Filozofski fakultet
|
|  Yüklə 1.11 Mb.
|
IZVJEŠTAJTemeljem uvida u molbu i priloženu joj dokumentaciju utvrdili smo da je Tončica RADOVČIĆ, rođena 11. srpnja 1967. u Splitu, hrvatska državljanka, 20. srpnja 1995. godine na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu diplomirala studij novije njemačke književnosti i engleske znanosti o književnosti i time stekla naziv magister artium. Provjerom programa studija i položenih ispita zaključili smo da rečeni studij svojim opsegom i sadržajem odgovara studiju germanistike (nenastavničkog smjera) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pa smo mišljenja da se moliteljičinu zahtjevu za priznavanjem istovrijednosti diplome s onom stečenom na zagrebačkom Filozofskom fakultetu može udovoljiti i dodijeliti joj zvanje diplomirane germanistice i diplomirane anglistice sa svim pravima, koja joj uz to zvanje pripadaju.
dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof dr. sc. Velimir Piškorec, doc. Predmet: Izvještaj stručnog povjerenstva za nostrifikaciju fakultetske diplome Lene SVILIČIĆ VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Izabrani u stručno povjerenstvo za nostrifikaciju fakultetske diplome Lene SVILIČIĆ, stečene na Fakultetu za strane jezike i književnosti Sveučilišta u Bologni, Republika Italija, podnosimo sljedeći IZVJEŠTAJUvidom u molbu i priloženu dokumentaciju utvrdili smo da je Lena SVILIČIĆ, rođena 4. siječnja 1977. u Bihaću, Bosna i Hercegovina, 16. srpnja 2002. godine na Fakultetu za strane jezike i književnosti Sveučilišta u Bologni, Republika Italija, diplomirala studij germanistike i anglistike, kulturno – povijesni smjer. Ujedno smo uvidom u program studija germanistike i anglistike na spomenutom fakultetu i u potvrde o odslušanim kolegijima i seminarima, te položenim ispitima zaključili da su rečeni studiji svojim opsegom i sadržajem usporedivi sa srodnim studijima na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stoga smo mišljenja da se diploma Lene SVILIČIĆ može priznati kao istovrijedna onoj kojom se završava nenastavni smjer studija germanistike i anglistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te da se moliteljici može dodijeliti zvanje diplomirani germanist i diplomirani anglist. Međutim kako moliteljica želi nostrifikaciju svoje diplome kao potpuno istovrijedne diplomi nastavnog smjera studija germanistike i anglistike, smatramo da joj se to može odobriti pod uvjetom da položi niže navedene razlikovne ispite i to: ispit iz kolegija Metodike nastave engleskog jezika ispit iz kolegija Metodike nastave njemačkog jezika, ispit iz kolegija Didaktika ispit iz kolegija Psihologija odgoja i obrazovanja ispit iz kolegija Pedagogija
dr. sc. Velimir Piškorec, doc. FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Povjerenstvo za nostrifikaciju doktorske diplome Inoslava Beškera pregledalo je dokumentaciju (u njoj se nalazi i sama disertacija) te podnosi sljedeći IZVJEŠTAJ Inoslav Bešker obranio je 22. siječnja 2002. na milanskome državnom sveučilištu (Università degli Studi di Milano) doktorsku disertaciju s temom Morlaci kao književni identitet ( I Morlacchi. Un'identità letteraria) te mu je o tome 23. svibnja 2002. izdana diploma doktora znanosti iz područja poredbenih slavenskih književnosti (Dottorato di ricerca in letterature slave comparate). Taj je dokument potpuno istovjetan doktorskoj diplomi iz područja filologije u Republici Hrvatskoj. Iz toga proizlazi da se dokument može nostrificirati, a molitelju priznati sva prava koja mu po zakonu pripadaju. Zagreb, 11.4.2003. Članovi povjerenstva:
Predmet: Izvještaj stručnog povjerenstvaza priznavanje istovrijednosti fakultetske diplome Ivone Šetka u svrhu nastavka naobrazbe u RH VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Imenovani u povjerenstvo za priznavanje istovrijednosti fakultetske diplome Ivone Šetka stečene na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, Bosna i Hercegovina, u svrhu nastavka naobrazbe u Republici Hrvatskoj, podnosimo sljedeći IZVJEŠTAJUvidom u priloženu dokumentaciju (molba, diploma, uvjerenje o položenim ispitima tijekom studija, domovnica) utvrdili smo da je Ivona Šetka, rođena 13. siječnja 1979. godine u Mostaru, Bosna i Hercegovina, na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 25. rujna 2002. godine diplomirala studijske grupe Hrvatski jezik i književnost i Engleski jezik i književnost o čemu joj je izdana i odgovarajuća diploma s nadnevkom 16. prosinca 2002. Provjerom priložene dokumentacije utvrdili smo da se Ivoni Šetka može priznati istovrijednost diplome stečene na Pedagoškom fakultetu u Mostaru s diplomom profesora hrvatskog jezika i književnosti i engleskog jezika i književnosti u svrhu nastavka naobrazbe u Republici Hrvatskoj. Zagreb, 24. 4. 2003. dr. sc. Dunja Fališevac, red. prof. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof. . dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, izv. prof. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI Faculty of Philosophy University of Zagreb Department of Art History HR - 10000 ZAGREB Ivana Lučića 3; tel/fax: 385 1 612 01 44 Fakultetskom vijeću Ovdje Zagreb, 25. travnja 2003. Predmet: molba Tanje Čajavec za priznavanje istovrijednosti diplome IZVJEŠĆE Tanja Čajavec završila je dodiplomski studij UMETNOSTNE ZGODOVINE ("nepedagoška smer") na FILOZOFKOJ FAKULTETI UNIVERZE U LJUBLJANI godine 2002. Studij traje četiri godina a završen je diplomskim ispitima i diplomskim radom. Prema mišljenju stručnog povjerenstva nastavni plan i program studija u Ljubljani dovoljno je sukladan programu u Zagrebu, a da se stečena svjedodžba može izjednačiti s diplomom DIPLOMIRANI POVJESNIČAR UMJETNSOTI na FILOZOFSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, odnosno priznati potupna istovrijednost diplome. Članovi povjerenstva: dr.sc. Sanja Cvetnić, docent dr. Predrag Marković, viši asistent dr.sc. Frano Dulibić, asistent Predmet: Izvješće povjerenstva za priznavanje istovrijednosti diplome Ivan Bujger, rođen 1. siječnja 1977. u Virovitici, državljanin Republike Hrvatske, podnio je zahtjev za priznavanje potpune istovjetnosti inozemne diplome kao hrvatske diplome o završenom sveučilišnom studiju iz područja povijesti umjetnosti. Ivan Bujger stekao je 2002. godine diplomu na Sveučilištu u Auclandu na Novom Zelandu, gdje je završio dodiplomski studij povijesti umjetnosti i managementa. Iz priložene dokumentacije vidljivo je da je Ivan Bujger upisao i pohađao nastavu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (studijske grupe Povijest umjetnosti i Engleski jezik) prve dvije godine studija (1995/96, 1996/97.) te da je položio sve ispite iz prve godine studija povijesti umjetnosti. Stručno povjerenstvo zaključilo je da se program studija na sveučilištu u Auclandu u određenoj mjeri razlikuje od studija na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, te se priznavanje potpune istovjetnosti diplome uvjetuje polaganjem ispita iz slijedećih predmeta: Umjetnost srednjeg vijeka u Hrvatskoj, Renesansna i barokna umjetnost u Hrvatskoj, Umjetnost 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj Zaštita spomenika. S nastavnicima Odsjeka za povijest umjetnosti potrebno je dogovoriti ispitnu literaturu i vrijeme polaganja navedenih predmeta.
dr. Frano Dulibić dr. Sanja Cvetnić dr. Predrag Marković SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ivana Lučića 3, Zagreb
Sam magistarski rad pod naslovom Political Foreign Assistance and Civil Society (Inozemna politička pomoć i civilno društvo) sadrži studiju slučaja na temelju komparativne analize demokratske tranzicije u Južnoj Africi i Hrvatskoj. Rad je napisan na sociološki primjerenoj razini, kako metodološkoj tako i teorijskoj, a konkretni empirijski nalazi i opći zaključci zanimljivi su i originalni. Prema čl.1, st.1, Zakona o priznavanju istovrijednosti straih školskih svjedodžbi i diploma (NN br.57 od 12.07.1996.), od četiri postavljena uvjeta, kandidatkinja u potpunosti ispunjava tri uvjeta: sustav obrazovanja (zemlje u kojoj je stečena diploma), nastavni plan i program, te prava koja daje strana diploma (u istoj zemlji). Četvrti uvjet, trajanje i drugi uvjeti naobrazbe, djelomično je ispunjen i to zbog jednogodišnjeg trajanja postdiplomskog studija (koji je kod nas dvogodišnji). Smatramo da se rečeni uvjeti znatno ne razlikuju s obzirom na čl.1 st.2 Zakona, gdje se zbog znatne razlike priznavanje diplome uvjetuje polaganjem dopunskih ispita ili izradom radova. Također valja uzeti u obzir činjenicu da je kandidatkinja diplomirala studij sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stoga zaključujemo da se Suzani Kunac prizna puna istovrijednost diplome u odnosu na diplomu magistra sociologije na području društveno-humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj, te da joj odobri akademski naziv magistra sociologije. U Zagrebu, 15. travnja 2003. Stručno povjerenstvo: Dr.sc. Vjeran Katunarić, red. prof. Dr.sc. Zrinjka Peruško Čulek, doc. Dr. sc. Benjamin Čulig, izv.prof. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za talijanistiku Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Podnositeljica zahtjeva moli da joj se prizna potpuna istovrijednost diplome talijanskog jezika i lingvistike stečene na Westmisterskom sveučilištu u Londonu s diplomom profesora talijanskog jezika i književnosti odnosno diplomiranog lingvista Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uvidom u stečenu fakultetsku diplomu i u prijepis položenih ispita te njihovom usporedbom s nastavnim planom i programom studija kojima se na Filozofskom fakultetu stječe diploma profesora talijanskog jezika i književnosti odnosno diplomiranog lingvista, a na temelju Članka 8. Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma (NN broj 57 od 12. =7. 1996.), ustanovili smo da studij koje je podnositeljica molbe završila ne odgovaraju u potpunosti studiju talijanistike nastavnoga smjera odnosno studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stoga povjerenstvo predlaže da se Tatjani Mamuli prizna potpuna istovrijednost stečenih diploma s diplomom profesora talijanskog jezika i književnosti i diplomiranog lingvista uz uvjet da položi sljedeće ispite: 1. Historijska gramatika talijanskog jezika i dijalektologija Italije 2. Povijest talijanskog jezika 3. Talijanska književnost 13. i 14. stoljeća 4. Dante Alighieri 5. Talijanska književnost od 15. do 17. stoljeća 6. Talijanska književnost 18. i 19. stoljeća 7. 1 predmet pri Katedri za indoeuropeistiku Odsjeka za opću lingvistiku 8. 1 predmet pri Katedri za algebarsku lingvistiku 9. Semiologija pri Odsjeku za opću lingvistiku. Članovi stručnog povjerenstva: dr. sc. Morana Čale, docent dr. sc. Smiljka Malinar, red. prof. dr. sc. Vlasta Erdeljac, docent Stručno povjerenstvo za priznavanje diploma stečenih u inozemstvu Odsjek za pedagogiju Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu Zagreb, 25. 4. 2003. Predmet: Mišljenje o mogućnosti priznavanja diplome Rose Marie Argudin – Leutarević, stečene na Freie Universitat u Berlinu, iz područja “nauka o odgoju i psihologija” (službeni prijevod) kao potpuno istovjetne diplomi iz pedagogije u Republici Hrvatskoj. FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Zagreb, Ivana Lučića 3 Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zatražilo je od ovog povjerenstva izvješće o mogućnosti priznavanja diplome Rose Marie Argudin-Leutarević, stečene na Freie Universitat u Berlinu, iz područja “Erziehungswissenschaft und Psychologie” (odgojne znanosti i psihologija) kao potpuno istovjetne diplomi iz pedagogije u Republici Hrvatskoj. Povjerenstvo, nakon uvida u dokumentaciju priloženu u spisu, te uvažavajući Zakon o priznavanju istovjetnosti stranih školskih svjedodžbi i diploma (NN, 57/96.), podnosi sljedeće I Z V J E Š Ć E : Pristupnica Rose Marie Argudin-Leutarević, državljanka Republike Hrvatske, rođena je 19. 1. 1963. godine Mexico (Distrito Federal) u Meksiku. Na Freie Universitat u Berlinu studirala je četverogodišnji studij iz područja “odgojne znanosti i psihologija” i stekla akademski naziv “diplomirana pedagoginja”. Tijekom produljenog vremena studiranja (studirala je od je od šk. god. 1989/1990. do šk. god. 1999/2000.) pristupnica je s najvišim ocjenama položila sljedeće ispite: Opća pedagogija Obrazovanje odraslih i izvanškolsko obrazovanje mladih Planiranje, upravljanje, organiziranje i pravo Rad s ciljnim grupama psihologija Sociologija. Uvidom u priloženi materijal povjerenstvo utvrđuje da se studij koji je pristupnica završila u Njemačkoj, iako daje akademski naziv "diplomirani pedagog", dosta razlikuje od studija pedagogije na Sveučilištu u Zagrebu, čime nisu ispunjeni osnovni zakonski preduvjeti za potpuno priznavanje istovjetnosti diplome. Kolegiji koje je pristupnica slušala bitno se razlikuju od kolegija u našem studiju pedagogije, i ne daju ni temeljna ni specifična znanja koja stiču diplomirani pedagozi u nas. Ipak, kako u Hrvatskoj ne postoji tom studiju sličniji studij od studija pedagogije, povjerenstvo donosi sljedeći P r i j e d l o g : Povjerenstvo predlaže da se pristupnici Rose Marie Argudin–Leutarević, diploma koju je stekla na Sveučilištu u Berlinu prizna kao diplome iz pedagogije, uz uvjet da prije toga položi diferencijalne ispite iz kolegija koje odredi Nastavno vijeće Odsjeka za pedagogiju ovog Fakulteta. Ta odluka čini sastavni dio ovog Izvješća. Povjerenstvo: 1. Prof. dr. Ana Sekulić-Majurec, ------------------------------------- 2. Prof. dr. Edite Šooš, ----------------------------------- 3. Asist. Koraljka Posavec, ------------------------------------- Zagreb, 4. travnja 2003. Fakultetskom vijeću Predmet: Peticija studenata III. godine kroatistike da im se odgodi usmeni dio ispita iz Starije hrvatske književnosti Studentima III. godine kroatistike usmeni ispit iz Starije hrvatske književnosti bio je uvjet za upis u VII. semestar. Ove godine studenti su Odsjeku priložili peticiju kojom mole da im se polaganje usmenog dijela ispita odgodi, a da im uvjet za upis u VII. semestar bude samo položeni pismeni dio ispita iz Starije hrvatske književnosti. Vijeće Odsjeka prihvatilo je njihovu molbu uz napomenu da usmeni dio ispita iz Starije hrvatske književnosti polože prije ispita iz Novije hrvatske književnosti. Molimo Vijeće da razmotri njihovu molbu i da im izađe u susret. Pročelnica Odsjeka za kroatistiku Prof. dr. Dunja Fališevac
Odsjek za sociologiju FILOZOFSKI FAKULTET I. Lučića 3 10000 ZAGREB Zagreb, 5. svibnja 2003. FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA
Molim Fakultetsko vijeće odobrenje za korištenje slobodne studijske godine. Da ne bih nekoga opterećivao nastavnim ili ispitnim izmjenama, kao i zbog praktičnosti za studente, koristio bih po jedan semestar u dvije akademske godine. Studijsku godinu započeo bih u drugom (ljetnom) semestru šk. god. 2003/2004, a dovršio s prvim (zimskim) semestrom 2004/2005. Tako bih na studijskoj godini bio od 01.03.2004. do 28.02.2005. Sociologiju migracija i Sociologiju društvenih pokreta predavao bih u obje školske godine u okviru koncentrirane nastave u jednom semestru, dok su Klasične sociološke teorije II ionako jednosemestralni predmet. Dva predmeta s treće godine predavat će se u kontrasemestrima, tako da se studentima ništa neće mijenjati u nastavnom planu, a dobit će mogućnost polaganja ispita nakon jednosemestralno održane nastave. Ispite bih održavao sam. Moju molbu podržalo je Vijeće Odsjeka za sociologiju na svojoj sjednici 30. travnja, a dobio sam i prethodnu suglasnost Dekana. U prilogu dostavljam potvrdu Kadrovske službe o stečenom pravu na slobodnu studijsku godinu. Slobodnu studijsku godinu koristio bih za pisanje knjige o multikulturalizmu, koja bi ujedno trebala biti i osnov za koncipiranje novog izbornog kolegija pod radnim naslovom Multikulturalizam – ideje i politike. Kolegiji na temu multikulturalizma izvode se na sve većem broju uglednih svjetskih sveučilišta, pa pretpostavljam da bi mogao biti od interesa i za neke druge studijske grupe na Filozofskom fakultetu, a ne samo za studente sociologije.
S poštovanjem, Prof. dr. Milan Mesić
Vijeće studenata Filozofskog fakulteta Ivana Lučića 3 Zagreb
dekanu Filozofskog fakulteta, dr. sc. Nevenu Budaku Predmet: molba za uvrštavanje točaka na Dnevni red sjednice Fakultetskog vijeća 14. travnja 2003. Na sjednici Vijeća studenata održanoj 1. travnja 2003. je, datumu usprkos, donesen ozbiljan zaključak o upućivanju molbe za uvrštenje sljedećih točaka na Dnevni red sjednice Fakultetskog vijeća: - obveze odsjeka za objavljivanje termina za ispite - pozivanje studentskih predstavnika na sjednice Vijeća odsjeka - radno vrijeme knjižnica na Fakultetu Raspravom na Vijeću studenata utvrđeno je da velik broj odsjeka nije objavio redovite mjesečne termine za ispite kako je utvrđeno u točci 1. Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o ispitima od 18. rujna 2002. ("Izvanredni ispitni rokovi za ispite koji su samo usmeni organiziraju se u studenom, prosincu, ožujku i travnju, u drugoj polovici mjeseca. U izvanrednim ispitnim rokovima nastavnik je obvezan studentu ponuditi jedan termin za polaganje ispita. Izvanredni ispitni rokovi za ispite koji se sastoje od pismenog i usmenog dijela organiziraju se u studenom ili prosincu i ožujku ili travnju. U svakom od ta dva termina nastavnik je obvezan studentu ponuditi jedan ispitni termin."). Iako je moguće da odsjeci nisu imali dovoljno resursa za organiziranje ispitnih termina, nužno je da Fakultetsko vijeće donese stav o načinu provođenja propisa navedenih u Odluci. Molimo da se o ovom problemu raspravi na Fakultetskom vijeću. Određen broj studentskih predstavnika izjavio je da ne dobivaju redovite pozive na sjednice Vijeća odsjeka. Molimo da Fakultetsko vijeće donese odluku da se svim studentskim predstavnicima dostavljaju pozivi na sjednice Vijeća, odnosno da se utvrdi na koji se način studentski predstavnici trebaju obavještavati o sjednicama.Naposlijetku, o radnom vremenu knjižnica na Fakultetu potrebno je raspravljati jer je na Vijeću studenata utvrđeno da se ne poštuje u potpunosti Odluka dekanskog kolegija o radnom vremenu knjižnica na Fakultetu. Molimo da se na Fakultetskom vijeću raspravi o načinu i eventualnim problemima provođenja ove odluke. S poštovanjem, u ime Vijeća studenata Filozofskog fakulteta Romana Hansal predsjednica |