Filozofski fakultet
|
|  Yüklə 1.11 Mb.
|
Fakultetsko vijeće Ivan JengićFilozofskog fakulteta Pavla Radića 49Sveučilišta u Zagrebu Virovitica Ivana Lučića 310000 Zagreb Sinopsis magistarskog radaSrednjovjekovno graditeljsko naslijeđe na područjuVirovitičko–podravske županije Znanstveno područje: humanističke znanostiPolje: Arheologija Grana: Graditeljstvo razvijenog i kasnog srednjeg vijeka Uvod Zemljopisni prostor koji namjeravam obuhvatiti ovim znanstvenim radom pripada regiji sjeverne Hrvatske, odnosno preciznije, Virovitičko–podravskoj županiji. On obuhvaća, s jedne strane, područje između obronaka Bilogore i Papuka pa sve do sjeverne hrvatske granice na rijeci Dravi. U drugom pak smjeru, od zapada prema istoku, on se rasprostire duž plodne podravske i slavonske ravni. Promatran u širem geografskom smislu ovaj prostor predstavlja jednu od najzanimljivijih povijesnih pozornica na kojoj se susreću i isprepliću utjecaji i silnice gotovo svih europskih regija: sjevera i juga, istoka i zapada. Takav zemljopisni položaj omogućuje ovom geografskom prostoru ulogu bogatog izvora arheoloških lokaliteta i nalaza, odnosno tragova njegova zaposjedanja od strane mnoštva civilizacija i kultura, koje su, pojavljujući se ovdje još od prapovijesti pa sve do današnjeg vremena , ostavile svoj odraz u prostoru i vremenu. Dva su ključna razloga zbog kojih sam se odlučio krenuti u istraživanje i započeti ovaj znanstveni rad. Prvenstveno je to činjenica da postoji bogatstvo neistraženoga arheološkog materijala, odnosno lokaliteta na kojima je moguće istraživati, a s druge strane je do sada vrlo mali broj spomenika srednjovjekovnoga graditeljstva s ovoga zemljopisnog područja precizno istražen i prezentiran široj znanstvenoj javnosti. Teorijska podloga i relevantne spoznaje Teorijsku podlogu za početak istraživanja predstavlja dosadašnja (ne tako opsežna) literatura domaćih autora (Gj. Szabo, Lj. Karaman, A. Horvat, D. Vukićević-Samaržija, Ž. Tomičić itd.), komparativna literatura stranih autora, npr. P. Engel, E. Fügedi, H. Prickler te dokumentacija s terenskih istraživanja (Instituta za arheologiju, Instituta za pov. umjetnosti, Konzervatorskih odjela Ministarstva kulture u Osijeku i Požegi, Gradskih muzeja Virovitice i Slatine). Spoznaje do kojih se može doći proučavanjem spomenute literature i dokumentacije poslužit će mi kao dobra osnova istraživačkom radu na terenu, tj. kao temelj preciznije analize spomeničke građe. Praktična primjena spoznaja istraživačkog rada Mnogobrojne su mogućnosti praktične primjene spoznaja proizašlih iz ovoga znanstvenog rada. Navest ću samo neke: - primjena spoznaja u budućem visokoškolskom obrazovanju - osnova za budući znanstveno-istraživački rad i analizu hrvatske kulturne baštine - praktična primjena u razvoju turističkih potencijala kako na mikrorazini (Virovitičko-podravska županija) tako i na širem prostoru Republike Hrvatske
Prostorno–vremenske odrednice kojima se namjeravam baviti u ovom znanstvenom radu smještaju današnji prostor Virovitičko–podravske županije u srednjovjekovnu Slavoniju (tadašnji geografski pojam za zemlju od Sutle do Dunava, tj. od Gvozda do Drave) odnosno u vrijeme razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Razdoblje je to kraja vladavine jedne vladarske porodice, Arpadovića, i nastavka vladavine Anžuvinaca našim krajevima. Vrijeme je to intenzivne izgradnje, doba rađanja i rasprostiranja zapadnoeuropske civilizacije, koja i u našoj sredini svoj duhovni polet dostojan divljenja oblikuje obilnom izgradnjom samostana, crkava i utvrđenih gradova. No istovremeno ovo doba ne karakteriziraju samo izgradnja i polet nego i poneka kataklizmička zbivanja, poput tatarske provale, obilježene rušilačkim porivom. Uz ove zanimljive povijesno-zemljopisne činjenice još je jedna odrednica važna za potpuno razumijevanje i analizu prvenstveno najstarijih literarnih izvora vezanih uz područje istraživanja, a to je unutarnja crkvena hijerarhija, tj. razmještaj i međusobno razgraničenje biskupija. Podjela crkvenog teritorija u srednjem vijeku smješta današnje područje Virovitičko-podravske županije većim dijelom u Zagrebačku, a jednim manjim dijelom u Pečujsku biskupiju. Ciljevi istraživanja Cilj je ovog istraživanja dovesti do novih znanstvenih spoznaja, do poznavanja naše kulturne baštine, u ovom slučaju srednjovjekovnoga graditeljskog naslijeđa na jednom uže određenom geografskom području. Konačni cilj predstavljao bi izradu i objavljivanje publikacije kao najboljeg načina prezentacije ovoga znanstvenog istraživanja. Metodološki postupci U radu ću se poslužiti interdisciplinarnim pristupom u istraživanju. Pod tim podrazumijevam korištenje različitih literarnih izvora, tj. spoznaja do kojih su došli povjesničari, arheolozi, povjesničari umjetnosti itd. Nastojat ću koristiti najsuvremenije metode arheološkog istraživanja od rekognosciranja i utvrđivanja stanja na terenu do mogućih poduzimanja probnih iskopavanja. Struktura rada Nakon povijesnog pregleda i prikaza općih karakteristika arhitekture razvijenog i kasnog sredjeg vijeka u sjevernoj Hrvatskoj navest će se stanje na terenu dobiveno rekognosciranjem. Analizirat će se pisani izvori i podaci iz literature. Glavno je poglavlje posvećeno analizi sakralne (crkve, kapele, samostani) i profane arhitekture (gradovi i utvrde). Sljedi komparativna analiza prikupljenog arheološkog gradiva. Katalog nalazišta sadržavat će dokumentaciju uz pojedine lokalitete.
Potpis mentora: Potpis voditelja studija: kandidata: dr.sc. Željko Tomičić prof.dr.sc. Nives Majnarić-Pandžić Ivan Jengić Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 3 10000 Zagreb Hrvoje Kalafatić Božidara Magovca 23 10000 Zagreb Sinopsis magistarskoga rada ZNAČAJKE RANE KULTURE POLJA SA ŽARAMA U POSAVINI Znanstveno područje: humanističke znanosti Polje: arheologija Grana: prapovijesna arheologija Kultura polja sa žarama jedna je od najmarkantnijih pojava prapovijesne Europe. Već stotinu godina privlači intenzivnu pažnju znanstvenika. Područje Posavine smatra se za jedno od ključnih područja u njenom nastanku i razvoju. Dosadašnje sinteze obradile su ovaj prostor uzimajući u obzir prvenstveno velik broj ostava i bez boljeg poznavanja naselja i nekropola. Pojačana izgradnja važnih infrastrukturnih objekata i sve organiziranija mreža muzeja i sustav zaštite spomenika zadnjih tridesetak godina otkrili su veći broj naselja i nekropola kulture polja sa žarama na ovom prostoru, a i broj ostava je značajno povećan. Nekoliko lokaliteta je i istraženo, a posljednjih godina provode se i sustavna arheološka istraživanja. Uže područje rada biti će analiza nalaza s lokaliteta rane kulture polja sa žarama, njihov smještaj u postojeće lokalne kulturne grupe polja sa žarama i proučavanje odnosa kulturnih grupa u Posavini sa gravitirajućim područjima. Ciljevi istraživanja su:
Planira se tipološko-komparativnom metodom obraditi nalaze iz naselja i nekropola rane kulture polja sa žarama i tamo gdje to dokumentacija dozvoljava uključiti i stratigrafsku analizu. Tehnologija pečenja keramike bit će također predmetom proučavanja. Za utvrđene importe keramike predviđaju se i kemijsko-mineraloške analize. Analizom topografskih karata, starih i novih, i terenskim pregledom promatrat će se zakonitosti smještaja naselja i nekropola.
17. veljače 2003. Potpis mentora Potpis voditelja studija Potpis kandidata prof.dr.Nives Majnarić- Pandžić prof.dr. Nives Majnarić-Pandžić Hrvoje Kalafatić Fakultetsko vijeće Darko Komšo Filozofskog fakulteta Flanatička 8 Sveučilišta u Zagrebu 52100 Pula Ivana Lučića 3 10000 Zagreb
NUGLJANSKA I VEŠANSKA PEĆ U ISTRI Komparativna analiza epigravetijenske industrije
Znanstveno područje: humanističke znanosti Polje: arheologija Grana: paleolitik Nugljanska peć je pećina smještena među strmim liticama Ćićarije, iznad sela Gornja Nugla kod Buzeta. Vešanska peć je pećina smještena u Veloj Drazi, velikom kanjonu ispod sjeverozapadnih obronaka Učke. Oba lokaliteta se nalaze u Istri, a međusobno su udaljeni petnaestak kilometara zračne linije. Nugljanska peć je istraživana još krajem 19. stoljeća, dok su obje pećine probno sondirane unutar višegodišnjeg arheološkog projekta “Pupićina peć”. Na osnovu materijalnih ostataka dobivenim posljednjim istraživanjima ustanovljeno je da obje pećine sadrže tragove kasno epigravetijenske kulture gornjeg paleolitika, što je i potvrđeno analizama radioaktivnog ugljika, kojima su dobiveni datumi od 12.500 – 11.000 BP. I materijalni ostaci i C 14 datacije upućuju na određenu istovremenost u naseljavanju. Cilj ovog rada je da se ustanove sličnosti i razlike između ova dva lokaliteta, kao što su namjena, dužina i učestalost korištenja te prilagodba različitim okolišima. Kako je navedeno, Nugljanska peć se nalazi na rubu visoravni na nadmorskoj visini od oko 500 m, dok je Vešanska peć smještena u kanjonu, što predstavljaju različite ekološke niše. Metodologija Komparativna analiza ovih lokaliteta biti će stavljena na analizu kremenog materijala, a manje na faunističke, sirovinske, sedimentološke i ostale analize, iako će i one biti korištene. Litičku industriju oba lokaliteta namjerava se sagledati kroz lanac operacija, tj. rekonstrukciju različitih faza transformacije materije od početne obrade sirovinskog materijala do izrade finalnog proizvoda, rekonstrukcije njegovog korištenja te odbacivanja. Kako je sama tipološka analiza alatki bez preciznijih podataka o procesu proizvodnje nedovoljna, namjera je provesti i detaljnu tehnološku analizu obradbenog otpada oba lokaliteta. Struktura rada: Ustanovit će se geomorfološko okruženje oba lokaliteta, opisati podrobno obje pećine i povijest istraživanja. Sve će biti stavljeno u kontekst dosadašnjih saznanja o istarskim pećinama. Razjasnit će se metodologija rada koja se sastoji u zasebnoj tehnološkoj i tipološkoj analizi po prirodnim slojevima na oba lokaliteta. Dobiveni podaci obrade litičkog materijala komparirat će se prvo između oba lokaliteta, kao i u odnosu na istovremene lokalitete Istre. Rezultati će se pregledno iznijeti u zaključku. 12. veljače 2003. Dr. Ivor Karavanić Dr. Nives Majnarić Pandžić Darko Komšo Fakultetsko vijeće Siniša Krznar Filozofskog fakulteta Ak. M.Maleza 87 Sveučilišta u Zagrebu 42240 Ivanec Ivana Lučića 3 10000 Zagreb Sinopsis magistarskog rada UČESTALOSTI I DISTRIBUCIJA DENTALNIH OBOLJENJA KOD ANTIČKIH I RANOSREDNJOVJEKOVNIH POPULACIJA NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA Znanstveno područje: humanističke znanosti Polje: povijesne znanosti Grana: arheologija Iako je broj istraživanja i objavljenih radova sa područja bioarheologije u porastu još uvijek je prisutan značajan nedostatak nekih vrsta podataka. Poglavito se to odnosi na podatke o dentalnim oboljenjima. Dosadašnja istraživanja naime, uglavnom su bila usredotočena na dobivanje paleodemografskih i paleopatoloških spoznaja. Dentalna oboljenja mogu uzrokovati promijene u prehrani, radnoj sposobnosti te bitno utjecati na kvalitetu života ljudi. Prikupljanjem tih podataka ovaj rad bi mogao pomoći u dobivanju potpunije slike o uvjetima i načinu života antičkih i ranosrednjovjekovnih populacija. Bioarheologija odnosno arheološka antropologija je znanstvena disciplina koja pruža uvid u podatke do kojih ne možemo doći arheološkim istraživanjima ili proučavanjem povijesnih izvora. Najveći doprinos donosi u istraživanjima paleolitskih populacija (proučavanje ljudske evolucije) zbog nedostatka povijesnih izvora te teškog i problematičnog tumačenja arheoloških konteksta. Veoma mali broj radova bavi se isključivo dentalnim oboljenjima. Određeni podaci mogu se naći u radovima M. Šlausa koji je objavio antropološke analize antičkih i srednjovjekovnih populacija kontinentalne Hrvatske. U stranoj literaturi ovaj problem je mnogo zastupljeniji te svakako treba spomenuti radove G.C Nelsona, JR Lukacsa, M.Y Iscana, S.Maysa i drugih. Uže područje rada je dentalna analiza antičkih i ranosrednjovjekovnih poplacija na istočnoj obali Jadrana Cilj istraživanja je provesti analizu dentalnih oboljenja na antičkim (Narona, Zadar-Relja, Split-Ad basilicas pictas) i ranosrednjovjekovnim (Radašinovci, Dubravice, Donje polje-Sv.Lovre) populacijama, usporedba dobivenih podataka za svaki lokalitet te ustanoviti postoje li razlike između romanizirane antičke populacije i novopridošle hrvatske populacije. Metodološki postupci primjenjeni u ovom radu biti će sljedeći: za svaku osobu bit će određen spol i starost u trenutku smrti.Starost će bit određena u granicama unutar pet godina, i to na temelju morfologije pubične simfize, aurikularne ploštine zdjelične kosti i sternalnih krajeva rebara, te prisutnosti degenerativnih promjena na zglobnim ploštinama i kralješcima. Nakon tog bit će načinjena inventura zubi prema već postojećem obrascu. Na temelju tog obrasca zabilježit će se dentalna oboljenja (karijes, alveolarni apces, antemortalni gubitak zubiju), njihova lokacija, stanje i intenzitet. Učestalost i distribucija dentalnih oboljenja na svakom će se lokalitetu usporediti između muškaraca i žena te između mlađih i starijih osoba. Nakon toga bit će uspoređeni podaci između istovremenih lokaliteta, a naposljetku i između kompozitnih antičkih i srednjovjekovnih uzoraka. Struktura rada Nakon uvoda u temu pristupit ću u cilju istraživanja analizi dentalnih oboljenja na antičkim i ranosrednjovjekovnim populacijama s navedenih arheoloških nalazišta; usporedit ću dobivene podatke za svaki lokalitet te ustanoviti postoje li razlike između romanizirane antičke populacije i novopridošle hrvatske. Metodom određivanja spola i starosti te određivanjem učestalosti karijesa, alveolarnih oboljenja i antemortalnog gubitka zubiju, dobit će se pouzdani podaci o kojima ću zasebno raspraviti i donijeti zaključke. 27.1. 2003. Potpis mentora Potpis voditeljice studija Potpis kandidata Dr. Mario Šlaus Prof. Dr. N.Majnarić-Pandžić Siniša Krznar Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivana Lučića 3 10000 Zagreb Tino Leleković Paraći 35 21210 Solin Sinopsis magistarskog rada RELJEFNA TERRA SIGILATA S PODRUČJA GRADA VINKOVACAZnanstveno područje: humanističke znanosti Polje: arheologija Grana: rimska provincijalna arheologija Terra sigilata, vrsta rimske keramike, relativno skup proizvod, oduvijek je privlačila znanstvenu pažnju, a pogotovo danas kad se pokazala izvrsnim arheološkim izvorom za proučavanje složenih socio – ekonomskih i kulturnih odnosa u rimskom društvu. Tijekom posljednjih 30 godina, u nizu zaštitnih arheoloških iskopavanja u Vinkovcima istražene su velike površine antičkih Cibala čime su se riješila mnoga pitanja urbanog razvoja, no otvoreni i neki novi problemi. Arheološkim iskopavanjima otkrivena je i velika količina rimskog materijala, pa tako i tere sigilate. Tera sigilata se proizvodila u radioničkim centrima po cijelom Carstvu, te se distribuirala u sve dijelove Carstva, a i izvan njega. Na prostor Panonije roba se, u pravilu, uvozila iz Italije, a kasnije iz Galije, odnosno Germanije, a u manjoj mjeri i iz Recije, odnosno Norika. Specifična tehnologija proizvodnje omogućavala je serijsku proizvodnju. Danas se, zahvaljujući toj činjenici, došlo do osnovnih podataka o radionicama u kojima se tera sigilata proizvodila, njihovoj organizaciji, te distribuciji proizvoda iz većine tih radionica. Stvorena je podloga koja omogućava da se nalazima tere sigilate može determinirati porijeklo i vrijeme proizvodnje, a ponekad i majstor – keramičar. Aktualne spoznaje o samim Cibalama, osim uvida u bogati uvoz tere sigilate, otvaraju i mogućnost postojanja lokalne radionice tere sigilate. Nalazi tere sigilate iz Vinkovaca bi se u ovom radu obradili tipološki i kronološki. Na nalazima tere sigilate koji imaju potrebne elemente pokušalo bi se odrediti porijeklo i radionice u kojima su izrađeni. Svi bitni primjerci će se kataloški prezentirati i načiniti dostupni stručnoj javnosti. Predmet ovog istraživanja bi bila samo reljefno ukrašena tera sigilata zbog velikog opsega materijala, bolje proučenosti reljefne tere sigilate, te zbog bolje iskoristivosti reljefne tere siglate kao arheološkog vrela, s izuzetkom italskih proizvoda koji su vjerojatno malobrojni, pa bi se mogli proučiti u cijelosti. Ciljevi istraživanja su: kataloški prezentirati materijal stručnoj javnosti tipološka i kronološka podjela tere sigilate iz Cibala davanje egzaktnog uvida uvoza tere sigilate u Cibale detektiranje domaće proizvodnje tere sigilate u Cibalama pomoću obrade sakupljenog materijala Metodologija, kojom bi se služilo, obuhvaća razrađenu tipološko – komparativnu analizu keramičarskih nalaza po fakturi, obliku i ukrasu. Za identifikaciju mogućih lokalnih proizvoda planiralo bi se izvršiti prirodoslovne analize (kemijske, mineraloške i dr.) keramike i uzoraka gline iz Vinkovaca. Dobiveni rezultati bi se potom obrađivali statističkom metodom. Završni rezultati bi se, potom, doveli u vezu s arheološkim kontekstom u kojem su primjerci terre sigilate nađeni.
Nakon pregleda povijesti rimske kolonije Cibalae iznijet će se pregled istraživanja tog važnog antičkog središta južne Panonije. Nakon kratkog pregleda topografije grada, tj. mjesta na kojima je pronalažena terra sigillata, analizirat će se uvezena reljefno ukrašena terra sigillata uz posebnu pažnju njezinog izvora tj. radioničkog podrijetla te datacije. Naglasak će biti dan lokalnoj reljefnoj terra sigillati, njezinim značajkama i određivanju vremena proizvodnje. Iza zaključka, koji će rezimirati sve postignute rezultate, bit će dodan iscrpan katalog izrađen po međunarodnim pravilima. 5. veljače 2003.
Fakultetsko vijeće Aleksandra Nikoloska Filozofskoga fakulteta Šarengradska 13 Sveučilišta u Zagrebu 10000 Zagreb Ivana Lučića 3 10000 Zagreb Sinopsis magistarskoga rada
Polje: Arheologija Grana: Antička religija
Jedan od ciljeva ovog rada je dati prikaz karaktera ovog kulta. U radu bi se u nekoliko cjelina posebna pažnja posvetila nalazima iz Republike Hrvatske i njihovim analizama, te objašnjenju načina štovanja na ovom području. Za istraživanje ove tematske cijeline potrebna je interdisciplinarna metoda zbog širine područja koje obuhvaća. Pomoćna disciplina pri ostvarivanju ovog rada bila bi povijest orijentalne i antičke religije. Etnografskim pristupom i konzultacijom antropološke literature omogućilo bi se bolje objašnjenje načina prakticiranja kulta i organizacije svećeničke hijerarhije. U prezentaciji materijala išlo bi se putem analognih proučavanja, dok bi se uz pomoć povijesti antičke umjetnosti objasnila ikonografija ovih božanstava kroz deskripciju plastike. Struktura rada bila bi podijeljena na nekoliko cjelina i to; UVOD U uvodnom dijelu bit će prikazani općeniti elementi kulta Kibele i Atisa kroz svoj razvoj i povijest istraživanja. PORIJEKLO I RASPROSTRANJENOST Kronološki i teritorijalni pregled kulta povezan s određenim povijesnim zbivanjima. MITOLOGIJA Pregled cjelokupne mitološke pozadine likova Kibele i Atisa, te analiza i analogija sa sličnim cjelinama u ostalim mitološkim sistemima. KULT Načini štovanja Kibele i Atisa, glavni aspekti kulta, s naglaskom na one prisutne u antičko doba na teritoriju Hrvatske. Ideja je prikazati izvorne elemente štovanja i objasniti kult kao dio cjeline misterijskih kultova. Na to bi se dodali svećenički redovi i organizacija svetkovina i ceremonija. IKONOGRAFIJA Ova bi cjelina bila posvećena načinima likovnog prikazivanja Kibele i Atisa, bila bi dopunjena prezentacijom i deskripcijom nalaza plastike i epigrafskih spomenika, ponovo s naglaskom na materijal iz Republike Hrvatske. ZAKLJUČAK U završnom bi se segmentu prikazao kult Kibele i Atisa u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje, gdje se ovaj kult javlja i obrnuto. U prednjem bi se planu vidjele razlike kojima se ističe osobitost ovog kulta na ovim prostorima, te sličnosti koje ga povezuju s kultovima iz drugih područja. 20. 02. 2003. Potpis mentora Potpis voditelja studija Potpis kandidata Prof.dr.sc. Prof.dr.sc. Marina Milićević Bradač Nives Majnarić Pandžić Aleksandra Nikoloska Fakultetsko vijeće Mario Novak
|