Antička povijest hrvatskog prostora

Uprava gradovima (= municipalna uprava)

- Mogu imati status (usp. Dodatak 3: Naselja):

• 
  KOLONIJE
  
• 
  MUNICIPIJA (s latinskim ili rimskim statusom)
  
• 
  PEREGRINSKE DOMORODAČKE ZAJEDNICE
  

• 
  Uprava gradovima
  

- Na teritoriju gradova postoje i sela, trgovišta, zaseoci, cestovne postaje i t. d., ali i vrlo brojne VILLAE RUSTICAE (gospodarsko-ladanjska imanja)

• 
  Uprava kolonijama i municipijima
  

- Visoke gradske funkcije obnašaju i AEDILES

- Svaki grad ima svoje gradsko vijeće (ORDO DECURIONUM) i, naravno, gradske vijećnike (DECURIONES)

- Visoke položaje zauzimaju i svećenici

- Najviši ugled među municipalnim dužnosnicima imaju DUOVIRI QUINQUENNALES (II VIRI Q.Q.) čija je zadaća napraviti popis građana svake pete godine. Oni se biraju između najčasnijih bivših duovira.

Literatura

• 
  I. Fadić, Ime prokonzula Cn. Tamphila Vále na zdencu foruma Jadera, Arheološki vestnik, 37, Ljubljana, 1986., 409-433.
  
• 
  M. Hoti, Sisak u antičkim izvorima, Opuscula archaeologica, 16, Zagreb, 1992, 133-163 (= http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=572).
  
• 
  A. Jagenteufel, Die Statthalter der römischen Provinz Dalmatia von Augustus bis Diokletian, Wien, 1958.
  
• 
  J. Medini, Provincia Liburnia, Diadora, 9, Zadar 1980, 363-435.
  
• 
  D. Pinterović, Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978.
  
• 
  J. J. Wilkes, Dalmatia, London, 1969.
  
• 
  http://www.geocities.com/alexprobus/GovChron.htm#Glory
  

Romanizacija: Vjera i običaji

• 
  Rimski kultovi
  

• 
  Kapitolinska trijada: Jupiter (optimus maximus), Junona i Minerva /zajedno ili samostalno/
  
• 
  štovanje carskog kulta
  
• 
  Liber i Libera /zajedno ili samostalno/
  
• 
  Mars
  
• 
  Herkul
  
• 
  Neptun
  
• 
  Venera
  
• 
  Merkur
  
• 
  Jan, itd.
  

• 
  Domorodački kultovi (v. Dodatak 4: Domorodacka bozanstva)
  

• Histri:

• 
  (H)eia, Ica, Iria, Seixomnia Leucitica
  
• 
  Melosocus, Silvanus(??)
  

• Liburni:

• 
  Heia, Ica, Iria, Aitica, Iutossica, Anzotica, Latra, Sentona
  
• 
  Iicus, Taranucus, Silvanus(??)
  

• Delmate:

• 
  Dijana, Silvane, Nimfe
  
• 
  Silvan (Silvester, Messor, Domesticus)
  

• Japodi:

• 
  Bind
  

• Pannoni:

• 
  Vidasus (= Silvanus?) i Thana (= Dijana?) s natpisa u Topuskom (uz sjeverne rubove japodskog teritorija)
  

• 
  Orijentalni kultovi
  

• 
  Mithras
  
• 
  Magna Mater Deorum (= Kibela)
  
• 
  egipatski bogovi Izida i Serapis /zajedno ili samostalno/
  

• 
  Starinski običaji
  

- reljefi na nadgrobni spomenicima (npr. na japodskim urnama ili na stelama iz Ruduše u Sinju) čuvaju i stare simbole

- reljefi na spomenicima prikazuju dijelove domaće nošnje (npr. obuću poput opanaka, kratko potpasane tunike, rubac, hlače kod muškaraca), frizure (npr. pletenice)

- na latinskim natpisima sačuvana su domorodačka imena i imenski obrasci (v. Dodatak 5: Domorodacka imena)

• 
  Prežitci domorodačkog društvenog uređenja
  

• 
  princeps civitatis Doclatium
  
• 
  princeps castelli Salthua
  
• 
  princeps municipi Riditarum (jedan istovremeno obnaša magistraturu IIvira q.q., a drugi dekuriona)
  

• 
  princeps Delmatarum
  
• 
  princeps Desitiatium
  
• 
  princeps Iapodum
  

Literatura

• 
  D. Rendić-Miočević, Iliri i antički svijet, Split, 1989 (razni članci).
  
• 
  Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, ur. A. Durman, Zagreb, 2006., s.v. Topusko, str. 270-271.
  
• 
  M. Suić, Zadar u starom vijeku, Zadar, 1981.
  
• 
  J. J. Wilkes, Dalmatia, London, 1969.
  
• 
  J. J. Wilkes, Iliri, Split, 2001.
  

Zbivanja 3.-7. stoljeća

Uvod: zbivanja 2. stoljeća

- Sarmati i drugi narodi već ugrožavaju granice uz donji dok Dunava

- Rat protiv velikog konglomerata naroda predvođenih Kvadima i Markomanima (Markomanski rat, o. 167.-180 g.) je ozbiljna najava onoga što će slijediti u narednim stoljećima

Zbivanja 3. stoljeća

- tijekom 2. polovice 3. st. prilično nemirno vrijeme u Panoniji zbog novih snažnijih provala “barbara” preko Dunava

- tijekom perioda općeg oporavka Carstva za Dioklecijana i Konstantina, oporavlja se i panonski prostor

- Dalmacija je uglavnom netaknuta ovim zbivanjima

- o. 297. Dioklecijan ustanovio dijecezu Ilirik

Zbivanja 4. stoljeća

- Oko sredine 4. st. Gote (donji tok Dunava) počeo je pod pokroviteljstvom Carstva pokrštavati arijanski svećenik i zatim gotski biskup Vulfila.

- u zadnjoj četvrtini 4. st. započinje prodor “barbarskih” naroda preko Dunava – Velika seoba naroda

- o. 370. (375.) Huni provalili u Europu

- 374. Kvadi zamalo osvojili Sirmij

- 376. g. Zapadni Goti (Vizigoti) prešli Dunav i naselili se u Donjoj Meziji kao foederati na poziv cara Valensa

- Zapadni Goti porazili i ubili u bitci kod Hadrijanopola cara Valensa

Zbivanja 4. stoljeća
(379.- 568. traje tzv. germansko doba panonske povijesti)

• 
  379. godine:
  

- u Sirmiju za cara isklican Teodozije I. On je oružjem uz puno muke obuzdao ove nove federate, ali su pri tome teško stradali MURSA i Stridon i neki drugi veliki panonski gradovi.

- istodobno se pokrštavaju ovi novi federati u Panoniji

• 
  380. godine:
  

Zbivanja 4. stoljeća: važnije bitke za prevlast

- 351. g. - Bitka kod Murse: august Konstancije II. nanio je odlučan poraz Magnenciju

- 387. ili 388. g. – Bitka kod Siska: car Teodozije svladao uzurpatora Maksima skupivši saveznike Hune, Gote i Alane (tad već u sastavu rimske vojske)

Zbivanja 5. stoljeća

- 410. g. Zap. Goti osvojili i opljačkali RIM, pa otišli za Hispaniju

- 420. g. umro Sv. Jeronim

- 433. g. "divlji" Huni djelomice prešli u Panoniju i vj. 433. postali službeni gospodarom panonskih provincija

- 441. g. Huni osvojili srijemsku Panoniju (= Pannonia Secunda)

- 453. umro Atila. Nakon toga je srijemska Panonija potpala pod Istočno rimsko carstvo

Zbivanja 5. stoljeća: “dalmatinski vladari”

- sredinom 5. st. u Saloni moćnom mornaricom prilično neovisno vlada Marcelin

- 467. ubijen Marcelin, a Dalmacijom vlada njegov nećak Julije Nepot

- 472. Julije Nepot ulazi u Italiju i proglašen je Augustom (uz suglasnost cara Leona I.)

- 475. ga je svrgao Orest i prognao u Dalmaciju, a na prijestolje postavio svog sina Romula (Augustula), no novi car Istočnog rimskog carstva, Zenon, i dalje Nepota smatra legitimnim vladarem

- 480. ubijen Julije Nepot, posljednji legitimni car Zapadnog rimskog carstva.

Zbivanja 5./6. stoljeća: Ostrogoti

- 489. Ostrogoti predvođeni Teodorikom, a na poticaj cara Zenona, kreću u Italiju svladati Odoakra.

- 535.-555. gotsko-bizantski rat.

- o. 552. Ostrogoti izgubili Histriju, i ona prelazi pod vlast Bizanta, te je zajedno s Venetijom potpala pod Ravenatski egzarhat.

Zbivanja 6. stoljeća

• 
  Slaveni i Avari
  

- 558. Avari sklopili savez s Justinijanom; na sjevernom crnomorskom prostoru pokoravaju mnoga hunska i antsko-slavenska plemena

- 567. Avari se naseljavaju u današnjem Banatu i Bačkoj, pokorivši ondje nastanjene germanske Gepide. Zauzimaju cijelu Panoniju osim srijemske (Sekunde), koja je i dalje pod vlasti Bizanta. Podunavlje je postao središte avarske države (kaganata)

• 
  568.-582.
  

- U međuvremenu Slaveni se naseljavaju uz Savu, Dravu, Blatno jezero i prodiru duboko u alpska područja (Norik)

• 
  578.-594.
  

- 584. Slaveni prodrli do Soluna (Thessalonike)

- 592. car Mauricije je protjerao Avare s desne obale donjeg Dunava i Trakije, i očistio Balkan od Slavena.

- 593. bizantski strateg Prisko imao je djelomičnog vojnog uspjeha u Sklaviniji (potukao dva kneza, ali se morao vratiti)

- 594. sličnog je "uspjeha" i Priskov "nasljednik" Petar, brat cara Mauricija: potukao je jednog kneza, ali su Slaveni potukli njega. Petar se sljedeće godine morao povući na desnu obalu Dunava.

• 
  597. g.
  

- Avarski kagan Bajan je iskoristio tu Priskovu zauzetost drugim poslom i pošao na rimsku Dalmaciju, ali su ga bizantske snage potukle negdje na prostoru današnje Bosne i prisilile ga na uzmak

• 
  599. g. avarsko-slavenske čete provaljuju preko Dalmacije i Istre sve do Italije
  

Zbivanja 7. stoljeća

- 601. nove vijesti o takvim provalama u Istri. Bizantske snage na Tisi zarobili 8.000 Avara i Slavena

- 611. nove vijesti o takvim provalama

- 610.-641. u vrijeme cara Heraklija, Slaveni - avarski podanici i oni iz Sklavinije - poplavili Balkan i naselili Dalmaciju, Meziju, "Ilirik", Trakiju i Grčku sve do Peloponeza. Stradali mnogi gradovi, npr. Singidnunum, Skardona, Delminij, Narona, Epidaurum i Salona.

- o. 614. tradicionalna godina pada Salone i propasti rimske Dalmacije, no do toga je došlo koje desetljeće kasnije (o. 624.? 634? ili sl.)

- 626. nakon slavensko-avarskog poraza ispod zidina Carigrada, oslabila je avarska država. To su iskoristili Hrvati, pobjednici nad Avarima, da se učvrste uz istočnu jadransku obalu i na kopnu sve do Drave

- 630-ih: prema Konstantinu Porfirogenetu, Hrvati su 30-ih godina 7. st. došli na poziv cara Heraklija, a pod vodstvom 5 braće (Kluk, Lovel, Kosenc, Muhlo, Hrvat) i 2 sestara (Vuga i Tuga) u rimsku Dalmaciju, gdje su pobijedili Avare, oslobodili tamošnje podjarmljene Slavene i zavladali tom zemljom

- 640./641./642. papa Ivan IV. šalje opata Martina u Istru i Dalmaciju otkupljivati crkvene svetinje i romanske zarobljenike od pogana (misli se na Slavene). Zacijelo tada počinje postupno pokrštavanje Hrvata.

Literatura

• 
  S. Andrić, Južna Panonija u doba velike seobe naroda, Scrinia Slavonica, 2, 2002., 117-167 (= http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14661).
  
• 
  M. Hoti, Sisak u antičkim izvorima, Opuscula archaeologica, 16, Zagreb, 1992, 133-163 (= http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=572).
  
• 
  D. Pinterović, Mursa i njeno područje u antičko doba, Osijek, 1978.
  
• 
  M. Suić, Zadar u starom vijeku, Zadar, 1981.
  
• 
  J. J. WIlkes, Dalmatia, London, 1969.
  

Kršćanstvo i kasnoantička baština

Rana crkvena organizacija

- Biskupska središta:

• 
  Panonija: Siscija, Mursa i Jovija,
  
• 
  Dalmacija: Salona, Jader, ...
  
• 
  Histrija: Parentium, Pola
  

Dalmatinski mučenici

- biskup Domnio (vj. krajem 3. st.) – mučen 10. travnja 304.

- istovremeno kad i Sv. Domnio mučeno je još 40-ak drugih kršćana

- između 11. i 18. travnja 304. mučeni su i salonitanski mučenici:

• 
  svećenik Asterije,
  
• 
  đakon Septimije,
  
• 
  četiri laika: Antiohan, Gajan, Telije i Paulinijan, koji su zajedno s Asterijem pokopani nedaleko mjesta njihova mučeništva ( = amfiteatra) – i gdje će kasnije nastati cemeterijalni kompleks KAPLJUČ
  

Salona

- u njoj su sačuvani brojni spomenici ranog kršćanstva od kojih valja istaknuti:

• 
  basilica urbana (gradska bazilika)
  
• 
  cemeterijalne bazilike na Kapljuču, Manastirinama i Marusincu
  

Panonski mučenici

- U Cibalama su vjerojatno 304. mučeni zbog kršćanstva i potom štovani kao sveci “prvak čitačâ” Polion i biskup Euzebije, za kojeg nije sigurno da je cibalski.

- Iz Murse nema zasvjedočenih predaja o mučenicima

Histarski mučenici i svjedoci vjere

Tada su mučeni i porečki vjernici Dimitrije i Julijan

Biskupija u Puli postoji najkasnije od kraja 5. st., i nema sigurnih dokaza o progonima u ranijem dobu – ali predaja pripisuje oko 290. g. mučeništvo sv. Germanu

Eufrazijeva bazilika u Poreču

Crkveni sabori u Saloni 530. i 533. g.

- Akti tih sinoda sačuvali su se jedino u mnogo kasnijoj preradi (ili predlošku?) Kronike splitskog arhiđakona Tome, tzv. Većoj salonitanskoj povijesti (Historia Salonitana maior), ali inače nema stvarnih razloga za sumnju u njihovu autentičnost.

Znatniji kompleksi javne i javno-vjerske arhitekture:

- Mogorjelo

- Eufrazijeva bazilika i episkopalni kompleks u Poreču,

- .....

Literatura

• 
  S. Andrić, Južna Panonija u doba velike seobe naroda, Scrinia Slavonica, 2, 2002., 117-167 (= http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14661).
  
• 
  Đ. Basler, Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1972.
  
• 
  Dioklecijanova palača: katalog izložbe, ur. T. Marasović - N. Cambi, Split, 1994.
  
• 
  E. Marin, Starokršćanska Salona, Zagreb, 1988.
  
• 
  Od nepobjedivog sunca do sunca pravde, ur. Ž. Demo, Zagreb, 1994., katalog izložbe.