Vlada republike hrvatske

Na temelju članka 39. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 130/2011), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. listopada 2012. godine donijela

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se Uredbom propisuju granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, praćenje i vrednovanje emisija, upis podataka o nepokretnim izvorima u kojima se koriste organska otapala ili proizvodi koji sadrže hlapive organske spojeve u registar, način smanjivanja emisija onečišćujućih tvari u zrak, način i rok dostave izvješća o emisijama Agenciji za zaštitu okoliša, način obavješćivanja javnosti, način dostave podataka nadležnim tijelima Europske unije te dopušteno prekoračenje graničnih vrijednosti emisija za određeno razdoblje.

Članak 2.

(1) Ova Uredba sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.).

(2) Ovom Uredbom utvrđuje se okvir za provedbu sljedećih akata Europske unije:

– Provedbena odluka Komisije 2012/115/EU o utvrđivanju pravila o prijelaznim nacionalnim planovima iz Direktive 2010/75/EU Europskoga parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (SL L 52, 24. 2. 2012.),

– Provedbena odluka Komisije 2012/249/EU u vezi s određivanjem trajanja razdoblja uključivanja i isključivanja za potrebe Direktive 2010/75/EZ (SL L 123, 9. 5. 2012.).

Članak 3.

Odredbe ove Uredbe ne primjenjuju se na istraživačke aktivnosti, razvojne aktivnosti ili testiranje novih proizvoda i postupaka te na otpadne plinove kod odlagališta otpada.

Članak 4.

(1) Nepokretni izvori moraju udovoljavati graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima, fugitivnim emisijama, graničnim vrijednostima ukupnih emisija te ostalim zahtjevima propisanim ovom Uredbom.

(2) Granična vrijednost emisije (u daljnjem tekstu: GVE) je najveće dopušteno ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnog izvora, osim ako rješenjem izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša nisu određene strože GVE.

(3) Ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnog izvora utvrđuje se mjerenjem i/ili izračunavanjem emisije.

Članak 5.

(1) Pojmovi uporabljani u ovoj Uredbi imaju sljedeće značenje:

A. Nepokretni izvori osim aktivnosti u kojima se koriste hlapivi organski spojevi

1. biomasa:

a) je proizvod koji sadrži biljne tvari iz poljoprivrede ili šumarstva, a može se koristiti kao gorivo u svrhu oporabe njegova energetskog sadržaja, odnosno

b) sljedeće vrste otpada:

– biljni otpad iz poljoprivrede i šumarstva;

– biljni otpad iz prehrambene industrije, ako se koristi za dobivanje toplinske energije;

– vlaknasti biljni otpad iz proizvodnje primarne celuloze i proizvodnje papira iz celuloze, ako je suspaljen na mjestu proizvodnje i ako se koristi za dobivanje toplinske energije;

– otpad od pluta;

– drveni otpad, osim drvenog otpada koji može sadržavati halogenirane organske spojeve ili teške metale kao posljedica obrade sredstvima za zaštitu drveta ili premazima, što posebno obuhvaća drveni otpad koji je nastao u procesu gradnje ili rušenja;

2. difuzni izvor je izvor kod kojeg se onečišćujuće tvari unose u zrak bez određena ispusta/dimnjaka (uređaji, površine i druga mjesta),

3. dimnjak podrazumijeva strukturu koja sadrži jednu ili više cijevi kroz koje prolaze otpadni plinovi i ispuštaju se u zrak,

4. dimni broj je stupanj crnine površine filtar-papira izazvane otpadnim plinovima. Dimni broj se izražava pomoću ljestvice od 10 polja (od 0 do 9) različitog intenziteta crnine (Bacharach ljestvica), pri čemu se određuje kojem stupnju sa ljestvice je crnina najbliža. Pomoću dimnog broja se ocjenjuje crnina otpadnih plinova iz ložišta na tekuća i plinska goriva,

5. dioksini i furani su poliklorirani dibenzo-p-dioksini (PCDD) i poliklorirani dibenzofurani (PCDF),

6. domaće kruto gorivo je prirodno nastalo kruto gorivo izvađeno na lokalnom području koje izgara u uređaju za loženje koje je posebno dizajnirano za to gorivo,

7. 24-satni prosjek je aritmetička sredina svih provjerenih očitanja prikupljenih tijekom 24-satnog razdoblja normalnog rada pogona,

8. emisija iz točkastog izvora je ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak iz ispusta nepokretnog izvora, a iskazuje se emisijskim veličinama: masenim protokom i/ili masenom koncentracijom te emisijskim faktorom,

9. emisijski faktor je broj koji označava masu emitirane onečišćujuće tvari po jedinici djelatnosti (iskazane količinom proizvoda, količinom potrošenog energenta ili sirovine, ili veličinom obavljenog posla),

10. emitirani maseni protok (kg/h) je produkt izmjerene masene koncentracije onečišćujuće tvari na ispustu nepokretnog izvora i izmjerenog protoka otpadnog plina u razdoblju emisije otpadnih plinova (razdoblje bez emisije ne uzima se u obzir),

11. gorivo je kruti, tekući ili plinoviti zapaljivi materijal,

12. granični maseni protok (kg/h) je zadani maseni protok onečišćujuće tvari na temelju kojeg se određuje učestalost mjerenja emisije,

13. GVE u otpadnom plinu je najveće dopušteno ispuštanje onečišćujuće tvari sadržane u otpadnom plinu iz ispusta nepokretnog izvora koja ne smije biti prekoračena tijekom uobičajenog rada. Izražava se kao masa onečišćujuće tvari (masena koncentracija) u odnosu na količinu suhih otpadnih plinova koja se nalazi u 1 m3 pri normalnom stanju: temperaturi 273,15 K i tlaku 101,3 kPa, što odgovara jedinici količine od jednog normnog kubnog metra, 1 mn3, a vezana je uz određeni volumni sadržaj (%-tni udio) kisika u suhom otpadnom plinu, iskazan kao standardni kisik, čime se uzimaju u obzir uvjeti izgaranja,

14. ispust je mjesto ispuštanja onečišćujućih tvari iz nepokretnog izvora u zrak,

15. kruta goriva su: ugljen, briketi ugljena bez smole kao veziva i koks; piljevina i briketi od piljevine; prirodno drvo svih oblika,

16. ložište je dio uređaja za loženje u kojem izgara gorivo,

17. ložište s miješanim gorivom je ložište koje može istovremeno koristi dvije ili više vrsta goriva,

18. ložište s dva ili više goriva je ložište koje koristi dvije ili više vrsta goriva, ali ne istovremeno,

19. mali izolirani sustav podrazumijeva mali izolirani sustav prema posebnom propisu kojim se uređuje tržište električne energije,

20. masena koncentracija onečišćujuće tvari u otpadnom plinu je masa onečišćujuće tvari po jedinici volumena ispuštenog otpadnog plina svedena na isto stanje otpadnog plina na koje je definirana i GVE bez obzira na koje se stanje otpadnog plina odnosi izvorno izmjerena koncentracija,

21. minimalno opterećenje pri uključivanju za stabilan rad je minimalno opterećenje koje odgovara stabilnom radu uređaja za loženje nakon početka pokretanja, nakon čega je uređaj za loženje u mogućnosti sigurno i pouzdano isporučiti izlaznu energiju u nacionalnu mrežu, toplinsku stanicu ili industriji,

22. minimalno opterećenje pri isključivanju iz stabilnog rada je minimalno opterećenje pri kojem uređaj za loženje ne može više sigurno i pouzdano isporučiti izlaznu energiju u nacionalnu mrežu, toplinsku stanicu ili industriji i smatra se da je prestao s radom,

23. motor s unutarnjim izgaranjem je nepokretni uređaj koji izgaranjem goriva u jednom ili više cilindara s izmjenično djelujućim klipovima, pretvara toplinsku u mehaničku energiju i imaju plinski i dizel motor:

– »plinski motor« je motor s unutarnjim izgaranjem koji radi prema Otto ciklusu s paljenjem na iskru (svjećicu), a u slučaju motora sa kombiniranim gorivom s paljenjem na kompresiju,

– »dizelski motor« je motor s unutarnjim izgaranjem koji radi prema dizelskom ciklusu s kompresijskim paljenjem,

24. nazivni kapacitet spaljivanja je zbroj kapaciteta spaljivanja peći od kojih se sastoji postrojenje za spaljivanje/suspaljivanje otpada vodeći računa o kaloričnoj vrijednosti otpada izraženoj u količini spaljenog otpada po satu,

25. novi nepokretni izvor je nepokretni izvor koji nije postojeći sukladno odredbama ove Uredbe,

26. ograničavajuće gorivo je gorivo koje, među svim gorivima koja se koriste u uređaju za loženje koje koristi više vrsta goriva i koje koristi destilacijske i preradbene ostatke od rafiniranja sirove nafte za vlastite potrebe, ima najvišu GVE iz Priloga 8. i 11. ove Uredbe ili u slučaju kada nekoliko goriva ima istu GVE, gorivo s najvećom toplinskom snagom,

27. otpad je svaki kruti ili tekući otpad kako je određeno u Zakonu o otpadu,

28. otpadni plin je plin koji sadrži onečišćujuće tvari, u krutom, tekućem ili plinovitom stanju ispušten iz ispusta ili iz opreme za smanjivanje emisije u zrak,

29. plinska goriva su goriva koja su pri temperaturi 273,15 K i tlaku 101,3 kPa u plinovitom agregatnom stanju,

30. plinska turbina je uređaj kojim se vrući plinovi nastali izgaranjem, radi pretvorbe u mehaničku energiju, izravno provode kroz turbinu. Ukoliko se vrući plinovi nakon prolaska kroz plinsku turbinu koriste za proizvodnju pare za pokretanje parne turbine takvo se kombinirano postrojenje naziva »plinski kombi-blok«,

31. postrojenje je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se obavlja jedna ili više aktivnosti određenih posebnim propisom te bilo koja druga aktivnosti neposredno tehnički povezana s aktivnostima koje se obavljaju na toj lokaciji, a koje bi mogle utjecati na emisije i onečišćenje,

32. postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretno ili pokretno postrojenje čija glavna svrha nije proizvodnja energije ili predmeta nego termička obrada otpada sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem oksidacijskog spaljivanja otpada i ostalim postupcima termičke obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

33. postojeći nepokretni izvor je nepokretni izvor za koji je akt za uporabu prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja izdan prije 7. siječnja 2013. godine ili je podnesen uredan zahtjev za izdavanje akta za uporabu prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja prije 7. siječnja 2013. godine pod uvjetom da je nepokretni izvor pušten u rad najkasnije 7. siječnja 2014. godine,

34. postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretno ili pokretno postrojenje čija je prvenstvena svrha proizvodnja energije ili predmeta i koje otpad koristi kao svoje redovno ili dopunsko gorivo, ili u kojem se otpad termički obrađuje radi odlaganja. Obavlja li se suspaljivanje tako da glavna svrha postrojenja nije proizvodnja energije ili predmeta nego termička obrada otpada, to će se postrojenje smatrati spalionicom otpada,

35. proces termičke obrade otpada je postupak u kojem seoksidacijom spaljuje otpad, sa ili bez korištenja oslobođene topline, uključujući postupak pirolize, plinofikacije, plazma obrade i ostale toplinske postupke. Ovdje spadaju i sva postrojenja u kojima se otpad, uobičajeno ili dodatno, spaljuje pri bilo kakvom postupku,

36. radni sati je vrijeme, izraženo u satima, za vrijeme kojeg je uređaj za loženje, u cijelosti ili djelomično u radu i ispušta onečišćujuće tvari u zrak isključujući periode uključivanja i isključivanja.

37. stopa odsumporavanja je količina sumpora koja se izdvoji u nekom procesu u određenom vremenu u odnosu na količinu sumpora unesenog s gorivom za izgaranje, u istom promatranom vremenu,

38. tehnološki proces je skup postupaka kod kojih se iz određenih polaznih sirovina i aditiva dobiva jedan ili više sličnih proizvoda,

39. tekuća goriva su plinska i loživa ulja prema Uredbi o kvaliteti tekućih naftnih goriva,

40. točkasti izvor emisije je izvor kod kojeg se onečišćujuće tvari oslobađaju u zrak iz jednog ispusta (dimnjak, cijevni ispust, itd.) ili iz nekoliko ispusta povezanih na zajednički ispust,

41. toplinski gubitak otpadnog plina je postotni udio toplinske snage ložišta koji se kao osjetna toplina gubi ispuštanjem otpadnih plinova u zrak,

42. tvari označavaju bilo koji kemijski element i njegove spojeve u prirodnom obliku ili industrijski proizvedene, u krutom, tekućem ili plinovitom stanju,

43. uključivanje i isključivanje je postupak kojim se neka aktivnost, oprema ili spremnik pokreće ili zaustavlja odnosno dovodi u stanje rada ili mirovanja. Promjenljivi uvjeti rada u pojedinim fazama rada postrojenja ne smatraju se uključivanjem i isključivanjem,

44. ukupna ulazna toplinska snaga ložišta (MW) je maksimalna toplina utrošenog goriva u jedinici vremena određena prema donjoj toplinskoj vrijednosti goriva, kod temperature 273,15 K i tlaka 101,3 kPa,

45. uobičajeni rad su sva razdoblja rada postrojenja ili obavljanja aktivnosti osim uključivanja i isključivanja postrojenja te održavanja opreme,

46. uređaj za loženje je svaka tehnička naprava u kojoj se obavlja oksidacija goriva kako bi se koristila dobivena toplina,

47. zacrnjenje je stupanj ljestvice od šest polja različite crnine (Ringelmanova ljestvica), od 0 do 5, pri čemu je svaki sljedeći stupanj 20% više crn od prethodnog. Pomoću ljestvice vizualno se ocjenjuje crnina otpadnih plinova iz ložišta na kruta goriva,

48. značajna promjena je promjena koja je vezana uz način funkcioniranja, proširenje postrojenja ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje ili suspaljivanje otpada koje može imati značajne negativne utjecaje na okoliš i ljudsko zdravlje.

B. Aktivnosti u kojima se koriste hlapivi organski spojevi

49. fugitivne (difuzne, nepostojane) emisije su emisije hlapivih organskih spojeva u zrak, tlo i vodu, kao i otapala sadržana u bilo kojem proizvodu, ili nastaju kod proizvodnje koje uključuju otapala, a koje se ne oslobađaju u okoliš kroz ispust, već kroz prozore, vrata, odzračne i slične otvore, ako nije drukčije određeno u Prilogu 2. ove Uredbe,

50. halogenirani hlapivi organski spojevi su organski spojevi koji sadrže najmanje jedan atom broma, klora, fluora ili joda po molekuli,

51. hlapivi organski spojevi su organski spojevi, uključujući frakcije kreozota, čiji tlak pare iznosi 0,01 kPa ili više kod temperature od 293,15 K, ili spojevi koji ima odgovarajuću hlapivost pod određenim uvjetima upotrebe,

52. kontrolirani uvjeti označavaju uvjete u kojima postrojenje radi tako da se hlapivi organski spojevi, koji se oslobađaju uslijed aktivnosti, skupljaju prije ispuštanja i ispuštaju na kontroliran način kroz dimnjak ili opremu za smanjivanje emisija, pa stoga nisu u potpunosti fugitivni,

53. lak je prozirni premaz,

54. ljepilo (adheziv) je bilo koji pripravak, uključujući sva organska otapala ili pripravke koji sadrže organska otapala potrebna za njegovo pravilno nanošenje, a služi za spajanje pojedinih dijelova proizvoda,

55. organski spojevi su spojevi koji u sebi sadrže najmanje ugljik i jedan ili više sljedećih elemenata: vodik, halogen, kisik, sumpor, fosfor, silicij ili dušik, s izuzetkom ugljikovih oksida i anorganskih karbonata i bikarbonata,

56. organsko otapalo je bilo koji hlapivi organski spoj koji se koristi sam ili zajedno s drugim tvarima bez kemijskih promjena, a služi za otapanje sirovina, proizvoda ili otpadnih materijala, čišćenje kojim se otapaju onečišćenja, raspršivanje, regulaciju viskoznosti ili površinske napetosti, ili kao plastifikator ili konzervans,

57. otpadni plinovi označavaju konačno plinovito ispuštanje koje sadrži hlapive organske spojeve ili druge onečišćujuće tvari iz dimnjaka ili opreme za smanjivanje emisije u zrak,

58. ponovna uporaba označava uporabu organskih otapala oporabljenih iz postrojenja za bilo koju tehničku ili komercijalnu namjenu, uključujući i korištenje kao gorivo, ali isključujući krajnje odlaganje tako oporabljenog organskog otapala kao otpada,

59. postojeće postrojenje u kojem se koriste hlapivi organski spojevi označava postrojenje pušteno u rad najkasnije 1. travnja 2002. godine,

60. potrošnja otapala je ukupni unos organskih otapala u postrojenje u kalendarskoj godini, ili bilo kojem drugom 12-mjesečnom razdoblju, od kojega se oduzimaju oni hlapivi organski spojevi koji se regeneriraju za ponovnu uporabu,

61. premaz je bilo koji pripravak, uključujući sva organska otapala ili pripravke koji sadrže organska otapala potrebna za njegovo pravilno nanošenje, koji se nanosi na površinu u dekorativne, zaštitne ili druge funkcionalne svrhe,

62. pripravak označava pripravak iz propisa kojim se definiraju registriranje, ocjenjivanje, odobravanje i ograničavanje kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije,

63. registracija je prijava pravnih i fizičkih osoba koje unutar svoje djelatnosti koriste organska otapala ili proizvode koji sadrže hlapive organske spojeve u Registar postrojenja,

64. rekonstrukcija postrojenja je promjena maksimalnog unosa mase organskog otapala u postojećem postrojenju izraženih kao dnevni prosjek, ako postrojenje radi projektiranim kapacitetom, isključujući uključivanje i isključivanje i održavanje opreme, ako dovodi do povećanja emisija hlapivih organskih spojeva za više od:

– 25% za postrojenja koja obavljaju aktivnosti iz članka 76. i Priloga 2. ove Uredbe (tiskanje (osim rotogravura u izdavaštvu), površinsko čišćenje, procesi premazivanja (osim premazivanja vozila), nanošenje ljepila (adheziva) ili proizvodnja premaza, lakova, boja i ljepila za nižu potrošnju otapala), ili aktivnosti iz članka 76. i Priloga 2. ove Uredbe u kojima je potrošnje otapala manja od 10 tona/godinu,

– 10% za sva ostala postrojenja.

65. tiskarska boja (tinta) je pripravak, uključujući sva organska otapala ili pripravke koji sadrže organska otapala potrebna za njegovo pravilno nanošenje, koji se koristi u tiskarskoj industriji za preslikavanje teksta ili slika na površinu,

66. ukupne emisije označavaju zbroj fugitivnih emisija i emisija u otpadnim plinovima,

67. unos označava količinu organskih otapala i njihovu količinu u pripravcima koji se koriste prilikom obavljanja aktivnosti, uključujući i otapala koja su reciklirana unutar i izvan postrojenja, i koja se broje svaki puta kad se koriste radi obavljanja aktivnosti;

68. uključivanje i isključivanje označava radnje, osim faza u kojima aktivnost redovno oscilira, kojima se neka aktivnost, oprema ili spremnik dovodi u stanje rada ili mirovanja.

(2) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka, pojedini pojmovi koji se koriste u ovoj Uredbi sukladni su pojmovima utvrđenim u Zakonu o zaštiti zraka.

II. PRAĆENJE EMISIJA

Članak 6.

(1) Mjerenje emisije onečišćujućih tvari u otpadnom plinu iz nepokretnih izvora provodi se prema odredbama ove Uredbe i posebnom propisu kojim se uređuje praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora.

(2) Mjerenje emisije onečišćujućih tvari provodi se prvim, povremenim, kontinuiranim i posebnim mjerenjem na ispustu/dimnjaku nepokretnog izvora.

(3) Rezultati mjerenja smiju se uspoređivati s GVE na način određen ovom Uredbom samo kada su mjerenja provedena i rezultati iskazani sukladno ovoj Uredbi i posebnom propisu kojim se uređuje praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora.

(4) Posebni uvjeti praćenja i vrednovanja emisija, u zavisnosti od karakteristika procesa, mogu se odrediti u rješenju izdanom prema posebnom propisu na temelju kojeg se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša.

Članak 7.

(1) Vrijednosti masene koncentracije onečišćujućih tvari dobivene mjerenjem (Cm) i pri izmjerenom volumnom udjelu kisika (Vm), preračunavaju se na masenu koncentraciju (Cz) za propisani volumni udio kisika (Vz) za određeni nepokretni izvor prema jednadžbi:

gdje su:

(2) Ako volumni udio kisika u otpadnom plinu na koji se svodi masena koncentracija onečišćujućih tvari nije zadan, uzima se za procese izgaranja i termičke tehnološke procese zadani volumni udio kisika 5%, a za druge tehnološke procese uzima se volumni udio kisika koji je uobičajen pri odvijanju toga procesa.

(3) Ako se otpadni plin razrjeđuje zbog tehnoloških ili drugih razloga dovedena količina plina za razrjeđivanje ne uzima se u obzir pri usporedbi s GVE.

(4) Toplinski gubitak izračunava se prema jednoj od sljedećih jednadžbi:

– u odnosu na %-tni volumni udio kisika (O₂) u suhom otpadnom plinu:

A2
Qdp = (tdp – tz) (------------- + B), ili

– u odnosu na %-tni volumni udio ugljikovog dioksida (CO2) u suhom otpadnom plinu:

A1
Qdp = (tdp – tz) (------------- + B)
21 – CO₂

gdje su:

t_dp – temperatura otpadnog plina u °C,

t_z – temperatura zraka u okolini ložišta u °C

O₂ – izmjereni volumni udio kisika u suhom otpadnom plinu u %,

CO₂ – izmjereni volumni udio ugljikovog dioksida (CO₂) u suhom otpadnom plinu u %.

Vrijednosti konstanti A1, A2 i B su: