Ana səhifə

JezičNA/mentalna rekonstrukcija eu prostora: nove konceptualne metafore


Yüklə 295.5 Kb.
səhifə5/5
tarix18.07.2016
ölçüsü295.5 Kb.
1   2   3   4   5

Naša je obveza da budemo most između sredozemnog europskog sjevera i arapsko-afričkog juga, između bogatih i siromaš nih. (Prilog za europske integracije, Europa, 2.prosinca 2008. str.8)


  1. HRVATSKA = RASKRIŽJE PUTEVA

  • ukoliko uzmete kartu Europe i ugledate da je Hrvatska srednjoeuropska država smještena na raskrižju za srednju Europu i Sredozemlje. . (Prilog za europske integracije Europa , 2.prosinca 2008. str.1)


  • Pre-accession strategy and roadmap (EUROVOC)


  1. HRVATSKA = LOKOMOTIVA

  • U slučaju Hrvatske, n joj je dodijeljena uloga lokomotive koja bi svojim napretkomn i reformama morala sa sobom povući cijelu kompoziciju kao primjer i uzor u koji se treba ugledati. (Prilog za europske integracije Europa , 2.prosinca 2008. str.1)


  1. HRVATSKA KAO NESTRUKTURIRANA FORMA

S obzirom da se Hrvatska percipira kao nestrukturirana forma njoj se dodjeljuje pomoć iz fondova pod nazivom:

  • SAP-stabilisation and association process >proces stabilizacije i pridruživanja (EUROVOC)

  • Stability Pact>pakt o stabilnosti (EUROVOC)

  • Consolidating stability and achieving prosperity in the Western Balkans (http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/e50028.htm)


  • CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) (EUROVOC)

  • Program strukturalne prilagodbe ((EUROVOC)

  • stabilizacijski program (EUROVOC)

  • postupak usklađivanja (EUROVOC)



Prostor Balkana jezično se kartegorizira kao predvorje, kao nestabilna, nestrukturirana zajednica, npr.
1) BALKAN = PREDVORJE EUROPE

The EU should also recruit skilled labour from its backyard, and do away with the bureaucratic barriers which are deterring Balkan nationals from the social, economic and educational development they deserve. http://www.neurope.eu/articles/78351.php

2) BALKAN=NESTABILNA REGIJA


4) METAJEZIK GLOBALIZACIJE
O globalizaciji danas raspravljaju mnogi s različitih aspekata: sociolozi, filozofi, antropolozi, lingvisti, i dr. Ona se može promatrati na dva načina:

  1. kao međusobno povezivanje (interconnectedness)

  2. širenje, ekspanzija (expansion)

Prvo viđenje je blisko američkom stavu, a drugo protivnicima globalizacije. Dakle, ono što je za neke napredak (suvremeno društvo, novo doba, novi svjetski poredak, i sl.), za druge je kokakolonizacija, jezični imperijalizam, mekdonaldizacija, ili McWorld, tj. širenje američke kulture, američkih vrednota, osigurava se položaj američkog kapitala i sl. Stoga se nerijetko čuju termini poput: svjetski policajac, globalni šerif, itd.

Globalizacija se može promatrati i kao povijesna transformacija koja obuhvaća različite segmente društva.


a) Ekonomija

Globalizacija kao ekonomnski proces bavi se pitanjima razvoja međunarodnih institucija koje prate ekonomska kretanja u svijetu, kao što su IMF, NAFTA. Ekonomska globalizacija stvara svoj repozitorij novih pojmova kojima nastoji opisati novu stvarnost, npr.

eng. IMF (The International Monetary Fund, World Bank, World Trade Organization (WTO), GATT (The General Agreement on Tarrifs and Trade), NAFTA (North American Free Trade association), itd.

hrv. globalno tržište, globalna ekonomija, Međunarodni monetarni fond, svjetska banka, itd.
b) Politika

Globalizacija kao politički proces bavi se pitanjima nacionalnih država, identitetom, stvaranjem novih asocijacija i sl. Razvoj suvremene tehnologije stvara nove načine komunikacije koje prelaze nacionalne granice. Vrši se kompresija prostora i vremena. Ovdje se postavlja pitanje političkog utjeca koji se provodi putem medija, te pitanje koncentracije medija u rukama jedne nacije i sl. Proces globalizacije dovodi do ukidanja nacionalnih država kao pojmova za razumijevanje političkih i društvenih promjena. Stvaraju se novi pojmovi: novi svjetski poredak, network society. Manuel Castells8 globalizaciju promatra kao restrukturiranje i razvoj društva koji obuhvaća razvoj tehnologije, novu društvenu hijerarhiju, primjerenu informatičkom dobu. Predviđa redefiniranje teritorija i granica, i stvaranje novih pokreta u kulturi, te nastanak društva utemeljenog na umrežavanju (network society).


c) Kultura

Jedan dio znastvenika težište rasprave o globalizaciji postavljaju u sferu kulture. Kultura nije više vezana uz određeni omeđeni geografski pojam, lokalnu zajednicu, državu, grad i sl., nego se stvara novi kulturni kontekst u kojemu se sudaraju i dodiruju različite kulture. Stvara se globalna kultura u kojoj se osjeća snažna dominacija Anglo-američke kulture. Vrši se globalna difuzija američkih kulturnih vrednota, sustava vjerovanja, i načina življenja (npr. odijevanja, prehrane, i sl.), tzv. 'planetary uniformity'.


d) Jezik

Fenomen globalizacije bitno utječe i na status pojedinih jezika. Na globalnom, svjetskom nivou javlja se engleski jezik kao sredstvo globalne komunikacije. Njegovu širenju doprinose povijesne prilike, ekonomski status izvorne zemlje, vojni faktor, razvoj suvremene tehnologije, moćnih medija pomoću koji se šire kako kulturne vrednote tako i jezik koji prenosi informacije o toj kulturi. Globalni jezik postaje metajezik kojim se kategorizira nova stvarnost. Stvara se jezični okvir za objašnjenje novih pojava, npr. International Labour Organization, International Telecommunications Union, World Bank, Amnesty International, United Nations, itd. Neke od navedenih riječi imaju svoj ekvivalentni oblik na prostoru EU: Interpol-Europol, World bank -European Central Bank (ECB), World Cup – Euro Cup, itd

U opisu globalizacije metafora se pojavljuje kao formula koja iz novih iskustvenih pojava uspijeva na komprimirani način izvršiti sintezu 'nespojivog' i tako zapravo pomoći uspostavi novog značenja. U konačnici, metafora se pokazala kao efikasno sredstvo opisa odnosa u stvarnosti i kao instrument projekcije globalnih pogleda na svijet.

5. ZAKLJUČAK

S obzirom da jezik ima važnu ulogu u održavanju, čuvanju i transmisiji ljudskog znanja o ljudskom okruženju i načinima interakcije sa stvarnosti, važno je istražiti jezične modele kojima se definiraju nove pojave iz našega okružja. U ovome radu to su integracijski procesi i rekonstrukcija europskog prostora.

Stanovnici svijeta dijele zajednički prostor, povećava se mobilnost, protok informacija, te stoga valja zaključiti da je važno poznavati repozitorij pojmova/koncepata koji funkcioniraju kao sredstvo nove mentalne rekonfiguracije svijeta, novih identiteta

Razvoj znanja ne bi bio moguć kada se naš jezik i naše konceptualne kategorije ne bi prilagođavale promjenljivim činjenicama u svijetu. Boyd tvrdi (1996:483) da je uporaba metafore jedno je od sredstava za obavljanje zadaće prilagođavanja jezika strukturi svijeta.

Ovaj rad potvrđuje da analiza metaforičkog govora može pomoći u boljem razumijevanju novih odnosa na prostoru EU. Najfrekventnije konceptualne metafore koje definiraju prostor EU su sljedeće:

a) Europa kao mreža puteva, prometno središte prema kojoj putuju mnogi brodovi, vlakovi, autobusi, konvoji, i sl. No, svatko ide brzinom koja mu dogovara.

b) Europa kao dom, kuća, obitelj predstavlja iznimno produktivan model konceptualne metafore koja funkcionira u većini europskih jezika.

c) Europa kao osoba koja ima tijelo, dijelove tijela, srce, bolesti, i sl.

d) Prostor EU često se konceptualizira kao koncentrični krugovi. U sredini kruga su ekonomski i politički najmoćnije zemlje (Francuska, Njemačka), zatim slijede zemlje vanjskog kruga (skandinavske zemlje i dr.), te zemlje koje su postale članice nedavnim proširenjem (Poljska, Mađarska). Izvan kruga su zemlje kandidati i dr.

e) Nadalje, EU se jezično kategorizira kao nedefinirani prostor koji ima fleksibilne granice i koji je voljan primiti sve koji slijede postavljene standarde. U dobro strukturiranoj zajednici vlada ravnoteža snaga, balans, kooperacija, harmonizacija, suradnja, usklađivanje, i sl.

f) Euoropa je jelovnik koji pruža i poštuje raznovrsnu hranu. Izreka 'Unity in diversity' podržava ovaj stav.

Hrvatska se kao zemlja kandidat percipira kao dio Zapadnog Balkana i jugoistočne Europe, te kao nestrukturirana zajednica. Metaforički govor kojega koriste govornici hrvatskoga jezika značajno se razlikuje od metaforičkog govora europske diplomacije. Evidentno je da Hrvataska nije nametnula konceptualni okvir kojim bi se predstavila EU i koji bi bio u suglasju s konceptima EU. U hrvatskom političkom diskursu trebalo bi generirati ključne metafore koje će biti uklopive u govor europske administracije: kretanje prema EU, kući, domu,obitelji, brzina kretanja prema prostoru varijabilne geometrije i koncentričnih krugova, umrežavanje u europsko društvo, klub, i sl.



Metafore koje se koriste u Euro-govoru zajedno s globalnim metaforama čine novi pojmovnik koji preslikava novu stvarnost. Stvaranje zajedničke leksičke baze podataka koja ima značenjske ekvivalente u različitim jezicima izraz je potrebe suvremenog, globaliziranog društva. To je ujedno i put prema novom globalnom jezičnom poretku.

6. Literatura


  1. Anić, Vladimir (2003). Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi Liber.

  2. Benhabib, S. (2002). The Claims of Culture: Equality and Diversity in the Global Era. Princeton, NJ: Princeton University Press.

  3. Boyd, Michael (1993) Metaphor and Theory Change. Ortony, Andrew, ur. Metaphor and Thought. Second Edition, Cambridge: Cambridge University Press, 481-533.

  4. Castells, E. (1997-2000). The Rise of the Network Society: the Information Age: Economy, Society and Culture (vol. I). The Power of Identity: the Information Age (vol. II); End of Millenium: The Information Age: Economy, Society, and Culture (vol. III). Oxford: Blackwell Publishers Inc.

  5. Chilton, Paul & Lakoff, George (1995). Foreign Policy by Metaphor. Schäffner, Christina & Wenden, Anita L. ur. Language and Peace. Aldershot: Dartmouth, 37-60.

  6. Chilton, Paul & Ilyin, Mikhail (1993). Metaphor in political discourse: the case of the ‘common European house’. Discourse & Society, 4.1: 7-31.

  7. Chitlon, Paul (1996). The Meaning of Security. In: Beer, Francis A. & Robert Harriman, eds, Post-Realism: the rhetorical turn in international relations. East Lansing: Michigan State University Press, 193-216.

  8. Chomsky, Noam (2004). Hegemonija ili opstanak: američke težnje za globalnom dominacijom, Naklada Ljevak: Zagreb.

  9. Christiansen, Thomas, Joergenssen, Knud Erik & Wiener, Antje (1999). The social construction of Europe. Journal of European Public Policy, 6.4: 528-544.

  10. Diez, Thomas (1999). Speaking ‘Europe’: the Politics of Integration Discourse. Journal of European Public Policy, 6.4: 598-619.

  11. Drulák, Petr (2001). The Problem of Structural Change in Alexander Wendt‘s Social Theory of International Politics. Journal of International Relations and Development, 4. 4: 363-379.

  12. Drulák, Petr (2002). A Look at the Future EU from the Candidate Countries. Brusis, Martin and Emmanouilidis, Janis, A. Thinking Enlarged: The Accession Countries and the Future of the European Union. Bonn: Europa Union Verlag, 29-46.

  13. Drulák, Petr, Cesal, Jiri and Hampl, Stanislav (2003). Interactions and identities of Czech civil servants on their way to the EU. Journal of European Public Policy, 10.4: 637-654.

  14. Drulak, Petr (2004). Metaphors Europe Lives by: Language and Institutional Change of the European Union, EUI Working papers SPSS. 15. Firenza: European University Institute. (http://www.arena.uio.no/events/documents/Paper_001.pdf)

  15. Fairclough, Norman (1992). Discourse and Social Change. Cambridge: Polity Press.

  16. Fauconnier, Gilles (1994). Mental Spaces, Cambridge: Cambridge Universitry Press.

  17. Fauconnier, Gilles (1997). Mappings in Language and Thought, Cambridge: Cambridge University Press.

  18. Lakoff, Georg (2008). The Political Mind: Why You Can't Understand 21st-Century American Politics with an 18th-Century Brain , Penguin Group: New York.

  19. Lakoff, George (2008). The Political Mind: Why You Can't Understand 21st-Century American Politics with an 18th-Century Brain , New York: Penguin Group.

  20. Goatley, Andrew (1997). The Language of Metaphors, London: Routlage.

  21. Hülsse, Rainer (2003). Sprache ist mehr als Argumentation: Zur wirklichkeitskonstruierenden Rolle von Metaphern. Zeitschrift für internationale Beziehungen, 10.2: 211-246.

  22. Jachtenfuchs, Markus and Thomas Diez and Sabine Jung (1998). Which Europe? Conflicting Models of a Legitimate European Political Order. European Journal of International Relations. 4(4): 409-446.

  23. Johnson, Mark (1987). The Body in the Mind, The Bodily Basis of Meaning, Imagination and Reason, Chicago: Chicago University Press.

  24. Kierzkowski, Henryk (2002). Europe and Globalization, New York: Palgrave, Macmillan.

  25. Kövecses, Zoltan (2002). Metaphor: A Practical Introduction, Oxford University Press, Oxford: New York.

  26. Lakoff, George & Johnson, Mark (1980). Metaphors We Live By. Chicago: Chicago University Press.

  27. Lakoff, George (1987). Women, Fire, and Dangerous Things: What Categories Reveal about the Mind. Chicago: Chicago University Press

  28. Lakoff, George & Turner, Mark (1989). More Than Cool Reason: A Field Guide to Poetic Metaphor. Chicago: Chicago University Press.

  29. Lakoff, George (1993). The contemporary theory of metaphor. Ortony, Andrew ur. Metaphor and Thought. (2. izdanje), Cambridge: Cambridge University Press, 202-251.

  30. Lakoff, George (1996). Moral Politics: What Conservatives Know That Liberals Don’t. Chicago: The University of Chicago Press.

  31. Marcussen, Martin and Risse, Thomas, Engelmann-Martin, Daniela, Knopf, Hans Joachim, Roscher, Klaus (1999). Constructing Europe? The evolution of French, British and German nation state identities. Journal of European Public Policy, 6.4: 614-633.

  32. Milliken, Jennifer L. (1996). Metaphors of Prestige and Reputation in American Foreign Policy and American Realism. Beer, Francis A. & Robert Harriman, ur. Post-Realism: the Rhetorical Turn in International Relations. East Lansing: Michigan State University Press, 217-238.

  33. Musolff, Andreas (1995). Promising to End a War: Language of Peace? The Rhetoric of Allied News Management in the Gulf War 1991. Schäffner, Christina & Wenden, Anita L. ur. Language and Peace. Aldershot: Dartmouth, 93-110.

  34. Musolff, Andreas (2001). The Metaphorisation of European Politics: Movement on the Road to Europe. Musolff, Andreas et al., ur. Attitudes Towards Europe: Language in the Unification Process. Aldershot: Ashgate, 179-200.

  35. Rosamond, Ben (1999). Discourses of globalization and the social construction of European identities. Journal of European Public Policy, 6.4: 652-668.

  36. Rosamond, Ben (2000). Theories of European Integration. London: MACMILLAN.

  37. Starke-Meyerring, D. Meeting (2005). The Challenges of Globalization: A Framework for Global Literacies in Professional Communication Programs. Journal of Business and Technical Communication, 19: 468-499.

  38. Waever, Ole (1998). Explaining Europe by Decoding Discourses. Wivel, Anders, ur. Explaining European Integration. Copenhagen: Copenhagen Political Studies Press, 100-146.

  39. Waever, Ole (2004). Discursive Approaches. Antje Wiener and Thomas Diez, ur. European Integration Theory. Oxford: Oxford University Press, 197-216.


Internet izvori:


  • EUROVOC (http://www.hidra.hr/eurovoc/eurovoc1.HTM),

  • EUROMETA CORPUS http://www.dur.ac.uk/mlac/german/resources/arcproject/,

  • ( http://www.geotimes.ge/index.php?m=home&newsid=13823)

  • http://www.arena.uio.no/publications/wp01_5.htm,.

  • http://www.neurope.eu/articles/

  • http://www.poslovni.hr/78496.aspx

University of Split

Danica Škara, PhD

dskara@ffst.hr


Linguistic/mental reconstruction of the EU: new conceptual metaphors
Summary
This paper develops a discourse analysis framework for addressing conceptual metaphors and new mental images of the EU from a cognitive point of view.

On reviewing the major databases of the European integration , several conceptual metaphors on which most of the EU discourse relies have been identified. These include the following: Europe=movement/process (32%), Europe=house, family (21%), Europe=person/body (9%), Europe=geometrical space (9%).

Common concepts are a result of language ecnonomy and the needs of a modern, integrated society. This discourse leads to the 'EU-speak', common metaphors, and a common EU and global mentality.

Key words: EU, political discourse, conceptual metaphors




1 Prema P. Druláku (2004:16) granice EU su 'mekane', promjenljive i kao takve ostavljaju vidljive posljedice na status i identitet građana: ”To start with, EU external borders are soft and in flux, given the overlapping identities and unclear boundaries it is not totally clear who is a member and who is not. The category of membership is radial, there are some who certainly are members and some who are not but then there is the grey area of those who are members to some extent. Similarly, there are several types of citizenship 'with different sets of rights and duties'.”

2 H. Kierzkowski (2002:100) smatra da EU značajno utječe na politička događanja u drugim dijelovima svijeta: ”Europe continues to be the main 'exporter' of legal-political constructions related to the organization and distribution of power. In the past, it was the nation-state. At present, it is a model of integration that is followed at different levels in many regions of the world. ”

3 Vidi H. Kierzkowski (2002:2): ”...we surely cannot consider 'Europe' to be a wholly autonomous cultural, political and economic entity independent of developments beyond its geographic limits”.

4 Prema Christiansenu et al. (1999: 541) Euro-govor funkcionira kao sredstvo komunikacije u transnacionalnoj jezičnoj zajednici: ”It can be defined as the purpose-built vocabulary of terms to describe (and shape) the reality of the EU”.

5 Detaljnije o tome vidi u knjizi Lakoff, George (2008). The Political Mind: Why You Can't Understand 21st-Century American Politics with an 18th-Century Brain , New York: Penguin Group.

6 ”…cognitve linguistics strongly emphasizes the non-arbitrary, motivated nature of language structure. (...) certain experiences are strongly conditioned by culture and environment.” (Taylor, John R. 2003:141)


7 The negotiation of the Maastricht treaty, for instance, was marked by a clash between two rival ideas of the European Union. One, shared by Germany and the federalist smaller states, saw the Union as a tree, with all its activities brought together in one set of institutions, creating a single federal state. It was a single, growing, living organism, with one trunk, its roots sunk in the rich European soil. The rival metaphor, backed by France and Britain, was the temple. They wanted different policy areas split off from each other, in separate "pillars". (http://www.dur.ac.uk/mlac/german/resources/arcproject/)

8 Castells, E. (1997-2000). The Rise of the Network Society: the Information Age, Economy, Society and Culture (vol.1). the Power of Identity: the Information Age (vol.II); End of Millenium: The Information Age: Economy, Society, and Culture (vol.III). Oxford: Blackwell Publishers Inc.
1   2   3   4   5

Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət