Filozofski fakultet
|
|  Yüklə 1.11 Mb.
|
ŽIVOT NJEMAČKE MANJINE U ZAGREBU NAKON 1991. GODINEZnanstveno područje: humanističke znanosti Polje: etnologija/kulturna antropologija
Grana: etnologijaUvodSlijedom povijesnih okolnosti nekada vrlo brojna (119 429 pripadnika 1910.) i dobro organizirana njemačka manjina na području Hrvatske danas broji 2902 pripadnika (popis 2001.) te je gotovo u potpunosti kulturno asimilirana. Također, njemačka etnička zajednica u SFR Jugoslaviji nije imala status nacionalne manjine te su joj bila uskraćena i brojna druga prava vezana uz očuvanje i izgradnju vlastitog etničkog i kulturnog identiteta. Nakon političkih promjena 1990-ih, odnosno državnoga osamostaljenja Hrvatske, promijenio se i status njemačke manjine, što je rezultiralo njezinim institucionalnim organiziranjem. Njemačka se manjina našla u situaciji kada joj je ponovno omogućeno da izrazi svoj zasebni identitet, ali, zbog spomenutih okolnosti, i u situaciji njegova ponovnoga definiranja. Teorijska podloga i aktualne relevantne spoznaje Znanstveno-stručna istraživanja njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj zbog spomenutih su se okolnosti jače razvila tek u posljednjih desetak godina, kada je nastao i veći broj radova koji se, s aspekta različitih znanstvenih disciplina, bave problematikom vezanom uz tu zajednicu (Geiger, Kolar-Dimitrijević, Domini). Međutim, nedostaje radova koji s etnološkog stanovišta obrađuju predloženu temu istraživanja. Teorijski će se okvir istraživanja temeljiti na relevantnim radovima koji problematiziraju pojam identiteta, etničkog identiteta, etničke manjine (Barth, Smith).
U ovom ću radu, s aspekta etnološke znanosti, pokušati dati doprinos istraživanju njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, ali i problematici manjinskog identiteta u suvremenom multinacionalnom društvu općenito. Pokušat ću što cjelovitije prikazati djelatnost etničkih institucija njemačke nacionalne manjine u Zagrebu i njihov kontekst u Republici Hrvatskoj te odrediti koja je njihova uloga u očuvanju i procesu (re)definiranja, odnosno (re)izgradnje identiteta te zajednice.
S obzirom na složenost tematike pristup će se odlikovati metodološkom raznovrsnošću. Pri istraživanju će se koristiti relevantna literatura, dostupna dokumentacija udruga koje se istražuju i druga relevantna dokumentacija te manjinski tisak. Također ću provesti terensko istraživanje koje će se temeljiti na metodi intervjua. Struktura rada Uvodna poglavlja rada dat će okvir za obradu same teme, a bit će posvećena pojmu identiteta, posebice etničkog identiteta te pojmu (etničke) manjine. Zatim ću ukratko prikazati povijest njemačke etničke zajednice na području Hrvatske s posebnim osvrtom na razdoblje doseljavanja te njezinu sudbinu neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i položaj u SFRJ. Središnji dio rada bit će posvećen institucionalnom organiziranju njemačke manjine, odnosno aktivnostima koje su organizirane u okviru njezinih etničkih institucija (kultura, znanstvena djelatnost, izdavaštvo, učenje jezika i dr.) u razdoblju nakon osamostaljenja Republike Hrvatske (1991.) do danas. Pažnja će ponajprije biti posvećena aktivnostima njemačke manjine na području grada Zagreba. U završnom ću dijelu iznijeti razmatranja o oblikovanju (etničkog) identiteta njemačke nacionalne manjine u Hrvatskoj te o značenju koje su u tom procesu imale etničke institucije te zajednice. Zagreb, 4. travanj 2003. Mentor: Voditelj studija: Kandidat:
Fakultetsko vijeće Zorka Renić Filozofskog fakulteta Milke Trnine 34 Sveučilišta u Zagrebu 43000 BJELOVAR Ivana Lučića 3 10000 Zagreb SINOPSIS MAGISTARSKOG RADA
Znanstveno područje : Društvene znanosti Polje : Informacijske znanosti Grana : Bibliotekarstvo Bjelovar je jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj. Razvio se iz vojničke utvrde. Zamišljen je kao jedan od obrambenih centara Vojne krajine. Izgradnja grada započela je po odredbi Marije Terezije. Kroz povijest knjižnica može se pratiti cjelokupna povijest grada Bjelovara. Knjižnice su bile i ostale ustanove od posebnog značaja u razvoju kulture , obrazovanja, gospodarstva, žarište duhovnog i političkog života grada. Kako o bjelovarskim knjižnicama i čitaonicama do sada nije objavljen niti jedan cjelokupan rad i nema mnogo istraživanja koja se bave ovom problematikom , glavni zadatak ovog rada je da na jednom mjestu prikupi sve dostupne podatke . Bit će to jedan mali prilog za mozaik koji grade oni koji se već dugo bave kako poviješću grada tako i poviješću knjižnica Hrvatske.
Na temelju povijesne metode sakupit ću građu iz različitih izvora, ponajviše iz tjednih i dnevnih novina i časopisa te građu koja se čuva u muzejima, arhivima i knjižnicama . Tijekom istraživanja popisat ću bibliografske jedinice , preslikati dostupne relevantne dokumente. Da bi što zornije prikazala razvoj knjižnica, posebno u novijem razdoblju, koristit ću i grafičko prikazivanje statističkih dokumenta. Nešto malo radova koji su objavljeni pokušat ću kompilirati , ali naravno usporediti s onim što sam saznala iz svojih istraživanja.
prof.dr.sc.Aleksandar Stipčević prof.dr.sc.Slavko Tkalac Zorka Renić mentor voditelj studija kandidat Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilište u Zagrebu Ana Holjevac Tuković Ivana Lučića 3 Lastovska 10 10 000 Zagreb 10 000 Zagreb MOLBA Molila bih da mi odobrite promjenu teme magistarskog rada. Rješenjem Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 19. ožujka 2002. godine prihvaćen je sinopsis magistarskog rada Institucije središnjih republičkih tijela Republike Hrvatske 1945.-1963. Obzirom na sveobuhvatnost tematike i njen opseg, u dogovoru s mentorom molila bih da mi promijenite temu. Mišljenja smo da je detaljna obrada svih središnjih institucija u razdoblju do 1963. preopsežna tema za magistarsku radnju. Stoga bih Vas molila da mi odobrite radnju pod novim naslovom Institucije središnjih republičkih tijela Republike Hrvatske 1945.-1953. S poštovanjem
Fakultetsko vijeće Ana Holjevac Tuković Filozofskog fakulteta Lastovska 10 Sveučilišta u Zagrebu Zagrebu Ivana Lučića 3, Zagreb
|