječeni u proteklom polurazdoblju pa zbog toga nisu izvršeni uzgojni radovi njege i popunjavanja nakon sječe, ali su višekratno vršeni radovi podsadnje žira i njege pod zastorom stare sastojine. Osim propisanih šumskouzgojnih radova, a zbog ukazane potrebe u nekim odsjecima zahvati su vršeni višekratno. - proširena biološka reprodukcija
Radovi proširene biološke reprodukcije ukupno su izvršeni sa 100%. Izvršenje šumskouzgojnih radova po odsjecima nalazi se u bilanci koja je prilog osnove.
- redovni glavni prihod iskorišten je po površini sa 100%, a po drvnoj masi sa 46%, odnosno od propisanih 20079 m3 posječeno je redovnog glavnog prihoda 9175 m3. Dio glavnog prihoda nije u potpunosti realiziran u odsjecima 1b, 27a, 28a i 29a. U svim odsjecima započele su oplodne sječe, izvršeni su pripravni ili naplodni sijekovi, izvršeni su uzgojni radovi pripreme staništa i podsadnja žira pod motiku kako bi se sastojine pomladile i stekli uvjeti za dovršenje sječe. Uz redovni glavni prihod u gospodarskoj jedinici posječeno je 603 m3 izvanrednog glavnog prihoda zbog izgradnje ceste i 706 m3 slučjnog glavnog prihoda. To su bile sanitarne sječe pojedinačnih suhih stabala u sastojinama zadnjeg dobnog razreda. - redovni prethodni prihod iskorišten je sa 99% po površini i 92% po drvnoj masi. Uz redovni prethodni prihod u gospodarskoj jedinici posječeno je 3787 m3 slučajnog prethodnog prihoda. To su uglavnom bile sanitarne sječe pojedinačnih suhih stabala i nešto bespravnih sječa.
Iz gornje tabele vidimo da su propisani radovi na zaštiti šuma provedeni prema ukazanim potrebama odnosno vršeni su radovi tretiranja hrastovog pomlatka protiv pepelnice i trovanje glodavaca, ali nije vršeno aviotretiranje ekonomskih šumskih štetnika jer za to nije bilo potrebe. d) Investicijska ulaganja
e) Šumske prometnice Izgradnjom novih prometnica u dužini od 2500 m ukupna dužina komunikacija koje ulaze u račun otvorenosti šuma gospodarske jedinice iznosi 7800 m. Prema tome prosječna otvorenost gospodarske jedinice je 7800/2380,54 = 3,27 km/1000ha. Popis prometnica koje ulaze u obračun otvorenosti šuma.
f) Gospodarenje faunom i podaci o divljači U gospodarskoj jedinici lovištem su gospodarila lovačka društva "Srna" Desna Martinsk Ves i “Kuna” Sela. Lovačaka društva gospodarila su u skladu s lovnim osnovama. Prema Zakonu o lovu (“Narodne novine” broj: 10/94), na području gospodarske jedinice ustanovljeno je jedno državno lovište i dva zajednička lovišta. Državno lovište III/1 "Belčićev gaj “ - neraspoređeno. Zajedničko lovište “Odransko polje” - ovlaštenik prava lova je lovačka udruga “Kuna” Sela Zajedničko lovište “Posavlje desno” - ovlaštenik prava lova je lovačka udruga “Srna” Desna Martinska Ves U gospodarskoj jedinici nema znatnijih šteta od divljači. Gospodarska jedinica jako je izložena pašarenju i žirenju. U rubnim dijelovima odsjeka gdje se stoka zadržava preko dana (plandišta) štete na šumi su najveće. Tlo je zbito, ugaženo, bez prizemnog rašća i grmlja, kora na stablima je oguljena, stabla su loše kvalitete. g) Podaci o općkorisnim funkcijama U prethodnoj osnovi gospodarenja općekorisne funkcije nisu valorizirane, pa nije moguće napraviti komparaciju. h) Propadanje šuma i dr. Hrast lužnjak glavno je i najvrijednije drvo ovih šuma. Na šljunkovitim predjelima gornjeg dijela područja, kao i na jako podzoliranim tlima ne dostiže dimenzije i kvalitetu kao u slavonskim hrasticima. Stari hrastici na ovim terenima već su posve iskorišteni još prije drugog svjetskog rata (velike sječe od 1920. do 1935. godine), pa sada ovdje nalazimo mlade i srednjedobne sastojine. Uspijevanje ovih hrastika bilo je već od 1909. godine periodički usporeno zbog napada gusjenica gubara i nakon toga pepelnice uslijed čega je dolazilo do katastrofaknih sušenja. Uslijed napada holandske bolesti, brijest je potpuno nestao iz ovih šuma kao ekonomska vrsta drveta. Poljski jasen kao druga glavna vrsta drveća ovdje se nalazi u svom optimumu, vrlo dobro uspijeva i daje vrijedno drvo, ali zadnjih decenija počeo se sušiti zbog napada jasenove pipe. U godini 1983. pojavljuju se prva veća sušenja hrasta lužnjaka, koje je nastavljeno i do danas. Ta sušenja bila su sporadična i nisu poprimila alarmantne razmjere, kao sušenje u susjednoj gospodarskoj jedinici “Kalje”. Tada je posječeno 9600 m3 sušaca hrasta lužnjaka i 2100 m3 poljskog jasena što je iznosilo oko 3% drvne zalihe. Na osnovi izvještaja i obrade podataka o stanju zaraze gubara u ekonomsko najvrijednijim sastojinama u jesen 1982. godine planirano je aviozamagljivanje gubara u proljeće 1983. godine. Zbog nemogućnosti nabave insekticida planirano tretiranje nije izvršeno, pa su u šumama nastale štete zbog brštenja. Pregledom sastojine u proljeće 1984. godine konstatiran je napad gubara i zlatokraja. Akcija suzbijanja gusjenica aviozamagljivanjem provedena je u svibnju 1984. godine na 1700 ha. Sama akcija suzbijanja štetnika je zakasnila zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Posljednjih godina nema podataka o velikim napadima štetnika. Sušenja lužnjaka u gospodarskoj jedinici i dalje se nastavlja. To su pretežno pojedinačna stabla po cijeloj gospodarskoj jedinici. Sječom sušaca sastojine su dosta prorjeđene, tlo je zakorovljeno amorfom ili gustim grmljem gloga i crnog trna. U posljednje vrijeme hrastove sastojine izložene su napadima pepelnice koja najviše uništava pomladak. Procjena oštećenosti (sušenja) šumskog drveća obavlja se po jedinstvenoj metodologiji europske zajednice u okviru projekta “Propadanje (umiranje) šuma” u Republici Hrvatskoj. Procjenjuje se osutost krošanja i požutjelost lišća. U gospodarskoj jedinici “Belčićev gaj - Šikara” sušenje stabala snima se na tri stalne plohe 4x4 km osnovne mreže Gauss-Krügerovog koordinatnog sustava. Snimaju se podaci na hrastu lužnjaku i poljskom jasenu, na 72 stabla u odsjecima 49a,39a i 30a. Značajne oštećenosti stabala u 1987. godini nije bilo, a nakon 10 godina tj. 1997. godine evidentirana oštećenost stabala je oko 4%. Osutost krošanja bila je 1987. god. do 10% kod 66% stabala, a od 11 do 26% kod 34% stabala. Nakon 10 godina osutost krošanja hrasta lužnjaka utvrđena je kod 60% stabala do 10% i 34% stabala od 11- 26%, a 6% stabala imaju oštećenost veću od 26%. Značajno oštećena stabla (6%) ne mogu se revitalizirati i pokazuju progresiju sušenja stabala zadnjih 10 godina. Požutjelost lišća nije utvrđena 1987. godine, a 1997. godine utvrđena je kod 53% stabala. Na stablima su utvrđeni šumski štetnici: jasenova pipa na poljskom jasenu, a rani štetnici, defolijatori, mrazovci, hrastov savijač, suznik i zlatokraj na hrastu lužnjaku.
Na osnovu snimljenog stanja na terenu izvršene su promjene na postojećim matricama karata mjerila 1:10.000, i izrađene sastojinske karte po dobnoj strukturi, uređajnim razredima, karte plana sječa glavnog i prethodnog prihoda, karte šumskouzgojnih radova, ugroženosti od požara, karte šumskih zajednica, ekološko-gospodarskih tipova i tala. Za sve odjele i odsjeke izvršen je opis sastojina, te podjela na uređajne razrede. Drvne zalihe koje se planiraju za sječu u I/1 polurazdoblju kao glavni prihod utvrđene su totalnom klupažom kao i u odsjecima s malim obrastom ili površinom ispod 1 ha, dok su drvne zalihe ostalih sastojina iznad I dobnog razreda utvrđene polaganjem primjernih pruga sukladno Pravilniku. Drvna zaliha izračunata je na osnovi izmjerenih promjera i visina. Izrađene su visinske krivulje pomoću kojih su po drvnogromadnim tablicama izrađene lokalne tarife za određenu vrstu drveća po grupama odsjeka. Odsjeci su grupirani prema uređajnom razredu, bonitetu i dobnom razredu. Bonitet je određen na osnovi dobi sastojine i srednje sastojinske visine srednjeg plošnog stabla za glavne vrste drveća u odsjeku. Prilikom doznake stabala za sječu obvezatno je primjenjivati lokalni tarifni niz za vrstu u odsjeku po kojoj je obračunata drvna zaliha u osnovi gospodarenja. Obračun drvne zalihe obavljen je elektroničkim računalom s programom “Urel” koji je izradila Informatička služba u Direkciji J.P. “Hrvatskih šuma” p.o. Zagreb. Svi podaci se nalaze u dendrometrijskoj obradi podataka i opisu sastojina - obrazac O-2. Pregled načina izmjere drvne zalihe
Prirast je mjeren u odsjecima u kojima je utvrđivana drvna zaliha, bilo klupažom ili polaganjem primjernih pruga. Na terenu su uzeti uzorci Presslerovim svrdlom (članak 18. Pravilnika), tako da smo odsjeke grupirali po uređajnim razredima, bonitetima i starosti. U svakoj grupi uzeli smo 5 do 10 izvrtaka po debljinskom stupnju za svaku vrstu drveća i izmjerili dužine zadnjih 10 godova. Ukupno je izvađeno 2640, odnosno 1,3 izvrtaka po ha. Za grupe odsjeka obračunat je debljinski prirast po vrstama drveća i debljinskim stupnjevima. Obračun prirasta napravljen je metodom prelaženja stabala u više debljinske stupnjeve. Obračun prirasta po debljinskin stupnjevima za svaku vrstu drveća i odsjek nalazi se zajedno s obračunom drvnih zaliha u posebnom uvezu - obračun dendrometrijskih podataka, kao i u opisu sastojina obrazac O-2. Godišnji tečajni prirast za gospodarsku jedinicu kao cjelinu iznosi 17255 m3 ili 8,81 m3/ha. Prosječni godišnji postotak prirasta u cijeloj gospodarskoj jedinici iznosi 3,11%. Starost sastojina određena je iz podataka prethodne osnove gospodarenja uz dodavanje 10 godina na tada utvrđenu starost. Mladim sastojinama, nastalim prirodnim putem oplodnom sječom tijekom proteklog polurazdoblja, starost je određena na osnovi podataka o izvršenim sječama uz dodavanje broja godina starosti pomlatka u doba dovršne sječe. Za mlade sastojine, podignute umjetinim putem, starost je određena prema podacima iz godine osnutka uz dodavanje broja godina starosti sadnica.
Površina gospodarske jedinice "Belčićev gaj – Šikara" iznosi 2084,65 ha i razvrstana je u iskazu površina prema Pravilniku.
Iz gornjeg pregleda vidi se da od ukupne površine gospodarske jedinice 2380,54 ha na obraslo šumsko zemljište otpada 2047,28 ha ili 86 %, neobraslo proizvodno šumsko zemljište zauzima 267,07 ha ili 11%, dok ostale kategorije zemljišta zauzimaju površinu od 66,19ha ili 3%. Iz komparacijskog pregleda površina 1989. i 1999. godine vidimo da se ukupna površina gospodarske jedinice povećala za 308,80 ha. - ukupno obrasla površina veća je u odnosu na ranije stanje za 77,31 ha zbog pošumljavanja čistina i sravnjenja površina prema katastru. - neobraslo proizvodno zemljište veće je za 222,25 ha dodavanja novih površina. - neobraslo neproizvodno zemljište smanjeno je za 0,33 ha zbog sravnjivanja podataka površina prosjeka. - neplodno zemljište veće je 9,90 ha zbog izgradnje ceste. Zbog sravnjenja površina s katastarskim stanjem došlo je do manjih izmjena površina pojedinih odsjeka. Ukupna površina gospodarske jedinice uvećana je zbog pripajanja novih čestica prema članku 18. Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine 14/93., te članka 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (Narodne novine 76/93.).
Unutarnje razdjeljenje u gospodarskoj jedinici je promjenjeno zbog dodavanja novih površina. Novoformirani odsjeci su obilježeni na terenu i ucrtani u kartu. 2. Drvne zalihe i prirasti Stanje drvne zalihe i prirasta po vrsti drveća upoređeno sa stanjem iz osnove gospodarenja kojoj je istekla važnost prikazano je u slijedećoj tabeli :
Ukupna drvna zaliha u zadnjih 10 godina povećala se od 443493 m3 na 554535 m3 odnosno za 111042 m3 ili za 25,04 %, dok je prosječna drvna zaliha po 1 ha ukupno obrasle površine povećana sa 259 m3/ha na 274 m3/ha ili za 1%. Ukupni tečajni prirast u 1989. godini iznosio je 13998 m3 ili 8,16 m3/ha, a ovim elaboratom utvrđen je debljinski tečajni prirast od 17255 m3 ili 8,53 m3/ha što je povećanje prirasta u apsolutnom iznosu od 3257 m3 ili 23,27 %. Povećanje ili smanjenje drvne zalihe po vrstama drveća vidljivo je iz gornje tabele. Prosječni omjer smjese svih sastojina gospodarske jedinice je: lužnjak 0,58, p.jasen 0,37, OTB 0,3, c. joha i OMB 0,2. Iz omjera smjese vidimo da su lužnjak i p. jasen najzastupljenije vrste. Lužnjak dolazi u čistim i mješovitim sastojinama. U mješovitim sastojinama najčešće je primješan p. jasen i c.joha u nizama, dok su ostale vrste primješane pojedinačno ili u manjim grupama. Upoređenje sadašnjeg stanja drvne zalihe sa stanjem koje se očekivalo po bilaci
Upoređenjem sadašnjeg stanja drvne zalihe od 554535 m3 sa stanjem koje se očekivalo po bilanci od 566290 m3, vidi se da je stvarno stanje drvnog fonda manje od očekivanog za 11765 m3 ili za 20%. 3. Tablice dobnih razreda U slijedećoj tabeli data je uporedba stanja površina i drvnih zaliha po dobnim razredima za gospodarsku jedinicu kao cjelinu u doba obnove gospodarske osnove i prilikom redovne revizije 1989. godine.
Promjene u dobnoj strukturi po dobnim razredima rezultat su dinamike razvoja dobnih razreda, zbog preraštanja dijela sastojina u viši dobni razred kao dinamike redovnog gospodarenja, redovnih sječa i pošumljavanja. Raspored dobnih razreda u odnosu na normalnu površinu je nepravilan. | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||