Uredbu o graničnim vrijednostima emisija onečIŠĆujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora

(6) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji popis svih postrojenja na koja se primjenjuje stavak 1. ovoga članka, s podacima iz podstavaka 1., 2. i 3. stavka 3. ovoga članka do 1. siječnja 2016. godine.

(7) Operater velikog uređaja za loženje i plinske turbine kojem se odobri izuzeće iz stavka 1. ovog članka dužan je dostavljati podatke o % proizvodnje korisne topline u postrojenju isporučene u obliku pare ili vruće vode javnoj mreži za isporuku toplinske energije izraženo kao petogodišnji pomični prosjek Ministarstvu do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu za razdoblje na koje se izuzeće odnosi.

(8) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji podatke iz stavka 7. ovoga članka za postrojenja na koja se primjenjuje stavak 1. ovoga članka do 31. svibnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu za razdoblje na koje se izuzeće odnosi.

Članak 108.

(1) Postojeći uređaj za loženje ili plinska turbina koji je 6. siječnja 2011. bila dio malog izoliranog sustava može biti izuzeta od obveze poštivanja GVE iz Priloga 8. i 11. točke 1. ove Uredbe i stope odsumporavanja iz Priloga 12. stavka 2. ove Uredbe za razdoblje od 1. siječnja 2016. godine do 31. prosinca 2019. godine do kada se primjenjuju GVE određene u rješenju izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša odnosno izdaje okolišna dozvola.

(2) Operater postrojenja iz stavka 1. ovoga članka može zahtjev za izuzeće od obveze poštivanja GVE iz stavka 1. ovoga članka podnijeti Ministarstvu do 31. prosinca 2012. godine.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka sadrži podatke o ukupnoj godišnjoj potrošnji energije malog izoliranog sustava i količini energije dobivene kroz povezanost s ostalim sustavima.

(4) O zahtjevu iz stavka 2. odlučuje se u postupku koji se provodi prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša odnosno izdaje okolišna dozvola.

(5) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji popis svih postrojenja iz stavka 1. ovoga članka i podatke iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 109.

(1) Postojeći veliki uređaj za loženje i plinska turbina može biti izuzet od obveze poštivanja GVE iz Priloga 8. i 11. točka 1. ove Uredbe za onečišćujuće tvari i, gdje je primjenjivo, od obveze poštivanja stope odsumporavanja iz Priloga 12. stavka 2. ove Uredbe koje su predmetom Prijelaznog nacionalnog plana za razdoblje od 1. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2020. godine ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) akt za uporabu prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja izdan prije 27. studenoga 2002. godine ili je podnesen uredan zahtjev za izdavanje akta za uporabu prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja prije 27. studenoga 2002. godine pod uvjetom da je postrojenje pušteno u rad najkasnije 27. studenoga 2003. godine;

(b) za koje se ne primjenjuju odredbe članaka 107. i 111. ove Uredbe;

(c) unutar rafinerija veliki uređaj za loženje i plinska turbina ne koriste, same ili s drugim gorivima, niskokalorične plinove iz uplinjavanja ostataka iz prerade ili destilacijske i preradbene ostatke iz prerade sirove nafte za vlastitu potrošnju;

(d) do 30. lipnja 2020. godine primjenjuju se GVE sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica iz Priloga 9. ove Uredbe, odnosno GVE određene u rješenju izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša odnosno izdaje okolišna dozvola.

(2) Operater postojećeg velikog uređaja za loženje i/ili plinske turbine može zahtjev za izuzeće od obveze poštivanja GVE iz stavka 1. ovoga članka podnijeti Ministarstvu do 31. siječnja 2013. godine.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka za svako postrojenje sadrži podatke iz Priloga 13. ove Uredbe.

Članak 110.

(1) Na temelju zahtjeva iz članka 109. ove Uredbe Ministarstvo uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za energetiku donosi Prijelazni nacionalni plan za razdoblje od 1. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2020. godine.

(2) Prijelazni nacionalni plan sadrži:

– popis svih postrojenja obuhvaćenih planom, uključujući sve relevantne informacije o njihovim radnim karakteristikama,

– izračunani doprinos svakog pojedinog postrojenja nacionalnim gornjim granicama emisija za 2016. i 2019.,

– tablicu s utvrđenim nacionalnim gornjim granicama emisija za svaku od onečišćujućih tvari obuhvaćenih planom za godine 2016., 2017., 2018. i 2019. i za prvo polugodište 2020. godine,

– detalje izračuna tih nacionalnih gornjih granica emisija,

– opis načina praćenja provedbe Plana i izvješćivanja Europske komisije o njegovoj provedbi,

– popis mjera koje će se primijeniti kako bi se postigle GVE do 2020. godine sukladno Prilogu 8. i 11. točki I. i stopa odsumporavanja iz Priloga 12. stavka 2. ove Uredbe.

(3) Za uređaje za loženje Prijelazni nacionalni plan obuhvaća emisije jedne ili više onečišćujućih tvari: dušikovih oksida, sumporovog dioksida i krutih čestica, a za plinske turbine emisije dušikovih oksida.

(4) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji Prijelazni nacionalni plan. Ako Europska komisija u roku od 12 mjeseci od primitka Prijelaznog nacionalnog plana nema primjedbi, smatra se da je Prijelazni nacionalni plan prihvaćen.

(5) Ako Europska komisija dostavi primjedbe na Prijelazni nacionalni plan, Ministarstvo poziva operatere da u primjerenom roku, koji ne može biti duži od 90 dana, dopune zahtjev iz članka 109. ove Uredbe s traženim podacima.

(6) Na temelju dostavljenih podataka Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji dorađeni Prijelazni nacionalni plan. Ako Europska komisija u roku od 6 mjeseci od primitka dorađenog Prijelaznog nacionalnog plana nema primjedbi, smatra se da je Prijelazni nacionalni plan prihvaćen.

(7) Operater postrojenja koji je uključen u Prijelazni nacionalni plan dužan je dostaviti Ministarstvu do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu podatke o vrsti, ukupnoj toplinskoj snazi i godini početka rada uređaja za loženje ukupne godišnje količine ispuštanja onečišćujućih tvari, godišnji broj sati rada, kao i ukupnu godišnju količinu ulazne energije (TJ/god.) za pojedinu vrstu goriva.

(8) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji podatke iz stavka 7. ovoga članka o pojedinačnim postrojenjima uključenim u Prijelazni nacionalni plan do 1. srpnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

(9) O zahtjevu iz članka 109. ove Uredbe odlučuje se, nakon što je Prijelazni nacionalni plan prihvaćen, u postupku koji se provodi prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša odnosno izdaje okolišna dozvola.

Članak 111.

(1) Tijekom razdoblja od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2023. godine operater postojećeg velikog uređaja za loženje i/ili plinske turbine može koristiti izuzeće od poštivanja GVE iz Priloga 8. i 11. točke 1. i stope odsumporavanja iz Priloga 12. stavka 2. ove Uredbe ako za vrijeme preostalih sati rada iz točke 2. stavka 3. ovoga članka poštuje GVE za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice iz Priloga 9. i11. točke II. i stope odsumporavanja iz Priloga 12. stavka 3. ove Uredbe, odnosno određene u rješenju izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša odnosno izdaje okolišna dozvola.

(2) Operater postojećeg velikog uređaja za loženje i plinske turbine može Ministarstvu podnijeti zahtjev za korištenje izuzeća iz stavka 1. ovoga članka do 1. prosinca 2015. godine.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka sadrži:

– popis svih uređaja za loženje i plinskih turbina na koja se primjenjuje stavak 1. ovoga članka, uključujući i njihovu ukupnu nazivnu ulaznu toplinsku snagu, vrstu goriva koje koriste i primjenjive GVE za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice,

– pisanu izjavu da uređaj za loženje i/ili plinska turbina neće raditi više od 17 500 sati u razdoblju od 1. siječnja 2016. godine do 31. prosinca 2023. godine.

(4) O zahtjevu iz stavka 2. odlučuje se u postupku koji se provodi prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša odnosno izdaje okolišna dozvola.

(5) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji popis svih postrojenja na koja se primjenjuje stavak 1. ovoga članka, uključujući i njihovu ukupnu ulaznu toplinsku snagu, vrstu goriva koje koriste i primjenjive GVE za sumporni dioksid, dušikove okside i krute čestice do 1. siječnja 2016. godine.

(6) Operater postojećeg velikog uređaja za loženje i/ili plinske turbine kojem se odobri izuzeće iz stavka 1. ovog članka dužan je Ministarstvu dostavljati podatke o godišnjem broju radnih sati do 31. ožujka tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu,

(7) Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji evidenciju o godišnjem broju radnih sati za postrojenja na koja se primjenjuje stavak 1. ovoga članka do 31. svibnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu za razdoblje na koje se izuzeće odnosi.

(8) U slučaju da je 6. siječnja 2011. godine uređaj za loženje bio dio malog izoliranog sustava koji na taj datum sudjeluje s najmanje 35 % u opskrbi električnom energijom unutar tog sustava, koje zbog svojih tehničkih karakteristika nije u mogućnosti poštivati GVE iz Priloga 8. i 11. točke I. ove Uredbe, broj radnih sati iz stavka 3. alineje 2. ovoga članka iznosi 18 000, počevši od 1. siječnja 2020. i najkasnije do 31. prosinca 2023. godine, a datum iz stavka 5. ovoga članka je 1. siječnja 2020. godine.

(9) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka veliki uređaj za loženje i/ili plinska turbina prestaje s radom ili primjenjuje GVE iz Priloga 7. i 10. ove Uredbe dok veliki uređaji za loženje i/ili plinske turbine nakon isteka roka iz stavka 8. ovoga članka primjenjuju GVE iz Priloga 8. i 11. točke I. ove Uredbe.

(10) Veliki uređaji za loženje i/ili plinske turbine za koje je odobreno izuzeće iz stavka 1. ovoga članka ne mogu biti uključeni u Prijelazni nacionalni plan iz članka 110. ove Uredbe.

Članak 112.

(1) Emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima iz malih uređaja za loženje se utvrđuje povremenim mjerenjem, najmanje jedanput u dvije godine.

(2) Zacrnjenje otpadnog plina kod malih uređaja za loženje koji koriste kruto gorivo se utvrđuje povremenim mjerenjem, najmanje jedanput godišnje.

Članak 113.

Emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima iz srednjih uređaja za loženje se utvrđuje povremenim mjerenjem, najmanje jedanput godišnje.

Članak 114.

(1) Emisija SO2, NO2, krutih čestica, temperatura, volumni udio kisika i emitirani maseni protok otpadnih plinova iz velikih uređaja za loženje ukupne ulazne toplinske snage veće od 100 MW koji koriste kruta goriva, goriva od biomase, tekuća i plinska goriva, osim prirodnog plina, utvrđuje se kontinuiranim mjerenjem.

(2) Emisija NO2, CO, volumni udio kisika, emitirani maseni protok i temperatura u otpadnim plinovima iz velikih uređaja za loženje ukupne ulazne toplinske snage veće od 100 MW koji koriste prirodni plin kao gorivo utvrđuje se kontinuiranim mjerenjem.

(3) Mjerenje emisije SO2, NO2, CO, krutih čestica, temperature, volumni udio kisika i emitirani maseni protok otpadnih plinova potrebno je provoditi svakih šest mjeseci za velike uređaje za loženje za koje nije propisana obveza kontinuiranog mjerenja.

(4) Kod velikih uređaja za odsumporavanje otpadnih plinova, stopa odsumporavanja utvrđuje se kontinuiranim mjerenjem.

(5) Kod velikih uređaja za loženje koji koriste ugljen ili lignit emisije ukupne žive te dioksina i furana određuju se najmanje jedanput godišnje.

Članak 115.

(1) Emisija SO2, NO2, krute čestice, volumni udio kisika, emitirani maseni protok i temperatura u otpadnim plinovima iz plinskih turbina na tekuće i plinsko gorivo, osim prirodnog plina, s ukupnom ulaznom toplinskom snagom većom od 100 MW utvrđuje se kontinuiranim mjerenjem.

(2) Emisija CO, NO2, volumni udio kisika, emitirani maseni protok i temperatura u otpadnim plinovima iz plinskih turbina ukupne ulazne toplinske snage veće od 100 MW koji koriste prirodni plin kao gorivo utvrđuje se kontinuiranim mjerenjem.

(3) Mjerenje emisije SO2, NO2, CO, krutih čestica temperatura, volumni udio kisika i emitirani maseni protok otpadnih plinova potrebno je provoditi svakih šest mjeseci za plinske turbine za koje nije propisana obveza kontinuiranog mjerenja.

Članak 116.

Kontinuirano mjerenje nije potrebno provoditi:

– za velike uređaje za loženje i plinske turbine čiji je životni vijek manji od 10 000 radnih sati,

– ako se kao gorivo koristi biomasa i ako operater može dokazati da emisija SO2 pod nikakvim uvjetima ne može biti viša od propisane granične vrijednosti.

Članak 117.

(1) Mjerenje emisije iz članka 114. ove Uredbe provodi se za svako ložište posebno.

(2) Ako se emisije mjere kontinuirano za više postojećih ložišta zajedno jedanput godišnje obavlja se mjerenje za svako ložište posebno.

Članak 118.

(1) Smatra se da su udovoljene GVE propisane u Prilogu 7., 8., 10. i 11. točki I. ove Uredbe ako su na temelju kontinuiranih mjerenja u kalendarskoj godini:

– sve provjerene srednje mjesečne vrijednosti manje od GVE,

– sve provjerene srednje 24-satne vrijednosti manje od 1.1 GVE,

– 95% provjerenih srednjih satnih vrijednosti tijekom godine manje od 2 GVE.

(2) Provjerene srednje vrijednosti utvrđuju se na sljedeći način:

– provjerene srednje satne vrijednosti određuju se tako da se od izmjerenih važećih srednjih satnih vrijednosti oduzme vrijednost intervala pouzdanosti iz prethodnog podstavka prema izrazu:

V= N – (N x PGVE), ako je N,

V= N – (GVE x PGVE), ako je N≥GVE,

gdje je:

V – provjerena srednja satna vrijednost,

N – važeća srednja satna vrijednost svedena na normalno stanje i referentne uvjete,

PGVE – postotak koji množen s GVE daje vrijednost 95%-tnog intervala pouzdanosti.

Vrijednost 95%-tnog intervala pouzdanosti ne smije biti veći od 10% GVE za ugljikov monoksid, 20% GVE za sumporov dioksid, 20 % GVE za dušikove okside i 30% GVE za krute čestice,

– provjerene srednje dnevne i mjesečne vrijednosti određuju se na temelju provjerenih srednjih satnih vrijednost

– mjerenja u danu u kojem su više od tri srednje satne vrijednosti nevažeće zbog neodržavanja sustava za kontinuirano mjerenje emisija, smatraju se nevažećima,

– ako je više od deset dana u godini nevažeće iz razloga propisanog u podstavku 3. ovoga stavka operater je dužan poduzeti mjere kojima će postići pouzdanost rada sustava za kontinuirano mjerenje emisija.

(3) Pri izračunu srednjih vrijednosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izuzimaju se mjerene vrijednosti dobivene uključivanjem nepokretnog izvora u rad i isključivanjem nepokretnog izvora.

Članak 119.

(1) Smatra se da su udovoljene GVE propisane u Prilogu 9. i 11. točki II. ove Uredbe ako su na temelju kontinuiranih mjerenja u kalendarskoj godini:

– sve provjerene srednje mjesečne (kalendarske) vrijednosti manje od GVE,

– za SO2 i krute čestice 97% svih provjerenih 48-satnih srednjih vrijednosti manje od 1,1 GVE,

– za NO2 95 % svih provjerenih 48-satnih srednjih vrijednosti manje od 1,1 GVE.

(2) Smatra se da su udovoljene stope odsumporavanja, ako rezultati kontinuiranog mjerenja pokazuju da sve srednje vrijednosti kalendarskog mjeseca ili sve srednje vrijednosti operativnog mjeseca zadovoljavaju tražene stope odsumporavanja.

(3) Pri izračunu srednjih vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka izuzimaju se mjerene vrijednosti dobivene uključivanjem nepokretnog izvora u rad i isključivanjem nepokretnog izvora.

(4) Smatra se da nepokretni izvor udovoljava postavljenim uvjetima ako srednja vrijednost temeljena na odgovarajućem broju mjerenja u reprezentativnim uvjetima ne prelazi GVE kod prvog i povremenog mjerenja.

(5) Operater je dužan redovito pratiti udio sumpora u gorivu koje izgara u velikom uređaju za loženje i plinskoj turbini.

Članak 120.

(1) Veliki uređaji za loženje i/ili plinske turbine opremljeni uređajima za smanjivanje emisija smiju raditi bez tih uređaja najviše 24 sata neprekidno, odnosno 120 sati s prekidima tijekom jedne kalendarske godine.

(2) U slučaju kvara na uređaju za smanjenje emisija u otpadnom plinu kod velikog uređaja za loženje ili plinske turbine, koje nije otklonjeno u roku 24 sata, operater je dužan rad velikog uređaja za loženje ili plinske turbine smanjiti ili prekinuti ili koristiti gorivo koje uzrokuje manje onečišćenje zraka.

(3) Prekid rada uređaja za smanjenje emisija u otpadnom plinu kod velikog uređaja za loženje i plinske turbine, prekid isporuke nisko sumpornog goriva i plina operater je dužan u roku 48 sati prijaviti izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave koje o tome obavještavaju nadležno upravno tijelo i Ministarstvo.

(4) U cilju osiguranja opskrbe energijom i ako zamjenski uređaj za loženje koji će se koristiti na određeno vrijeme uzrokuje veće onečišćenje zraka od uređaja za loženje kod kojeg je uređaj za smanjenje emisija u kvaru mogu se produžiti rokovi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(5) Ako dođe do prekida opskrbe tekućim gorivom čijim korištenjem veliki uređaj za loženje udovoljava GVE za sumporov dioksid propisane odredbama ove Uredbe ili su određene u rješenju izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša odnosno izdaje okolišna dozvola, dozvoljeno je prekoračenje tih GVE za sumporov dioksid, najduže na 6 mjeseci, o čemu Ministarstvo bez odlaganja obavještava Europsku komisiju.

(6) Veliki uređaj za loženje u kojem se koristi isključivo plinsko gorivo, zbog nenadanog prekida u opskrbi plinom, smije najduže 10 dana koristiti drugo gorivo i iz tog razloga mora biti opremljeno uređajem za pročišćavanje otpadnih plinova. U slučaju da postoji potreba za održavanjem opskrbe energijom taj period može biti i veći od 10 dana.

(7) Odluku o izuzeću iz stavaka 1., 2. i 6. ovoga članka, o produženju rokova iz stavka 4. ovoga članka i dozvoljenim GVE iz stavka 5. ovoga članka kod uređaja za proizvodnju energije ili kombiniranu proizvodnju topline i energije donosi središnje tijelo državne uprave nadležno za energetiku, uz suglasnost Ministarstva, a kod uređaja koji proizvode samo toplinu odluku o izuzeću donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave koje o tome obavještava nadležno upravno tijelo i Ministarstvo.

VIII. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJE ZA MOTORE S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Članak 121.

(1) Odredbe ove glave propisuju GVE onečišćujućih tvari u otpadnom plinu motora s unutarnjim izgaranjem koji se koriste za proizvodnju električne energije, topline ili za proizvodnju mehaničke energije.

(2) GVE propisane u ovoj glavi ne primjenjuju se kod motora za proizvodnju energije u nuždi koji rade manje od 500 sati godišnje.

Članak 122.

U motorima s unutarnjim izgaranjem smije se koristiti tekuće i plinsko gorivo.

Članak 123.

(1) GVE (mg/m3) oksida dušika izraženih kao NOx i CO za nove motore s unutarnjim izgaranjem kao dio postrojenja za koje je akt za uporabu prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja u okviru kojeg je odobrena ugradnja motora izdan nakon 7. siječnja 2013. godine i koji su pušteni u rad nakon 7. siječnja 2014. godine, koji koriste plinska goriva, su:

	Oksidi dušika izraženi kao NOx	Ugljikov monoksid, CO
Plinski motori	75	100

(2) GVE (mg/m3) oksida dušika izraženih kao NOx i CO za postojeće motore s unutarnjim izgaranjem kao dio postrojenja za koje je akt za uporabu prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja u okviru kojeg je odobrena ugradnja motora izdan prije 7. siječnja 2013. godine i koji su pušteni u rad prije 7. siječnja 2014. godine, koji koriste plinska goriva, su:

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, GVE (mg/m3) oksida dušika izraženih kao NOx za postojeće motore s unutarnjim izgaranjem, su:

(4) GVE iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka iskazane su masenom koncentracijom onečišćujućih tvari, u suhom otpadnom plinu temperature 273 K i tlaka 101,3 kPa, uz volumni udio kisika 15%.


Praćenje emisije

Članak 124.

Emisija CO, NOx i volumni udio kisika u otpadnim plinovima iz motora s unutarnjim izgaranjem utvrđuje se povremenim mjerenjem, najmanje jedanput godišnje.

IX. GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA ZA POSTROJENJA ZA SPALJIVANJE OTPADA I POSTROJENJA ZA SUSPALJIVANJE OTPADA

Članak 125.

Odredbe ove glave propisuju GVE onečišćujućih tvari u otpadnom plinu kod postrojenja za spaljivanje otpada, postrojenja za suspaljivanje otpada i krematorija.

Članak 126.

(1) Odredbe ove glave ne primjenjuju se na postrojenja za uplinjavanje ili pirolizu, ako su plinovi koji nastaju kao rezultat termičke obrade otpada tako pročišćeni da više ne predstavljaju otpad prije spaljivanja te ako emisije koji oni uzrokuju nisu veće od emisija nastalih kao rezultat spaljivanja prirodnog plina.

(2) Odredbe ove glave ne primjenjuju se na postrojenja u kojima se spaljuje/suspaljuje:

– otpad koji nastaje pri istraživanju ili iskorištavanju izvora nafte i plina na postrojenjima na otvorenom moru koji se na tim postrojenjima i spaljuje,

– radioaktivni otpad,

– otpad životinjskog porijekla, koji je definiran posebnim propisom o utvrđivanju veterinarsko-zdravstvenih uvjeta za nusproizvode životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi,

– otpad iz članka 5. stavka 1. točke 1. podtočke b ove Uredbe i

– na eksperimentalna postrojenja koja se koriste za istraživanje, razvoj i ispitivanje radi unaprjeđenja postupka spaljivanja i koja godišnje obrađuju manje od 50 tona otpada.

Članak 127.

(1) Ako u postrojenju za suspaljivanje otpada udio toplinskog učinka izgaranja opasnog otpada u ukupnom toplinskom učinku nepokretnog izvora prelazi 40% ili se suspaljuje neobrađeni miješani komunalni otpad primjenjuju se GVE propisane odredbama članka 130. ove Uredbe.

(2) U postrojenju iz stavka 1. ovoga članka nije dopušteno suspaljivati otpadna maziva ulja III. i IV. kategorije prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim uljima.

(3) Ako se u termičkoj obradi otpada primjenjuju postupci pirolize, uplinjavanja ili plazme, postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada osim oksidacije obavlja i postupak termičke obrade i postupak spaljivanja nakon toga.

Članak 128.

(1) GVE kod postrojenja za spaljivanje otpada iskazuju se masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom otpadnom plinu temperature 273,15 K i tlaka 101,3 kPa, za volumni udio kisika 11% nakon korekcije za sadržaj vodene pare.

(2) GVE kod postrojenja u kojima se suspaljuje otpad iskazuje se masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom otpadnom plinu temperature 273,15 K i tlaka 101,3 kPa, za volumni udio kako je određen za te izvore u ovoj glavi nakon korekcije za sadržaj vodene pare.

(3) GVE kod postrojenja u kojima se suspaljuju otpadna maziva ulja I. i II. kategorije iskazuju se masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom otpadnom plinu temperature 273,15 K i tlaka 101,3 kPa, za volumni udio kisika 3%.

(4) U slučaju spaljivanja ili suspaljivanja otpada u atmosferi obogaćenoj kisikom GVE iskazuju se masenom koncentracijom onečišćujućih tvari u suhom otpadnom plinu temperature 273,15 K i tlaka 101,3 kPa za volumni udio kisika koji odražava posebne uvjete određene u rješenju izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša