Filozofski fakultet

SALONA U SVJETLU NOVIH EPIGRAFSKIH NALAZA

Znanstveno područje: humanističke znanosti

Polje: arheologija

Grana: epigrafija

Cjeloviti ili fragmentirani ti nam nalazi bacaju novo svjetlo na život glavnog grada velike rimske provincije Dalmacije.

Čitajući, nadopunjavajući nesačuvano, rekonstruirajući pojedine natpise i interpretirajući ih morat ćemo djelomično obraditi bedeme istočne Salone u koje je bila ugrađena većina ovdje predstavljenih epigrafskih nalaza. Bedemi su popravljani i u kasnoj antici, u vremenu od Teodozija do Justinijana, pa je tada u njih stigao i velik broj naših natpisa, najčešće iz salonitanskih nekropola.

Cilj rada je obraditi i interpretirati sve u najnovijim arheološkim radovima pronađene natpise. Metodologija takve obrade razrađena je u brojnim međunarodnim korpusima rimskih natpisa, pa ćemo je primijeniti u ovom radu. Bit će izrađen i potpun katalog svih natpisa popraćen ilustracijama. Nastojat će se odrediti i radionice u kojima su natpisi nastali; dosadašnja saznanja govore u prilog domaćih radionica i domaćeg kamena pa ćemo nastojati uključiti u ovaj rad i takve konkretne analize.
Struktura rada

U uvodu će biti pisani arheološki radovi iz kojih natpisi potječu. Svi će nalazi natpisa, dakako, biti točno locirani i grafički predočeni. Slijedit će obrada pojedinih natpisa razvrstana u tri osnovne grupe. Nakon nadopune i čitanja svakoga natpisa bit će raspravljano o podacima koje natpis pruža: onomastičkima, etničkima, socijalnima, kultnima i kronološkima. Raspravit će se mogućnosti koje natpisi eventualno pružaju o vremenu rekonstrukcije ili nadogradnje bedema. radu će biti priključen katalog natpisa i zaključak o svemu obradom postignutom.

Solin, 15.04.2003.

mentor voditeljica poslijediplomskog kandidat

studija arheologije
dr. Jasna Jeličić-Radonić prof. dr. Nives Majnarić Pandžić Ivan Alduk

Fakultetsko vijeće

Filozofskoga fakulteta Ana Azinović

Sveučilišta u Zagrebu Nikole Tesle 8

Ivana Lučića 3 10 000 Zagreb

10 000 Zagreb

Sinopsis magistarskoga rada

CRKVENA ARHITEKTURA SREDNJOVJEKOVNOG OKRUGA MORAVČE

Znanstveno područje: humanističke znanosti

Polje: arheologija

Grana: srednjovjekovna arheologija

UVOD: Magistarski rad pod predloženim naslovom tematizirat će zelinski kraj u razdoblju srednjeg vijeka. Na odabir teme potaknula su me arheološka istraživanja kapele Sv. Petra u Novome Mjestu kraj Sv. Ivana Zeline, koja sam vodila kao djelatnik Hrvatskog restauratorskog zavoda, a u sklopu obnove kapele. Prije svega istražit će se povijesni i arheološki kontekst nastanka kapele kao i njeno mjesto u široj perspektivi geografske regije.
TEORIJSKA PODLOGA: Polazno djelo o spomenicima zelinskog kraja, u srednjem vijeku poznatom pod imenom Moravče, svakako je «Po starom Moravču» L. Dobronić. U radu će se u znatnoj mjeri koristiti primarni izvori (povijesni izvori i arhivska građa) u kojima se nalaze važni podaci o srednjovjekovnim crkvenim građevinama. Radom Hrvatskog restauratorskog zavoda i Konzervatorskih odjela Ministarstva kulture na spomenicima kulture tijekom proteklih 10-ak godina, što uključuje konzervatorsko-restauratorska i povijesna istraživanja, upotpunjeni su podaci i iznesene neke nove relevantne činjenice o spomenicima kulture starog Moravča. Načelno se može reći da na zelinskom području postoji veći broj sakralnih spomenika građenih u doba razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.
UŽE PODRUČJE RADA: Arheološka istraživanja kapele Sv. Petra u Novome Mjestu bit će okosnica rada. S obzirom da su istraživanja potvrdila važnost kapele od 14. do 16. st., pokušat će se povući paralele s ostalim spomenicima kulture starog Moravča u tom periodu. Od sakralnih objekata obradit će se ž. c. Svih Svetih u Bedenici, ž. c. Sv. Ivana Krstitelja u Sv. Ivanu Zelini, kapela Sv. Jurja u Psarjevu Gornjem, kapela Sv. Helene u Heleni, kapela Sv. Jurja u Rakovcu, kapela Sv. Marije Magdalene u Bisagu te sakralni objekti koji se spominju u izvorima, ali nisu sačuvani u svom izvornom obliku ili su u potpunosti nestali – ž.c. Sv. Trojstva u Glavnici – Moravču, kapela Sv. Apostola u Psarjevu Gornjem, kapela Sv. Barbare u Barbarišću, kapela Sv. Andrije u Lazu, kapela Sv. Nikole u Donjoj Zelini, kapela Sv. Petra u Kašini, kapela Sv. Jurja u Planini, kapela Sv. Mateja Stubičkog te ž.c. Sv. Petra i Pavla u Bistrici, preteča prošteništa Marije Bistrice.

U radu će biti dodirnuta i profana arhitektura te evidentirana arheološka nalazišta, što će omogućiti kompleksnije sagledavanje mjesta crkvene arhitekture u općem razvoju geografske regije. Tako će se obraditi posjedi, sela i trgovišta 13. do 16. st., te postojeći stari gradovi i utvrde, kao i oni u tragovima i nestali.

U uvodnom poglavlju dat će se geografski, arheološki i povijesni opis kraja. Predstavit će se svi spomenici XIII. do XVI st. otkriveni u Starom Moravču. Bit će prikazana novija arheološka istraživanja sakralnih objekata Starog Moravča, s posebnim naglaskom na kapelu Sv. Petra u Novome Mjestu i na njezino značenje u okviru sakralne arhitekture regije. Među prilozima spominjemo detaljni popis spomenika kulture XIII. do XVI. st., ilustracije, crteže i fotografije te karte.

07. veljače 2003.

Mentor Voditelj studija Kandiat

doc. dr. sc. Mirja Jarak prof. dr. sc. Nives Majnarić Pandžić Ana Azinović

Fakultetsko vijeće Maja Bilić

Filozofskog fakulteta Istarska 5

Sveučilišta u Zagrebu 21000 Split

Ivana Lučića 3

10000 Zagreb

Sinopsis magistarskoga rada

Polje: arheoogija

Grana: antička arheologija
Salona, metropola rimske provincije Dalmacije, odavno je privlačila pozornost istraživača, a prva arheološka iskopavanja započinju daleke 1804. godine. Najreprezentativniji dijelovi grada ujedno su i najbolje sačuvani, istraženi i proučeni dok preostale dijelove Salone još uvijek skrivaju obrađene površine.

Centar današnjeg grada Solina prekriva jugoistočni dio urbs orientalis-a – istočnog proširenja Salone. Na tom su području u drugoj polovici prošlog stoljeća u nekoliko navrata vršena zaštitna arheološka istraživanja. Ona su pokazala da se taj do grada sastojao od urbanih zona u kojima su pronađeni ostaci bazilike, termi i stambenog kompleksa i izoliranih sterilnih zona bez ikakvih nalaza. Nažalost, ona nisu objavljena u potpunosti, već samo kao prethodne informacije i sažetci.

U najnovijim zaštitnim iskopavanjima, izvedenim prilikom izgradnje poslovnog centra u jugoistočnom dijelu Salone, koje je vodila Jagoda Mardešić iz Arheološkog muzeja u Splitu, pronađen je dio arhitektonskog kompleksa i unutar njega sitni nalazi: keramika, kockice mozaika, staklo i mramorne ploče. Upravo ta najnovija iskopavanja bit će predmetom ovom magistarskom radu, te će ih povezati s prijašnjim istraživanjima i uklopiti u postojeću urbanističku sliku tog dijela Salone.
Metodologija je klasična arheološka: valoriziraju se novi, neobjavljeni arheološki nalazi, određuju se po tipu i vremenu izrade i upotrebe i uklapaju u dosada poznate podatke o jugoistočnom dijelu Salone.
Struktura rada

U uvodu ću navesti cilj rada i tada preći na pojedine sektore istraživanja, odrediti njihov točan položaj, međusobne odnose i karakteristike pojedinih sektora viđene u arheološkim nalazima. Dalje ću pristupiti definiranju arhitekture, određivanju tipologije. Sitni nalazi iz najnovijih iskopavanja, podijeljeni u podgrupe oslikat će detaljnije sadržaj i značenje pojedinih sektora. Svim time doći će se do interpretacije urbanističke cjeline jugoistočne Salone i njezinog odnosa prema gradskim bedemima i rijeci Jadro. Zaključno oglavlje će rezimirati postignute rezultate.

mentor voditeljica postdiplmskog studija kandidat

arheologije

prof. dr. sc. Nenad Cambi prof. dr. sc. Nives Majnarić-Pandžić Maja Bilić

Fakultetsko vijeće Morana Čaušević

Filozofskog fakulteta Stran 2

Sveučilišta u Zagrebu 51513 Omišalj

Ivana Lučića 3

10 000 Zagreb

Administrativni i crkveni odnosi kroz arheološke izvore

Polje: Povijesne znanosti

Grana: Arheologija
Tema rada, odnosno područje koje svojim radom želim istražiti, nametnula se pri dugogodišnjem sudjelovanju na arheološkim istraživanjima na otoku Krku, u prvom redu na ranokršćanskom lokalitetu Mirine kod Omišlja.

Ključna pitanja, koja su se pojavila kao osnova rada, odnose se na nekoliko glavnih smjernica kasnoantičkog života, odnosno razdoblja koje mu neposredno prethodi. Razdoblje kasne antike slabo je zastupljeno u istraživanjima spomenutog područja, iako nam je danas poznato više lokaliteta koja bi tome periodu svakako pripadala.

Područje rada obuhvaća prostor Kvarnera i uže otoka Krka u razdoblju prelaska kasnog Carstva na kasnu antiku, zaključno do Justinijana.

Glavne smjernice istraživanja vodit će ka određivanju mogućih administrativnih i crkvenih veza Krka s manjim centrima koji ga okružuju, te Sjevernom Italijom, Istrom i moguće Zadrom, kroz dostupne izvore (pisane, epigrafske i arheološke). U tom smislu treba istražiti u kolikoj je mjeri sjeverni Jadran mogao biti samostalan u okviru Carstva, imajući na umu municipalitet kojeg su starosjedilačke civitates na tom području rano dobivale, te spomen provincije Liburnije, mogućeg odraza kasnijeg razdoblja regionalne posebnosti, makar i unutar velike provincije Dalmacije.

Nadalje, s obzirom da se u arheološkim istraživanjima često istražuje ranokršćanski crkveni objekt, a vrlo rijetko njegov neposredni okoliš, svakako ću pokušati naći odgovor na pitanje odnosa crkve i grada na otoku, dakle u kolikoj je mjeri Crkva mogla biti integrirana u svakodnevni život kasne Antike. Kao vrlo važan element istraživanja nameće se i analiza mogućih centara koji su utjecali na određeni stil gradnje spomenutih crkava. Posredno će rezultat ovog dijela istraživanja sudjelovati u slaganju opće slike konteksta Kvarnera u vrijeme kasne antike.

Rad na temi podijeljen je na tri osnovna nivoa. Prvi podrazumijeva iscrpno pretraživanje postojeće literature i stvaranje osnovne bibliografije, a drugi obradu postojećih epigrafskih spomenika, vezanih sadržajem uz Krk i iščitavanje postojećih pisanih izvora (Notitia Dignitatum, Akti crkvenih koncila, Kasiodor...). Treći korak je obrada poznatog arheološkog materijala, ali i obrada većinom neobjavljenih rezultata novih istraživanja iz posljednjih godina.

Čitava arheološka ostavština bit će smještena u zemljopisne i geološke karakteristike otoka Krka Ocrtat ću njezin povijesni okvir, posebno povijest provincijskih magistrata u okvirima razvoja tamošnjeg Kršćanstva. Precizno će biti navedeno stanje arheoloških istraživanja. Izvore za interpretaciju gradiva pružit će ujedno epigrafski i pisani izvori. Radeći na konkretnoj arheološkoj ostavštini izradit ću katalog lokaliteta analizirajući zasebno svakog od njih. Zaključak će iznijeti rezultate čitavog gore navedenog radnog postupka.

dr.sc. Branka Migotti prof.dr.sc.Nives Majnarić-Pandžić Morana Čaušević

Filozofskog fakulteta Husrefa Redžića 13

Sveučilišta u Zagrebu 71000 Sarajevo

Ivana Lučića 3

10000 Zagreb