Filozofski fakultet
|
|  Yüklə 1.11 Mb.
|
Znanstveno područje: društvene znanostiPolje: Informacijske znanostiGrana: arhivistikaINSTITUCIJE SREDIŠNJIH REPUBLIČKIH TIJELAREPUBLIKE HRVATSKE 1945.-1953. Povijest institucija proučava upravna tijela na svim hijerarhijskim razinama državnih organizacija. Njome se definira stvaraoca arhivskog fonda; njegovo djelovanje organizaciju i nadležnost što je osnova obrade arhivskog gradiva i njegovog značenja kao izvora informacije. Neophodno je poznavanje povijesti stvaraoca arhivskog gradiva odnosno poznavanje povijesnog konteksta unutar društveno-političkih prilika u kojima te institucije djeluju da bi se uopće moglo pristupiti sređivanju i korištenju određenog arhivskog gradiva. U dosadašnjem znanstvenom radu ovoj problematici posvećeno je izuzetno malo prostora. Najsustavniji i najobuhvatniji pregled povijesti institucija državne vlasti napisao je Ivan Beuc s težištem na problematiku državnosti Hrvatske i Slavonije do propasti Austrougarske 1918.g. Uz radove Ivana Beuca svakako je značajan rad Hotimira Sirotkovića « Pregled povijesti države i prava u razdoblju od 1848. do 1945.» O povijesti upravnih institucija nakon 1945.g. nije se sustavnije pisalo posebno s gledišta potreba za obradu arhivskih fondova. Ovim radom nastojati će se dati znanstveni doprinos u raščlambi upravnih struktura institucija i njegova značenja u razdoblju tijekom 1945.-1953.g. Pozornost će se staviti i na vezu republičkih institucija sa središnjim federalnim tijelima. Istražiti će se politički i gospodarsko-društveni uvjeti u kojima nastaju i djeluju institucije te će se utvrditi struktura i poslovanje određene institucije. Uz obradu povijesnog konteksta biti će obrađena metodologija i sustavi kancelarijskog poslovanja, registraturnog sustava odlaganja dokumenata, kao osnovnih preduvjeta upravljanja dokumentima. Obraditi će se i metodologija razgraničenja pojedinih stvaratelja i identifikacija stvaratelja, koja će se temeljiti na podacima iz objavljenih zakonskih propisa i njihovoj provjeri u arhivskom gradivu. Svrha ovog rada je prikazati povijest institucija u razdoblju od 1945.-1953.g. u sveobuhvatnosti njihovog značenja za arhivsku obradu i korištenje gradiva Istraživanje će se temeljiti na arhivskom gradivu Hrvatskog državnog arhiva, znanstvenoj i stručnoj literaturi kao i zakonima i provedbenim propisima koji se odnose na period od 1945-1953.godine. Struktura rada biti će podijeljena prema tematskim cjelinama:
Mentor: Voditelj studija: Kandidat: dr. sci. Josip Kolanović prof.dr.sc.Slavko Tkalac Ana Holjevac Tuković
Sinopsis magistarskoga rada SOCIOLOGIJSKA RELEVANTNOST SREDNJIH GRADOVA U URBANIZACIJI HRVATSKE: Primjer grada Kutine Znanstveno područje: društvene znanosti Polje: sociologija Grana: posebne sociologije Proces urbanizacije u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća te poglavito utjecaj tog procesa na razvitak hrvatskih srednjih gradova osnovni je problem istraživanja. Dva elementa su bitna za ovaj problem. Prvi je poteškoća u definiranju srednjega grada a razlog leži u izrazitoj funkcionalnoj, morfološkoj, statističkoj i ambijentalnoj različitosti unutar kontingenta hrvatskih srednjih gradova (no to nije samo hrvatski specifikum); drugi element je okolnost da najveći dio tih naselja ostvaruje nagli urbani razvitak a neki i vlastito postajanje gradom, u specifičnom društvenom okruženju - socijalizmu. Socijalistički model direktivno-planibilne urbanizacije bitno je obilježio hrvatsku urbanu baštinu a osnovna je karakteristika tog modela da industrija preuzima na sebe ulogu primarnog oblikovatelja gradske zbilje. S obzirom na definirani problem, glavni predmet istraživanja je sociološka analiza razvitka hrvatskih srednjih gradova - posebice grada Kutine - u kontekstu direktivno-planibilnog modela urbanizacije. Kutina je prikladna za istraživanje ovog problema iz dva razloga; sa 14 814 stanovnika (2001. godine) pripada skupini srednjih hrvatskih gradova (po mjerilima urbane mreže u Hrvatskoj) a svoji nagli razvitak duguje upravo industriji izgrađenoj u doba socijalizma. Na osnovu navedenoga glavni cilj istraživanja je sagledati urbanu transformaciju Kutine - prostorno-ekologijski, socio-demografski te gospodarski aspekt - ali i doznati specifična iskustva stanovnika u življenju u srednjem gradu. Upotpunjavanje nedorečenosti vezanih uz fenomen srednjega grada, poglavito u utvrđivanju njegovih modernizacijskih kapaciteta ali i moguća pomoć u usmjeravanju urbanog razvitka Kutine jest svrha ovog sociologijskog istraživanja. Magistarski rad bit će podijeljen u dva osnovna dijela. U prvom, teorijsko-konceptualnom dijelu, korištenjem recentne literature bit će obuhvaćena dva, za istraživanje relevantna, teorijska okvira. To su uloga srednjih gradova u procesu urbanizacije te specifičnosti procesa urbanizacije u vremenu socijalizma. Bit će prikazani i relevantni rezultati stranih istraživanja problematike srednjih gradova. Također će se definirati hrvatski srednji gradovi te će se prikazati njihova urbana transformacija. Zatim će uslijediti analiza trostrukog - prostorno-ekologijskog, socio-demografskog i gospodarskog - razvitka Kutine. U drugom, empirijskom dijelu bit će prikazan dio rezultata dobivenih istraživanjem "Neki elementi kutinskog života". Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" je realizirao istraživanje u okviru izrade monografije grada Kutine. Korištena je metoda ankete na uzorku od 802 ispitanika a u istraživanju sam sudjelovao kao znanstveni novak. Anketom su ispitivani stavovi o pojedinim aspektima života u gradu a u ovom istraživanju analizirat ćemo stavove o: stanovanju, ekonomskoj situaciji, društvenom okolišu, fizičkom okolišu te sigurnosti. Rezultati će biti obrađeni uz korištenje metoda univarijantne i bivarijantne statistike. Zagreb, ožujak 2003.
Fakultetsko vijeće ANTUN BARIĆ Filozofskog fakulteta Hrvatski Čuntić Sveučilišta u Zagrebu Petrinja IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI U OBRAZOVANJU OD OPASNOSTI OD ZRAČENJA U VISOKORIZIČNIM PODRUČJIMA Znanstveno područje: društvene znanosti Polje: odgojne znanosti Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da se pedagogijska teorija i odgojno-obrazovna praksa nedovoljno bave problemima pripremanja učenika za život u krajevima gdje se planira izgradnja nuklearnog odlagališta. Stručnjaci iz područja prirodnih znanosti (biologija, kemija, fizika) pak upozoravaju da se s pripremom za očuvanje okoliša i poticanje održivog razvoja mora započeti u najranijoj dobi djeteta, a osobito tijekom osnovne škole. Upravo je ta dob prikladna za stjecanje temeljnih znanja o opasnostima koje prijete okolišu kad znanstvene tehnologije nisu primijenjene na odgovarajući način. U nastavnom procesu osnove škole naročito u predmetima poznavanja prirode i društva, te prirode, biologije i kemije obrađuju se sadržaji o prirodnim i društvenim osobitostima kraja u kojem je smještena škola (Poljak, 1998.). U programima za tu dob govori se o najvažnijim promjenama okoliša uzrokovanim čovjekovim djelovanjem (Matomičkin, 1987.; Gore, 1994.; Supek, 1989.; Vuleta, 1997.; Čižek, 1988.; Slijepčević, 1997.; Matas, 1989.) na ekosustave u biosferi. U svezi s temom potrebno je prikazati mogućnosti uporabe nuklearne energije u miroljubive svrhe (Gale, 1989.; OIKOZ 1993.) te naglasiti posljedice koje nestručno i neodgovorno rukovanje takvom energijom može imati na okoliš i život općenito. Od posebnog je značenja i objašnjenje uzroka straha od nuklearnog odlagališta kao i predrasuda o radijaciji na okoliš (Čorkalo 1992.) Da bi se dobio cjelovitiji pregled kvantitete i kvalitete ekoloških sadržaja u osnovnoj školi (Prosvjetni vjesnik 17/1999.) izvršit će se analiza nastavnog plana i programa za osnovnu školu, te izdvojiti oni predmeti i sadržaji u kojima se spominju i/ili obrađuju pitanja korištenja nuklearne energije u miroljubive svrhe, te problema povezanih s odlaganje nuklearnog otpada. Dopuna toj analizi bit će analiza sadržaja ekoloških časopisa koje učitelji i učenici osnovne škole koriste u izvannastavnim aktivnostima (Ekološki glasnik, Hrvatske šume, Hrvatski zemljopis). Osim analize sadržaja nastavnih planova i programa, te sadržaja časopisa, provest će se i istraživanje među učenicima koji žive u područjima predviđenim za gradnju nuklearnog odlagališta (OŠ Dvor, OŠ Hrvatska Kostajnica, OŠ Glina, OŠ Jabukovac, OŠ «V. Novak» - Zagreb, Srednja škola Petrinja. Cilj istraživanja je ustanoviti koliko učenici završnih razreda osnovnih škola i drugih razreda srednjih škola u tom području znaju o nuklearnoj energiji i koja ekološka razmišljanja imaju u svezi s budućom lokacijom nuklearne energije i njezinim odlagalištem. Istraživanje će biti provedeno u obliku ankete s odvojenim pitanjima o znanju primjene nuklearne energije i ekološkim razmišljanjima učenika u svezi s promjenom nuklearne energije i njezinim odlaganjem. Rezultati empirijskog istraživanja poslužit će kao polazišta za izradbu prijedloga inovativnog programa izvannastavnih aktivnosti u osnovnog školi primjerenog područjima s nuklearnim otpadom.
|