Filozofski fakultet
|
|  Yüklə 1.11 Mb.
|
Filozofskog fakulteta Susedgradska 18Sveučilišta u Zagrebu 10000 Zagreb Ivana Lučića 310000 ZagrebSinopsis magistarskog rada ANTROPOLOŠKA ANALIZA KASNOSREDNJOVJEKOVNE POPULACIJE IZ KOPRIVNA KRAJ KLISA Znanstveno područje: humanističke znanosti Polje: povijesne znanosti Grana: arheologija
Vrlo je malo radova koji se bave bioarheološkim istraživanjima koja se tiču prijelaza sa srednjeg u novi vijek. U posljednjih desetak godina objavljeno je mnogo radova s područja antropologije koji se bave drugim razdobljima i koji mogu poslužiti kao podloga za rasvjetljavanje problematike kasnog srednjeg vijeka, budući da su u njima razrađene osnovne metodologije koje će biti korištene u ovome radu. Za kontinentalnu Hrvatsku M. Šlaus objavio je analize antičkih populacija iz Štrbinaca, Osijeka, Vinkovaca i drugih lokaliteta. Isti autor objavio je brojne analize srednjovjekovnih populacija iz Stenjevca, Đakova, Starih Jankovaca, Privlake, dok se J. Boljunčić bavila bjelobrdskom populacijom iz Zvonimirova i Josipova. Priobalnim područjem najviše se bavio M. Šlaus koji je objavio analize antičke populacije iz Splita (Ad basilicas pictas) i kasnosrednjovjekovne iz Danila Gornjeg. 4) Uže područje rada je bioarheologija. 5) Cilj istraživanja je provesti paleodemografsku i paleopatološku analizu podataka iz populacije koja je na kraju srednjeg vijeka i na prijelazu u novi vijek (15. – 16. st.) živjela u području sela Koprivno, usporediti navedene podatke među spolovima s tog lokaliteta i načiniti usporedbu s drugim istovremenim lokalitetima s područja Hrvatske. 6) Prilikom istraživanja koristit će se sljedeća metodologija: za svaki će se kostur načiniti inventura svih prisutnih kostiju zu pomoć obrasca u kojem su popisane sve kosti ljudskog tijela. Svaka kost i zglobna ploština označene su posebnom oznakom koja određuje stupanj uščuvanosti same kosti. Za svaki kostur bit će načinjena inventura zubiju. Svakom kosturu odredit će se spol na temelju morfologije kranijuma i postkranijalnih kostiju. Starost u trenutku smrti odredit će se na temelju nicanja mliječnih i stalnih zubi, morfologije aurikularne ploštine zdjelične kosti, morfologije sternalnih krajeva rebara, prisutnosti degenerativnih promjena na zglobnim ploštinama i kralješcima te na temelju ostalih čimbenika. Procjena starosti svake odrasle osobe bit će dana u rasponu od pet godina, dok će starost djece biti određena, ovisno o uzrastu, u rasponu od pola do tri godine. Sve patološke promjene biti će zabilježene i podrobno opisane. Uz opću klasifikaciju, upotrijebit će se i detaljnija koja će pojedinačno opisati samu patološku promjenu (lokacija uočene patologije, intenzitet pojave, stanje, rasprostranjenost itd.). Paleopatološka analiza pokazat će na učestalost prisutnosti trauma, zaraznih bolesti, subadultnog stresa, degenerativnih promjena na zglobovima i kralježnici te učestalost pojave dentalnih patologija u analiziranoj populaciji. Učestalosti paleopatoloških promjena usporedit će se između muškaraca i žena te između mlađih i starijih osoba analizirane populacije kao i između lokaliteta Koprivno i drugih istovremenih lokaliteta u Hrvatskoj koji su antropološki obrađeni. Struktura rada: Nakon uvodnih napomena i određivanja cilja istraživanja navest će se metode rada koje će, osim određivanja spola i starosti pokojnika, provesti i paleopatološke analize, a sve će se promatrati u okviru arheološkog konteksta nalazišta Koprivno. Demografske karakteristike populacije nadopunit će se analizom dentalne patologije, kao i učestalosti i distribucije pokazatelja subadultnog stresa. Odredit će se tragovi eventualnih zaraznih bolesti, trauma i degenerativnih promjena na zglobnim ploštinama i kralježnici. U raspravi će se obuhvatiti svi dobiveni podaci koji će dovesti do zaključaka o anatropološkim karakteristikama kasnosrednjovjekovne populacije iz Koprivna. 24.01.2003. Potpis mentora Potpis voditeljice studija Potpis kandidata Dr. Mario Šlaus Prof. dr. N. Majnarić-Pandžić Mario Novak Fakultetsko vijeće Maja Pasarić Filozofskog fakulteta Ksaverska c. 17Sveučilišta u Zagrebu 10000 Zagreb Ivana Lučića 310000 ZagrebSinopsis magistarskog radaUČESTALOST I DISTRIBUCIJA CRIBRAE ORBITALIAE U RANOSREDNJOVJEKOVNIM GROBLJIMA DUBRAVICE, RADAŠINOVCI I DONJE POLJE–SV. LOVRE Znanstveno područje: humanističke znanosti Polje: povijesne znanosti Grana: arheologija Budući da se doseljenje Hrvata u krajeve u kojima i danas žive datira u rani srednji vijek, važno je ustanoviti kako se ta novodoseljena populacija prilagodila na novu okolinu i ekološki sustav. Kako su povijesni izvori za to razdoblje vrlo šturi a iz arheoloških nalaza mogu se dobiti samo fragmentarni podaci o uvjetima života, bioarheološka istraživanja osteoloških ljudskih ostataka pružaju neprocjenjivu pomoć u tom pogledu. Istraživanje subadultnog stresa, poglavito učestalosti i distribucije cribrae orbitaliae, može dati više podataka o načinu i kvaliteti života Hrvata nakon doseljenja na istočnu obalu Jadrana. Bioarheologija daje uvid u uvjete i način života arheoloških populacija pa je stoga proučavanje pojave subadultnog stresa unutar određene populacije jedan od pouzdanijih pokazatelja kvalitete života te populacije. Cribra orbitalia morfološki se očituje u pojavi porozne, šupljikave kosti na superiornim svodovima orbita što može, ali i ne mora, biti praćeno hipertrofijom kosti. Etiologija tog poremećaja još nije do kraja rasvjetljena, ali je ukazano na nekoliko mogućih uzroka od kojih je subadultna anemija navedena kao najvažniji. U Hrvatskoj je vrlo malo radova koji se bave isključivo problematikom pojave i raširenosti subadultnog stresa u arheološkim populacijama. Tim problemom kod nas u svojim se radovima bavio M. Šlaus. U stranoj literaturi ta problematika mnogo je zastupljenija i o njoj pišu M. Y. El–Najjar, P. Stuart–Macadam, R. P. Mensforth i drugi. Uže područje rada je bioarheologija, tj. proučavanje učestalosti i distribucije subadultnog stresa (cribrae orbitaliae). Cilj istraživanja je analiza učestalosti i distribucije cribrae orbitaliae na ranosrednjovjekovnim lokalitetima sjeverne Dalmacije (Radašinovci, Dubravice i Donje Polje–Sv. Lovre), usporedba navedenih podataka među spolovima i dobnim skupinama s tih lokaliteta, te s drugim istovremenim lokalitetima s područja kontinentalne Hrvatske i s kasnosrednjovjekovnim lokalitetima s područja Dalmacije. Prilikom istraživanja koristit će se sljedeća metodologija: svakom kosturu odredit će se spol na temelju morfologije kranijuma i postkranijalnih kostiju. Starost u trenutku smrti odredit će se na temelju nicanja mliječnih i stalnih zubi, morfologije aurikularne ploštine zdjelične kosti, morfologije sternalnih krajeva rebara, te prisutnosti degenerativnih promjena na zglobnim ploštinama i kralješcima. Procjena starosti svake odrasle osobe bit će dana u rasponu od pet godina, dok će starost djece biti određena, ovisno o uzrastu, u rasponu od pola do tri godine. Prisutnost cribrae orbitaliae u orbitama bit će zabilježena i podrobno opisana. Uz opću klasifikaciju upotrijebit će se i detaljnija, koja će pojedinačno definirati promjenu s obzirom na njenu lokaciju, intenzitet i stanje (aktivnu ili zaraslu). Učestalost i distribucija cribrae orbitaliae usporedit će se između muškaraca, žena i djece unutar analiziranih populacija, između analiziranih lokaliteta i ranosrednjovjekovnih lokaliteta u kontinentalnoj Hrvatskoj koji su antropološki obrađeni, kao i između analiziranih lokaliteta i kasnosrednjovjekovnih lokaliteta u Dalmaciji. Struktura rada: Nakon uvodnih napomena analizirat će se arheološki kontekst nalazišta Radašinovci, Dubravice i Donje Polje–Sv. Lovre. Nakon određivanja spola i starosti uzoraka analizirat će se učestalost i rasprostranjenost pojave cribrae orbitaliae, najprije posebno na svakom od obrađivanih nalazišta a zatim distribucija c.o. po spolu i starosti; zasebno će se analizirati distribucija aktivne i zarasle c.o. po spolu i starosti. U zaključku ću raspraviti o dobivenim rezultatima, interpretirati uzroke i prilike u kojima se ta pojava odvijala. 29.01.2003. Potpis mentora Potpis voditeljice studija Potpis kandidata
Dr. Mario Šlaus Prof. dr. N. Majnarić-Pandžić Maja PasarićFakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tatjana Pintarić Ivana Lučića 3 Kotoripska 35a 10 000 Zagreb 10 000 Zagreb Sinopsis magistarskog rada ANDAUTONIJA U SVJETLU NOVIJIH ISTRAŽIVANJA Znanstveno područje: humanističke znanosti Polje: povijesne znanosti Grana: arheologija Područje Ščitarjeva pogodno je za arheološka istraživanja kojima je do sada utvrđeno da ono predstavlja višeslojno nalazište, od kojeg je najpoznatiji kulturni horizont antičkog razdoblja – rimskog municipija Andautonije. Spoznaje o važnosti, položaju, veličini i izgledu Andautonije, koja se navodi kod Ptolomeja i u Antoninovu itineraru, mijenjale su se i nadopunjavale od 18.st. do danas. Prva iskopavanja izveo je 1882. i 1883.god. I. Bojničić na Gradišću, dok su manja iskopavanja na Kutelu obavili Arheološki muzej u Zagrebu i Muzej Turopolja iz Velike Gorice 1962.god. Sustavna i sondažna istraživanja u Ščitarjevu organizirao je Antički odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu 1969.god. pod vodstvom M. Gorenca, B. Vikić – Belančić i V. Damevski, a od 1979.god. vrše se u suradnji s Muzejom Turopolja. U novijim istraživanjima, koja su omogućila sagledavanje gradskog areala i urbanog izgleda grada tijekom 400 godina, sudjeluju (ili su sudjelovali) D. Nemeth – Ehrlich, D. Kušan Špalj, P. Vojvoda i T. Pintarić. Sva su dosadašnja istraživanja periodično objavljivana i prezentirana na izložbama. Zahvaljujući vrlo dobrim rezultatima tih istraživanja postavljeni su temelji Arheološkog parka Andautonija, čija se realizacija odvija kroz pojedine faze. Preduvjet ostvarenja jedne od faza je istraživanje prostora južnog ruba Gradišća (k.č. 100), koje provodi Muzej Turopolja, gdje radim kao kustos. Prethodno je provedeno geofizikalno ispitivanje te lokacije zahvaljujući kojem je dobiven uvid u raster dijela gradske četvrti te se pristupilo arheološkom istraživanju jedne rimske zgrade, smještene neposredno uz gradsku ulicu (Istražna Sonda 1 / k.č.100). Iskopavanje se vrši metodom praćenja i dokumentiranja stratigrafskih jedinica i građevinskih struktura te se definiraju kronološki horizonti i pojedine faze unutar njih. Cilj mi je, uz već poznate nalaze iz Andautonije, prezentirati do sada neobjavljenu cjelinu i povući paralele s dosadašnjim saznanjima o rasprostiranju gradskog areala. Struktura rada: Rad bi bio podijeljen na poglavlja, od uvoda, preko razrade teme do završnog zaključnog razmatranja. U uvodnom će poglavlju biti prezentiran smještaj Andautonije te pregled dosadašnjih saznanja i rezultata istraživanja. U slijedećem će poglavlju biti obrađena stratigrafija ovog dijela lokaliteta s pojedinim kronološkim horizontima te, unutar njih, namjena i prenamjena ovog prostora. Zatim će se pristupiti obradi pokretnog arheološkog materijala. Keramički materijal obradit će se ovisno o vrsti keramike, na temelju kvalitete fakture (detaljnija razrada primijenit će se obzirom na potrebe koje će proizaći prilikom obrade) i oblika posuda (tipološka podjela). Zatim će se obraditi nalazi stakla i metalni nalazi – predmeti izrađeni od željeza i bronce (legure bakra). U slijedećem poglavlju biti će dan prikaz numizmatičkog materijala. Za cjelokupni arheološki materijal razmotrit će se zastupljenost unutar stratigrafskih jedinica, njegove analogije, porijeklo i kronološko određenje. U završnom poglavlju prezentirat će se rezultati do kojih se došlo analizom materijala i stratigrafskih jedinica te će se doneseni zaključci usporediti s dosadašnjim saznanjima o urbanom razvoju Andautonije. Na kraju rada bit će priložen katalog obrađenih nalaza. 30. siječnja 2003.
Prof.dr.sc. Marin Zaninović Prof.dr.sc.Nives Majnarić-Pandžić Tatjana Pintarić Fakultetsko vijeće Tajana Pleše Blažeković Filozofskog fakulteta Gundulićeva 29a Sveučilišta u Zagrebu 10000 Zagreb Ivana Lučića 3 10000 Zagreb Sinopsis magistarskog rada ODNOS ORIJENTALNIH KULTOVA I KRŠĆANSTVA U KASNOJ ANTICI Arheološki nalazi u sjevernoj Hrvatskoj Znanstveno područje: humanističke znanosti Polje: arheologija Grana: ranokršćanska arheologija Ovaj magistarski rad pokušati će objasniti kompleksan religijski odnos na tlu sjeverne Hrvatske između orijentalnih kultova i ranog kršćanstva u kasnoantičko vrijeme. Tema je prostorno određena granicama današnje sjeverne Hrvatske tj. odnosi se na dio Hrvatske koji se nalazio u sklopu antičke Panonije Sekunde i Savije. Vremenski je tema određena od prijelaza drugog na treće stoljeće do kraja šestog stoljeća. Rad će imati težište na neobjavljenoj kasnoantičkoj votivnoj olovnoj pločici tipa Mačvanska Mitrovica B nađene u Đakovu iz privatne zbike te na recentnim istraživanjima cinktora župne crkve u Ludbregu u sklopu radova koje izvodi Hrvatski restauratorski zavod. Rad će biti sinteznog karaktera. Pokušat će se obuhvatiti svi do sada pronađeni materijalni nalazi, kako orijentalnih kultova tako i ranokršćanski, detaljno će ih se analizirati, odredit će ih se tipološki i povijesno-umjetnički te postaviti u povijesno-religijski kontekst. Neke materijalne nalaze će se pokušati i reinterpretirati obzirom na nove spoznaje i istraživanja. Osim materijalnih nalaza sjeverne Hrvatske u rad će biti uključeni i materijalni nalazi iz država koje graniče sa sjevernom Hrvatskom (južna Slovenija, jugozapadna Mađarska, zapadna Vojvodina te sjeverna Bosna i Hercegovna), kako bi se kroz komparativnu analizu dobio čim sveobuhvatniji kontekst. Taj komparativni materijal bit će od velikog značaja glede pitanja arhitekture, kako one orijentalnih kultova tako i ranokršćanske. Osim materijalnih nalaza, pri pisanju rada koristit će se literatura vezana uz arheološka istraživanja u sjevernoj Hrvatskoj te susjednim državama, kasnoantičkim izvorima koji se bave poviješću i filozofijom, epigrafičkim izvorima, te literaturom koja obuhvaća problematiku odnosa orijentalnih kultova i ranog kršćanstva. Rad će se sastojati od nekoliko poglavlja. Radi bolje preglednosti teksta, svako poglavlje podijeljeno je u nekoliko manjih dijelova koji simultano prate kako povijesno-teološku problematiku tako i onu materijalnih nalaza i arhitekture po vremenskoj i regionalnoj podjeli.
27. siječanj 2003. Potpis mentora Potpis voditelja studija Potpis kandidata ili zamjenika dr. sc. B. Migotti prof. dr. sc. N. Majnarić Pandžić T. Pleše Blažeković Fakultetsko vijeće Dalibor Šušnjić Filozofskoga fakulteta Rakarska 31 Sveučilišta u Zagrebu 10410 Velika Gorica Ivana Lučića 3 10000 Zagreb
|