JezičNA/mentalna rekonstrukcija eu prostora: nove konceptualne metafore
|
|  Yüklə 295.5 Kb.
|
Korpus se dijeli na dva dijela: EU pojmovnik i metajezik globalizacije. Preklapanja dvaju područja (integracija EU-globalizacija svijeta) su značajna. Naime, razumijevanje integracijskih procesa EU nije moguće bez uvida u globalizacijske procese.3. Analiza korpusaZa potrebe ovoga rada napravljena je vrlo kratka leksička analiza (300 pojmova) koja upućuje na sljedeće: a) Statistički pokazatelji potvrđuju veliku čestotnost upotrebe apstraktnih imenica u oba jezika (hrv. kordinacija, stabilizacija, suradnja, integracija, kohezija, eng. coordination, stabilisation, cooperation, integration, cohesion, itd.), te glagolskih imenica (približavanje, usklađivanje, pristupanje, širenje, izgrađivanje, itd.).u hrvatskom jeziku. b) S obzirom na tvorbu riječi u oba jezika se najčešće koristi slaganje (npr. hrv. euroraketa, Tuning projekt; eng. community legal instruments, general-interest services, Multi-speed Europe, Europe à la carte, Europe of variable geometry, itd.), prefiksacija (hrv. su-odlučivanje, trans-nacionalna, pret-pristupna, među-vladina, trans-granična, de-militarizirana; eng. inter-governmental, co-operation, non-discrimination principle, pre-accession assistance, re-casting of legislation, re-vision of the Treaties, itd.), te skraćivanje, (COST- Co-operation in Science and Technology; CARDS - Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation; EHEA – European High Education Area; CEFTA-Central European Free Trade Agreement, itd.). Značajan broj riječi nastao je i preobrazbom/konverzijom u engleskom korpusu. Najčešće se koriste imenice koje obnašaju funkciju pridjeva. Ovaj se proces zove popridjevljivanje ili adjektivizacija, npr. accession negotiations, candidate countries, Barcelona Process, consultation procedure, employment Committee, state aid, itd. Ostali tvorbeni procesi su manje produktivni. c) Najveći broj riječi nastao je direktnim prijevodom izvornog modela riječi (npr. zemlja kandidat d) Preuzimaju se i izvorni modeli riječi koji se adaptiraju u jeziku primaocu, npr. eng. collateral victim> hrv. kolateralna žrtva, international volunteer > međunarodni volonter , itd.
rijetko se daje hrvatski prijevodni ekvivalent, npr. EC (European community)>EZ (Europska zajednica). Ovdje bi bilo važno napomenuti da mnogi govornici hrvatskoga jezika nisu upoznati s izvornim modelom skraćenice. Za potrebe ovoga rada napravljeno je pilot istraživanje koje obuhvaća 15 ispitanika hrvatskoga jezika, a zadatak im je bio davanje punog naziva šest engleskih skraćenica kao i njihov kontekst uporabe, tj. značenje: UNPROFOR, CARDS, CEFTA, PHARE, UNPA, EC. Rezultati ispitivanja su pokazali sljedeće:
Evidentno je da skraćenice, unatoč velikoj frekvenciji uporabe, predstavljaju problem u razumijevanju stvarnosti koju opisuju. Navodimo 30 riječi koje se najčešće koriste u političkom diskursu kojim se opisuje EU. Riječi su navedene redoslijedom prema frekvenciji uporabe. Navodimo hrvatski prijevodni ekvivalent: Unija, asocijacija, zajednica, povezanost, približavanje, integracija, harmonizacija, koordinacija, suradnja, usklađivanje, konvencija, povelja, pakt, sporazum, protokol, ugovor, rezolucija, pristupanje, predpristupna strategija, multilateralna, transnacionalna, transgranična, višenacionalna, širenje, mobilnost, transparentnost, sloboda, izgrađivanje, regionalni razvoj, stabilizacija. Ova kratka gramatička i statistička analiza poslužila je kao uvod u kognitivnu analizu zadanog korpusa, a što je i cilj ovoga rada.
Sasvim je izvjesno da se paralelno s rastom novih spoznaja, redefiniranjem vremena i prostora, može s pravom govoriti o metaforičkom rastu. Metafora preuzima ulogu važnog instrumenta pomoću kojega se objašnjavaju nepoznate, nove pojave, a što potvrđuje i analiza korpusa koji se temelji na rekonceptualizaciji EU prostora. Novi trendovi i razvoj suvremene tehnologije pruža nove izvore analogija i mogućnost kreativnog stvaranja, iznalaženja novih značenja u staroj formi riječi. Tako je primjerice, kompjutorska metafora povezala ljudsko biće i stroj na takav način da, putem uzajamne razmjene značajki, kompjutor postaje čovječan, a ponašanje čovjeka podsjeća na kompjuter. Kompjutor ima memoriju, on razumije komandu, ima virus, jezik, prozor, ured, itd. Ima sve što ima i čovjek, a čovjek ima kompjutersku memoriju, on je pravi robot, vodi cybersex, i sl. U ovome radu metaforu ne promatramo aristotelovski kao prijenos značenja. Njoj se pripisuje sposobnost jezičnog restrukturiranja stvarnosti. Analizom korpusa (300 pojmova) sakupljenog za potrebe ovoga rada moguće je ustvrditi da je frekevencija/učestalost upotrebe prenesenog značenja riječi veća od upotrebe doslovnog značenja i to u sljedećem omjeru (57% :43%).
Slika 1
Ovakvi rezultati upućuju na važnost istraživanja konceptualnih metafora koje se koriste u 'Euro-govoru'. Budući da metafore ne pružaju doslovni opis stvarnosti nego samo daju konceptualni okvir, one se bolje prilagođavaju promjenama, prihvaćaju nove konotacije i proširuju svoje značenjsko područje usporedo s društvenim i kulturnim promjenama. Tako se primjerice Europa u novom govoru percipira kao mreža (puteva), dinamična forma/proces, kretanje (brod, lokomotiva, bicikl), osoba (tijelo, dijelovi tijela), kuća (namještaj, vrata), i sl. Obnavljanjem zanimanja za metaforu ukazivanjem na konceptualne metafore, kognitivna lingvistika pokazala se visoko produktivnim temeljem lingvističkog istraživanja. Tome su značajno pridonijela istraživanja G. Lakoffa i njegova već klasična knjiga Metaphors We Live By (1980) koja je pokrenula pravi val istraživanja o metafori. Metafore više nisu bile pitanje perifernog interesa nego, naprotiv, pitanje od središnje važnosti. Isti autor svojim najnovijim radovima5 skreće pozornost na važnost istraživanja političkog diskursa u okvirima kognitivne lingvistike, kao i na mogućnost jezične manipulacije, tj. umijeća prikrivanja neželjenih činjenica. No, osim svjesnog mijenjana koncepata, metafora se može promatrati i kao ”primjer kreativne uporabe jezika i manifestacija imaginativnog mišljenja, sposobna za inovativni proboj u područje nepoznatog.” (vidi Z. Radman, 1995:125). U kognitivnoj su lingvistici uvriježeni nazivi za dvije domene koje čine konceptualnu metaforu: izvorna domena (source domain) i ciljna domena (target domain). Brojna istraživanja konceptualnih metafora potvrđuju da konceptualne metafore obično koriste apstraktniji koncept kao cilj, a konkretniji koncept kao izvor. Tako se primjerice vrlo često apstraktni pojmovi poput države definiraju konkretnim pojmovima: osoba, kuća. Naime, naše iskustvo s fizičkim svijetom (kuća, mreža puteva, brod) oko nas služi nam kao prirodna i logička osnova za razumijevanje apstraktnih domena (EU -politička zajednica). G: Lakoff (1987), J. R. Taylor (2003) i drugi smatraju da naš konceptualni sustav6 ovisi o našem fizičkom i kulturnom iskustvu, te o imaginativnim sposobnostima našega uma, odbacujući tako ideju o konceptima kao apstraktnom sustavu izdvojenom iz ljudskog iskustva. Tako primjerice zbog povijesnog iskustva (rata i mijenjanja granica), geografski pojam Balkan nosi dodatne asocijacije koje se koriste u imenovanju novih političkih odnosa. Balkan- geog. planinski masiv na SI Balkanskog poluotoka, fig. surova ili primitivna sredina (V. Anić, 2003; 54)
Evidentno je da riječ/koncept Balkan ima pejorativno značenje, te da imenovanje političke zajednice Zapadni Balkan nije dobro prihvaćeno u Hrvatskoj.
Navodimo neke primjere različite konceptualizacije istovjetne stvarnosti (prostor Hrvatske) koja je uvjetovana iskustvenom, kulturnom i političkom podlogom. EU percipira Hrvatsku u sljedećim okvirima: Western Balkan Countries, convergence regions, Central and Eastern Europe, candidate country, the Adriatic state, underdeveloped countries, developing countries, emergent nations, itd. Hrvatski govornici sami sebe vidi kao: predziđe kršćanstva, Jugostočna Europa, mediternaska zemlja, lokomotiva, most, srednjoeuropska država, zemlja na raskrižju, kolaterlna žrtva i sl. Evidentno je da EU diplomacija percipcira prostor Hrvatske različito od hrvatske diplomacije i javnih medija. Sličan primjer nalazimo u EUROMETA korpusu7 koji naglašava različitost viđenja Njemačke i Velike Britanije. U njemačkom političkom diskursu Europa se konceptualizira kao stablo koje ima svoje korijenje, dok se u velikoj Britaniji Europa percipira kao hram, zgrada koja ima čvrste stupove (pillars). Navodimo primjere konceptualnih metafora koje definiraju prostor EU. 3.2. EU - nove konceptualne metafore Rasčlamba metafora koje pripadaju mentalnom prostoru Europske Unije pokazala je njihovu duboku motiviranost iskustvenim modelima. Mnogi postojeći leksemi su svojim semantičkim nabojem poslužili kao posrednik između ideje i stvarnosti. Analizom korpusa došlo se do sljedećih rezultata koji prikazuju način konceptualizacije EU prostora u suvremenom političkom diskursu: 
Slika 2
Slika 3
S obzirom da je kontekst analize koja je provedena za potrebe ovoga rada geopolitički prostor EU važno je istražiti sam koncept riječi politika. Navodimo primjere iz engleskog jezika: 1) Politika=sport, igra
|
