Ana səhifə

Masarykova univerzita Filozofická fakulta Ústav slavistiky


Yüklə 1.07 Mb.
səhifə10/11
tarix27.06.2016
ölçüsü1.07 Mb.
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11

Nikolić-Hoyt, Anja. Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom. Riječ, 2003, 9, 1, s. 48-55.

Poldauf, Ivan, Caha, Jan, Kopecká, Alena et al. Anglicko-český a česko-anglický slovník. Praha 1990.


Pranjković, Ivo, Silić, Josip. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta.

Zagreb: Školska knjiga, 2005.


Pužar, Aljoša. Nekoliko napomena o leksemima talijanskoga porijekla u hrvatskome standardnom jeziku. In FLUMINENSIA, 1999, 11, 1-2, s. 173-184.
Rejzek, Jiří. Český etymologický slovník. Praha: Leda, 2001.
Rosendorfský, Jaroslav. Italsko-český slovník. Praha: Leda, 2001.
Řešetka, Miroslav. Anglicko-český a česko-anglický slovník. Olomouc: FIN Publishing, 1997.
Řešetka, Miroslav. Německo-český a česko-německý slovník. Olomouc: FIN Publishing, 1996.
Silić, Josip. Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika. Kolo, 1997, 6, 3,

s. 495-513.


Skok, Petar. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Knjiga 1, A-J. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1971.
Smolák, Vladimír. Francouzsko-český a česko-francouzský slovník. Praha: SPN 1963.
Sočanac, Lelija. Talijanizmi u hrvatskome jeziku. Suvremena lingvistika, Zagreb 2002, 28, 1/2, s. 127-142.
Sočanac, Lelija. Talijanski elementi u hrvatskome jeziku – kulturno i intimno posuđivanje. Riječ, 2001, 7, 1, s. 77-88.
Stojaković, Biljana. Značenjske promjene francuskih posuđenica u hrvatskom leksiku. Strani jezici, 2003, 32, 4, s. 223-232.
Svobodová, Diana. Anglická a hybridní kompozita v současné češtině a jejich adaptace. Naše řeč, 1999, 82, 3, s. 122- 123.
Svobodová, Diana. Anglické výrazy v českém publicistickém stylu. Naše řeč, 1996, 79, 2, s. 99-102.
Škarić, Ivo, Škavić, Đurđa, Varošanec-Škarić, Gordana. Kako se naglašavaju posuđenice. Jezik, Zagreb 1996, 43, 4, s. 129-138.
Šmilauer, Vladimír. Nauka o českém jazyku. Praha: SPN, 1972.
Štebih, Barbara. Germanizmi u zagrebačkom govoru. KAJ, 2002, 35, 5-6, s. 31-36.
Štimac, Vlatka. Anglizmi u jezičnim savjetnicima posljednjega desetljeća 20. stoljeća. Jezik, 2003, 50, 3, s. 93-102.
Talanga, Tomislav. Dodiri orijentalnoga i njemačkoga supstrata na hrvatskome jezičnom prostoru. Godišnjak za kulturu, umjetnost, i društvena pitanja, 1997, 15, s. 195-208.
Těšitelová, Marie. O přejatých slovech v češtině z hlediska kvantitativního. Slovo

a slovesnost, 1990, 51, s.111-123.
Turk, Marija. Latentni stranojezični utjecaji na hrvatski jezik. In Zbornik Zagrebačke

slavističke škole 2002., Zagreb, 2003, s. 321-330.
Turk, Marija. Leksički i semantički kalkovi u hrvatskome jeziku. FLUMINENSIA, 1993, 5,1-2, s. 39-48.
Turk, Marija. Razumljivost i stilske značajke kalkova. FLUMINENSIA, 2003, 15, 1, s. 9-24.
Vlasák, Václav. Francouzsko-český a česko-francouzský slovník. Praha: Leda, 2004.

Résumé v chorvatštině

Résumé na hrvatskom


Posuđenice iz područja odijevanja i kosmetičke njege na stranicama hrvatskog i

češkog izdanja časopisa Cosmopolitan
Tema ove diplomske radnje pripada području leksikologije te stilistike. S teorijskog te praktičkog gledališta obrađuje tuđice, prilagođenice i usvojenice iz područja mode u odijevanju i u kosmetičkoj njezi na temelju riječi pronađenih u hrvatskom izdanju časopisa Cosmopolitan (12 brojeva iz godine 2006.) te ih uspoređuje s češkim ekvivalentima.
U prvom su, teorijskom dijelu ove radnje navedeni podaci o proučavanoj problematici iz stručnih knjiga i lingvističkih časopisa, hrvatskih i čeških.

U međusobnom dodiru jezika dolazi do razmjene kulturnog blaga i to uglavnom posredništvom jezika. Nerijetko i dolazi do razmjene samih jezičnih pojava. Ova razmjena može biti i jednosmjerna i različitog intenziteta. Suvremene komunikacijske mogućnosti omogućavaju brzu kulturnu razmjenu te brzo širenje tuđih rijeći i neologizama.

Riječi kojima se bavimo u ovoj radnji i konteksti u kojima se nalaze, su ekscerptirani iz časopisa (koji se bavi životnim stilom) i za to pripadaju publicističkom stilu. Publicistički stil (nekada nazivan i novinarski ili žurnalistički) je stil javni, sveprisutni i brzi i tako reflektira nove pojave u jeziku te preuzima i neke znakove drugih funkcionalnih stilova. Za publicistički stil karakteristične su među ostalom internacionalizmi i tuđe riječi (bilo kojeg stupnja prilagođenosti).

Na temelju podataka u stručnim knjigama koje se bave ovom problematikom dolazimo do zaključka da je shvaćanje naziva tuđica, prilagođenica, posuđenica, primljenica i sl. u hrvatskoj i u češkoj lingvistici neujednačeno. Prevladava, međutim, poimanje u kojem se tuđicom podrazumijeva uglavnom tuđa riječ koja je puno ili na nekoj od razina potpuno neprilagođena sustavu jezika primatelja, usvojenicom riječ koja je adaptirana do takve mjere da se više ne osjeća kao tuđa i ostale se nazive uglavnom koriste za riječi koje su na taj način između ovih dve krajnosti. Korisno je, međutim, napomenuti da su u stvari sve tuđe riječi u jeziku primatelju, neovisno o nazivlju, tuđe

i primljene (posuđene).

Autori hrvatskih člankova se često bave posuđivanjem riječi iz pojedinih jezika. Jezično posuđivanje može biti intimno (iz jezika u izravnom dodiru) i kulturno (posredništvom). Osim internacionalizama (nekada nazivanim europeizmima jer se koriste uglavnom u većini jezika porijeklom europskih naroda) koji su uglavnom bazirani na temelju grčkih i latinskih elemenata je u novije doba najznačajniji utjecaj engleskog jezika, dok su posuđenice iz francuskog, njemačkog talijanskog i ostalih većinom starijeg datuma primljenja. Treba se, međutim, napomenuti da internacionalizmi bazirani na temelju grčkih i latinskih elemenata nastaju i u novije doba umjetno, npr. automobil – označavaju dakle pojavu nastanu u novije doba, te da nastaju i na temelju drugih jezika, npr. engleskog – npr. sport. Premda su nazvani internacionalizmima, ne moraju biti ove riječi razumljive u svim europskim jezicima, npr. u engleskom ne postoji izraz guma u značenju koje taj izraz ima u ostalim europskim jezicima. Oba istraživana jezika su u različito doba posuđivala s različitim intenzitetom iz grčkog, latinskog, njemačkog, francuskog, ruskog, engleskog, hrvatski (i uglavnom dubrovački govor) zahvaljujući geografskom položaju znatno više iz talijanskog te iz istih razloga puno više s turskog i arapskog (uglavnom turskim posredništvom) i mađarskog. Za razliku od češkog, hrvatski je u prvoj polovici 19. stoljeća, za vrijeme Ilirskih provincija, posuđivao puno više iz francuskog i izravno. Istodobno je ovo doba bilo i najintenzivnije u posuđivanju iz francuskog. Obojici jezika je zajedničko posuđivanje iz ostalih slavenskih jezika m. o. u doba narodnog preporoda te uzajamno posuđivanje (iz hrvatskog u češki npr. kravata, opánky, lastura; iz češkog u hrvatski npr. časopis, oblast) i masovno posuđivanje leksika iz političkog i društvenog područja iz ruskog nakon Drugog svjetskog rata te masovno posuđivanje iz engleskog u isto vrijeme, posebice zadnji dvadesetak godina, uglavnom s područja računalne tehnike, tehnike, sporta, ekonomije, glazbe, mode itd.


Na temelju ekscerptiranih riječi možemo zaključiti da najviše primljenica se nalazi između substantiva – 25 % iz područja kosmetičke njege i 75 % iz područja odijevanja, od riječi koje se ne koriste isključivo u ovim područjima je bilo upotrijebljeno u 71 % u
kontekstu kosmetičke njege i 29 % u kontekstu odijevanja. Približno 30 % imenica je bilo

izvorno primljeno iz engleskog, 18 % iz latinskog, 14 % iz francuskog, 8 % iz grčkog,

8 % iz njemačkog itd. Ot prilike 25 % imenica je bilo primljeno u zadnji dvadesetak godina. Imenice su bile najčešće primljene na temelju izvornog izgovora. Približno 30 % imenica je bilo primljeno posredništvom nekog drugog jezika. Često su se pojavile složene riječi kod kojih je prvi dio često bio latinski i grčki komponent kao mikro-, mini-, maxi-, fito-, derma- itd.

Od pridjeva je bila trećina riječi iz oblasti kosmetičke njege. Približno 36 % od tih koji se koriste isključivo u oblasti odijevanja i kosmetičke njege je bilo primljeno iz francuskog, 19 % iz latinskog, 12 % iz engleskog, 8 % iz grčkog i 8 % iz njemačkog itd.

Približno polovica od pridjeva je bilo primljeno posredništvom nekog drugog jezika i od njih približno polovica posredništvom njemačkog. Ot prilike 10 % pridjeva je primljeno u zadnji dvadesetak godina. Većina je pridjeva primljena na temelju izvornog izgovora. Često su se pojavile složene riječi kod kojih je prvi dio često bio latinskog ili grčkog podrijetla kao anti-, super-, ultra- ali i domaći, npr. naj-. Česti su bili izrazi kao super, seksi, modni, šik.

36, 5 % glagola je bilo primljeno iz latinskog, 27, 5 % iz grčkog, 18 % iz francuskog, 9 % iz njemačkog i 9 % iz tahićanskih jezika. Samo jedan je glagol bio iz oblasti odijevanja, ostale su bile iz oblasti kosmetičke njege. Glagoli su najčešće dobili strani nastavak -ira- koji je tipičan za izvođenje glagola od stranih osnova.

Među ekscerptima bilo je i kalkova, npr. vruć, kričav. U tekstovima su se pojavile i karakteristike publicističkog stila i reklame, publicizmi kao trend, biti in, pomodnice kao balerine, cool, imidž, ok, styling, look. Česti su bili nazivi kozmetičkih proizvoda i marki odjeće. U vezi s kosmetičkim preparatima česti su bili i termini iz oblasti deramtologije, kemije te biologije, npr. biotin, eksfolijacija, eterična ulja, fitokompleks, glikolna kiselina, hidratacija, melanin, pigment, simptom, sinteza itd.


1 Viz Turk, Marija. Latentni stranojezični utjecaji na hrvatski jezik. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb, 2003, s. 321.

2 Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 699.


3 Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997.

4 Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997, s. 9.

5 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 9-30.


6 Barić, Eugenija, Lončarić, Mijo, Malić, Dragica et al. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga, 1997.

7 Pranjković, Ivo, Silić, Josip. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska

knjiga, 2005. (dále zkr. GHJ)



8 8 Viz Pranjković, Ivo, Silić, Josip. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb:

Školska knjiga, 2005, s. 375.



9 Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s. 495 – 513.

1010 „Novinarski je (žurnalistički) stil (hrvatskoga) standardnog jezika najsloženiji stil. Neki ga nazivaju i publicističkim. Neki pak novinarstvo (žurnalistiku) razlikuju od publicistike. Novinarstvo smatraju pisanjem i izdavanjem dnevnih i periodičnih novina, a publicistiku tiskanim materijalom aktualnoga kulturnog, književnog i društveno-političkog života u dnevnim i periodičnim listovima, časopisima i zasebnim tiskovinama. A budući da i sadržaj novinarstva i sadržaj publicistike kako su definirani ulaze u područje funkcionalnoga stila o kojemu je riječ (ali sad u širem smislu), neki ga nazivaju novinsko-publicističkim stilom. (Tako ga naziva npr. ruska funkcionalna stilistika).“

Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s. 495.



11  Viz Badurina, Lada. „Neke odlike leksika u suvremenoj hrvatskoj publicistici“. Filologija, Zagreb 1998,

30-31, s. 418.



12 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997.

13 Viz Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s. 495.

14 Viz Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s . 496-497.

15 Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 176.


16 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 176.


17 Viz Pranjković, Ivo, Silić, Josip. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb:

Školska knjiga, 2005, s. 382.



18Viz Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s. 497.

19 Viz Mistrík, Jozef. Štylistika. Bratislava 1985.

20 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 195-197.



21 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 81.


22 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 85-121.



23 “nominativni, informativni i reklamni“;

Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s. s. 507.



24 Viz Daneš, František, Bachmannová, Jarmila, Čmejrková, Světla et al.: Český jazyk na přelomu tisíciletí.

Praha: Academia, 1997, s. 63.



25 Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s. 509.

26 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 180.


27 Viz Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s. 509.

28  Viz Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s. 509.

29 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 180-190.



30 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 190.


31 Viz Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 699.


32 Viz Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s. 509-510.

33 „Kad se postavlja pitanje rabiti ili ne rabiti takve (internacionalne) riječi, načelno se može na nj odgovoriti – rabiti. Prije svega zato što nisu internacionalne riječi nenacionalne riječi (internacionalno se ne smije brkati sa stranim ili tuđim), a onda i zato što su sva profesionalna područja, pa onda i novinarsko, bez njih nemoćna. One su postale činjenicom svakoga civiliziranoga nacionalnog jezika. One će katkad zazvučati „jače“ od nacionalnih – usp. dijaboličan prema đavolski.“

Silić, Josip. „Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika“. Kolo, Zagreb 1997, 3, s. 510.



34 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 191-192.



35 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 191-192.



36  Viz Badurina, Lada. „Neke odlike leksika u suvremenoj hrvatskoj publicistici“. Filologija, Zagreb 1998,

30-31, s. 418.



37  Viz Badurina, Lada. „Neke odlike leksika u suvremenoj hrvatskoj publicistici“. Filologija, Zagreb 1998,

30-31, s. 420.



38  Viz Badurina, Lada. „Neke odlike leksika u suvremenoj hrvatskoj publicistici“. Filologija, Zagreb 1998,

30-31 s. 420-422.



39 Viz Anić, Vladimir. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb : Novi Liber, 1994, s. 88.

40 Viz Anić, Vladimir. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb : Novi Liber, 1994, s. 426.

41  Viz Badurina, Lada. „Neke odlike leksika u suvremenoj hrvatskoj publicistici“. Filologija, Zagreb 1998,

30-31, s. 421-426.



42 Svobodová, Diana. „Anglické výrazy v českém publicistickém stylu“. Naše řeč, 79, 1996, s. 99-102.

43 Svobodová, Diana. „Anglická a hybridní kompozita v současné češtině a jejich adaptace“. Naše řeč, 1999,

82, 3, s. 122.



44 Svobodová, Diana. „Anglická a hybridní kompozita v současné češtině a jejich adaptace“. Naše řeč, 1999,

82, 3, s. 123.



45 Svobodová, Diana. „Anglická a hybridní kompozita v současné češtině a jejich adaptace“. Naše řeč,

1999, 82, 3, s. 123.



46 Viz Čechová, Marie, Chloupek, Jan, Krčmová, Marie et al. Stylistika současné češtiny. Praha: ISV, 1997,

s. 87.


47 Čmejrková, Světla. Reklama v češtině, čeština v reklamě. Praha: Leda, 2000, s. 84.

48 Viz Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 100.


49 Viz Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 101.


50 Viz Barić, Eugenija, Hudeček, Lana, Koharović, Nebojša et al. Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb:

Pergamena; Školske novine, 1999, s. 295. (dále zkr. HJS)



51 Viz Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 100.


52 Viz Hauser, Přemysl. Nauka o slovní zásobě. Praha: SPN, 1980. s.51-52.

53 Viz Šmilauer, Vladimír. Nauka o českém jazyku. Praha: SPN, 1972, s. 122.

54 Viz Daneš, František, Bachmannová, Jarmila, Čmejrková, Světla et al.: Český jazyk na přelomu tisíciletí.

Praha: Academia, 1997, s. 272.



55 Hauser, Přemysl. Nauka o slovní zásobě. Praha: SPN, 1980. s. 57.

56 Viz Barić, Eugenija, Lončarić, Mijo, Malić, Dragica et al. Hrvatska gramatika. Školska knjiga: Zagreb

1997, s. 65.



57 Viz Škarić, Ivo, Škavić, Đurđa, Varošanec-Škarić, Gordana. „Kako se naglašavaju posuđenice“. Jezik,

Zagreb 1996, 43, s. 129-130.



58 Viz Nikolić-Hoyt, Anja. „Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom“. Riječ, 2003, 9, 1, s. 52.

59 Štimac, Vlatka. „Anglizmi u jezičnim savjetnicima posljednjega desetljeća 20. stoljeća“. Jezik, 2003, 3,

s. 100.


60 Viz Barić, Eugenija, Hudeček, Lana, Koharović, Nebojša et al. Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb:

Pergamena; Školske novine, 1999, s. 104-105.



61 Viz Barić, Eugenija, Hudeček, Lana, Koharović, Nebojša et al. Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb:

Pergamena; Školske novine, 1999, s. 107.



62 Viz Barić, Eugenija, Lončarić, Mijo, Malić, Dragica et al. Hrvatska gramatika. Školska knjiga: Zagreb

1997, s. 64-68.



63 Hlavsa, Zdeněk, Hrušková, Zdenka, Hůrková, Jiřina et al. Pravidla českého pravopisu. Praha: Academia,

2001, s. 28-34.



64 Hlavsa, Zdeněk, Hrušková, Zdenka, Hůrková, Jiřina et al. Pravidla českého pravopisu. Praha: Academia,

2001, s. 28.



65 Viz Hlavsa, Zdeněk, Hrušková, Zdenka, Hůrková, Jiřina et al. Pravidla českého pravopisu. Praha:

Academia, 2001, s. 28-33.



66 Viz Barić, Eugenija, Lončarić, Mijo, Malić, Dragica et al. Hrvatska gramatika. Školska knjiga: Zagreb

1997, s. 73.



67 Viz Škarić, Ivo, Škavić, Đurđa, Varošanec-Škarić, Gordana. „Kako se naglašavaju posuđenice“. Jezik,

Zagreb 1996, 43, s. 130.



68 Viz Škarić, Ivo, Škavić, Đurđa, Varošanec-Škarić, Gordana. „Kako se naglašavaju posuđenice“. Jezik,

Zagreb 1996, 43, s. 131.



69 Viz Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 101-102.



70 Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 102.


71 Viz Barić, Eugenija, Lončarić, Mijo, Malić, Dragica et al. Hrvatska gramatika. Školska knjiga: Zagreb

1997, s. 104-111, 283 – 298.



72 Viz Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 102.


73 Viz Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 103.


74 Viz Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 95.


75 Babić, Stjepan, Barić, Eugenija, Lončarić, Mijo et al. Hrvatski jezik-Najnowsze dzieje języków

słowiańskich. Opole : Uniwersytet Opolski - Instytut Filologii Polskiej, 1998, s. 146.

76 Těšitelová, Marie. „O přejatých slovech v češtině z hlediska kvantitativního“. Slovo a slovesnost, 1990, 51.

77 Jelínek, J., Bečka, J., Těšitelová, M. Frekvence slov, slovních druhů a tvarů v českém jazyce. Praha 1961.

(dále FSČ)



78 Marie Těšitelová a kol. Frekvenční slovník češtiny věcného stylu. Praha 1983.

79 Viz Těšitelová, Marie. „O přejatých slovech v češtině z hlediska kvantitativního“. Slovo a slovesnost,

1990, 51, s. 112.



80 Dabo-Denegri, Ljuba, Dragićević, Dragica , Menac, Antica et al. „Adaptacija posuđenica iz šest

europskih jezika u hrvatskom“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb 2003, s. 343-350.

(dále zkr. ZZSŠ)


81 Viz Dabo-Denegri, Ljuba, Dragićević, Dragica , Menac, Antica et al. „Adaptacija posuđenica iz šest

europskih jezika u hrvatskom“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb 2003, s. 343-344.



82 Viz Dabo-Denegri, Ljuba, Dragićević, Dragica , Menac, Antica et al. „Adaptacija posuđenica iz šest

europskih jezika u hrvatskom“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb 2003, s. 343-344.



83 Sočanac, Lelija. „Talijanizmi u hrvatskome jeziku“. Suvremena lingvistika, Zagreb 2002, 28, s. 127-142.

84 Viz Sočanac, Lelija. „Talijanizmi u hrvatskome jeziku“. Suvremena lingvistika, Zagreb 2002, 28,

s. 131-132.



85 Pužar, Aljoša. „Nekoliko napomena o leksemima talijanskoga porijekla u hrvatskome standardnom

jeziku“. In FLUMINENSIA, 1-2, 1999, s. 173-184.



86 Viz Pužar, Aljoša. „Nekoliko napomena o leksemima talijanskoga porijekla u hrvatskome standardnom

jeziku“. In FLUMINENSIA, 1-2, 1999, s. 175-176.



87 Viz Sočanac, Lelija. „Talijanizmi u hrvatskome jeziku“. Suvremena lingvistika, Zagreb 2002, 28, s. 133.

88 Viz Sočanac, Lelija. „Talijanizmi u hrvatskome jeziku“. Suvremena lingvistika, Zagreb 2002, 28,

s. 133-134.



89 Viz Sočanac, Lelija. „Talijanizmi u hrvatskome jeziku“. Suvremena lingvistika, Zagreb 2002, 28, s. 134.

90 Viz Sočanac, Lelija. „Talijanski elementi u hrvatskome jeziku – kulturno i intimno posuđivanje“. Riječ,

Zagreb 2001, 7, s. 77-88.



91 Viz Pužar, Aljoša. „Nekoliko napomena o leksemima talijanskoga porijekla u hrvatskome standardnom

jeziku“. In FLUMINENSIA, 1-2, 1999, s. 177.



92 Viz Pužar, Aljoša. „Nekoliko napomena o leksemima talijanskoga porijekla u hrvatskome standardnom

jeziku“. In FLUMINENSIA, 1-2, 1999, s. 177.



93 Viz Pužar, Aljoša. „Nekoliko napomena o leksemima talijanskoga porijekla u hrvatskome standardnom

jeziku“. In FLUMINENSIA, 1-2, 1999, s. 178.



94 Viz Štebih, Barbara. „Germanizmi u zagrebačkom govoru“. KAJ, 2002, 35, 5-6, s. 31-34.

95 Viz Dabo-Denegri, Ljuba, Dragićević, Dragica , Menac, Antica et al. „Adaptacija posuđenica iz šest

europskih jezika u hrvatskom“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb 2003, s. 343-345.



96 Viz Talanga, Tomislav „Dodiri orijentalnoga i njemačkoga supstrata na hrvatskome jezičnom prostoru“.

Godišnjak za kulturu, umjetnost, i društvena pitanja, 1997, 15, s. 195-208.

97 Viz Talanga, Tomislav. „Dodiri orijentalnoga i njemačkoga supstrata na hrvatskome jezičnom prostoru“.

Godišnjak za kulturu, umjetnost, i društvena pitanja, 1997, 15, s. 196.

98 Viz Talanga, Tomislav. „Dodiri orijentalnoga i njemačkoga supstrata na hrvatskome jezičnom prostoru“.

Godišnjak za kulturu, umjetnost, i društvena pitanja, 1997, 15, s. 197-208.

99 Viz Dabo-Denegri, Ljuba, Dragićević, Dragica , Menac, Antica et al. „Adaptacija posuđenica iz šest

europskih jezika u hrvatskom“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb 2003, s. 343-346.



100 Viz Dabo-Denegri, Ljuba, Dragićević, Dragica , Menac, Antica et al. „Adaptacija posuđenica iz šest

europskih jezika u hrvatskom“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb 2003, s. 343-346.



101 Viz Dabo-Denegri, Ljuba, Dragićević, Dragica , Menac, Antica et al. „Adaptacija posuđenica iz šest

europskih jezika u hrvatskom“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb 2003, s. 346-347.



102 Viz Dabo-Denegri, Ljuba, Dragićević, Dragica , Menac, Antica et al. „Adaptacija posuđenica iz šest

europskih jezika u hrvatskom“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb 2003, s. 346-347.



103 Dabo-Denegri, Ljuba. „Galicizmi u hrvatskom jeziku – morfološka adaptacija imeničkih sufiksa“.

Riječ, 2002, 8, 1, s. 21-29.

104 Dabo-Denegri, Ljuba. „Galicizmi u hrvatskom jeziku – morfološka adaptacija imeničkih sufiksa“. Riječ,

2002, 8, 1, s. 22-24.



105 Dabo-Denegri, Ljuba. „Galicizmi u hrvatskom jeziku – morfološka adaptacija imeničkih sufiksa“. Riječ,

2002, 8, 1, s. 21-24.



106 Dabo-Denegri, Ljuba. „Galicizmi u hrvatskom jeziku – morfološka adaptacija imeničkih sufiksa“. Riječ,

2002, 8, 1, s. 21-22.



107 „model → kompromisna replika → replika“

Dabo-Denegri, Ljuba. „Galicizmi u hrvatskom jeziku – morfološka adaptacija imeničkih sufiksa“. Riječ,

2002, 8, 1, s. 23


108 Viz Dabo-Denegri, Ljuba. „Galicizmi u hrvatskom jeziku – morfološka adaptacija imeničkih sufiksa“.

Riječ, 2002, 8, 1, s. 23.

109 Jovan Ajduković v Úvodu do kontaktologie uvádí v souladu s Filipovićovou teorií ještě další související

termíny:

termín transfonemizace uvádí Filipović na konci 70. let – rozumí jí substituci fonologických elementů

jazyka dárce elementy jazyka přijímatele;

transmorfemizace – substituce elementů modelu v morfologické rovině;

transderivace – obecný princip, podle kterého se slovotvorně adaptuje model v repliku;

transmorfologizace – proces adaptace morfologických kategorií a druhů slov cizích slov;

transsemantizace – adaptace významu

– transfer významu z jazyka dárce na některeré už existující slovo v jazyku přijímateli.

Viz Jovan Ajduković. Uvod u kontaktologiju. Teorija adaptacije rusizama. Beograd, 2004, s. 101, 168,

144, 178, 191.


110 Viz Dabo-Denegri, Ljuba. „Galicizmi u hrvatskom jeziku – morfološka adaptacija imeničkih sufiksa“.

Riječ, 2002, 8, 1, s. 23-26.



111 Viz Stojaković, Biljana. „Značenjske promjene francuskih posuđenica u hrvatskom leksiku“. Strani

jezici, 2003, 32, 4, s. 223-232.

112 Viz Stojaković, Biljana. „Značenjske promjene francuskih posuđenica u hrvatskom leksiku“. Strani jezici,

2003, 32, 4, s. 223-232.



113 Viz Stojaković, Biljana. „Značenjske promjene francuskih posuđenica u hrvatskom leksiku“. Strani jezici,

2003, 32, 4, s. 223-232.



114 Viz Dabo-Denegri, Ljuba, Dragićević, Dragica , Menac, Antica et al. „Adaptacija posuđenica iz šest

europskih jezika u hrvatskom“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb 2003,

s. 345-347.


115 Babić, Stjepan, Barić, Eugenija, Lončarić, Mijo et al. Hrvatski jezik-Najnowsze dzieje języków

słowiańskich-. Opole : Uniwersytet Opolski - Instytut Filologii Polskiej, 1998.

116 Viz Babić, Stjepan, Barić, Eugenija, Brozović, Dalibor. Hrvatski jezik. Opole : Uniwersytet Opolski -

Instytut Filologii Polskiej, 1998, s. 136.



117 Viz Nikolić-Hoyt, Anja. „Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom“. Riječ, 2003, 9, 1, s. 48-55.

118 Připomeňme jen, že v minulosti i jazyky, z nichž se přejímalo, nebyly ještě standardizované, a přejímalo

se tedy také z dialektů (např. italských – benátského, toskánského – v závislosti na regionu; německých

a rakouských dialektů atd.) do jednotlivých dialektů chorvatských.


119 Viz Nikolić-Hoyt, Anja. „Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom“. Riječ, 2003, 9, 1, s. 48-51.

120 Viz Nikolić-Hoyt, Anja. „Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom“. Riječ, 2003, 9, 1, s. 53.

121 Viz Czerwiński, Maciek. „Pseudoanglicizmi u hrvatskom jeziku“. Riječ, 2001, 7, 2, s. 17.

122 Viz Nikolić-Hoyt, Anja. „Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom“. Riječ, 2003, 9, 1, s. 50.

123 Viz Czerwiński, Maciek. „Pseudoanglicizmi u hrvatskom jeziku“. Riječ, 2001, 7, 2, s. 17.

124 Viz Nikolić-Hoyt, Anja. „Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom“. Riječ, 2003, 9, 1, s. 51-52.

125 Viz Dabo-Denegri, Ljuba, Dragićević, Dragica , Menac, Antica et al. „Adaptacija posuđenica iz šest europskih jezika u hrvatskom“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb 2003, s. 348-349.

126  „Veći broj varijanti (npr. copyright/kopirait/kopirajt), ponekad fonološki veoma različitih oblika, rezultat

je paralelne tvorbe anglicizama prema ortografiji i/ili izgovoru modela. Naime, od engleskog modela

anglicizam se može oblikovati na četiri načina:

1. anglicizam slijedi ortografiju engleske riječi od koje je izveden;



  1. anglicizam slijedi izgovor engleske riječi koja mu je izvor

  2. anglicizam se formira djelomično na osnovi ortografije i djelomično prema izgovoru engleskog modela;

  3. na formiranje anglicizma utječe i jezik posrednik: najaktivniji jezici posrednici u procesu posuđivanja engleskih modela u hrvatski bili su njemački i francuski jezik; naime, pod utjecajem njemačkog odnosno francuskog kao jezika posrednika formirali su se anglicizmi koji u svojoj grafiji nose trag francuskog, to jest njemačkog izgovora.“

Nikolić-Hoyt, Anja. „Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom“. Riječ, 2003, 9, 1, s. 53.

127 Viz Nikolić-Hoyt, Anja. „Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom“. Riječ, 2003, 9, 1, s. 52.

128 Viz Nikolić-Hoyt, Anja. „Hrvatski u dodiru s engleskim jezikom“. Riječ, 2003, 9, 1, s. 51.

129 Viz Czerwiński, Maciek. „Pseudoanglicizmi u hrvatskom jeziku“. Riječ, 2001, 7, 2, s. 15-20.

130 Viz Czerwiński, Maciek. „Pseudoanglicizmi u hrvatskom jeziku“. Riječ, 2001, 7, 2, s. 15.

131 Viz Czerwiński, Maciek. „Pseudoanglicizmi u hrvatskom jeziku“. Riječ, 2001, 7, 2, s. 15.

132 Viz Czerwiński, Maciek. „Pseudoanglicizmi u hrvatskom jeziku“. Riječ, 2001, 7, 2, s. 17.

133 Turk, Marija. „Latentni stranojezični utjecaji na hrvatski jezik“. In Zbornik Zagrebačke slavističke škole

2002., Zagreb, 2003, s. 321-330.

134 Viz Turk, Marija. „Latentni stranojezični utjecaji na hrvatski jezik“. In Zbornik Zagrebačke slavističke

škole 2002., Zagreb, 2003, s. 321.

135 Viz Turk, Marija. „Latentni stranojezični utjecaji na hrvatski jezik“. In Zbornik Zagrebačke slavističke

škole 2002., Zagreb, 2003, s. 321-322.

136 Viz Turk, Marija. „Latentni stranojezični utjecaji na hrvatski jezik“. In Zbornik Zagrebačke slavističke

škole 2002., Zagreb, 2003, s. 322-323.

137 Viz Turk, Marija. „Latentni stranojezični utjecaji na hrvatski jezik“. In Zbornik Zagrebačke slavističke

škole 2002., Zagreb, 2003, s. 322-323.

138 Viz Turk, Marija. „Latentni stranojezični utjecaji na hrvatski jezik“. In Zbornik Zagrebačke slavističke

škole 2002., Zagreb, 2003, s. 323-324.

139 Viz Turk, Marija. „Latentni stranojezični utjecaji na hrvatski jezik“. In Zbornik Zagrebačke slavističke

škole 2002., Zagreb, 2003, s. 324-325.

140 Grepl, Miroslav, Hladká, Zdeňka, Jelínek, Milan et al. Příruční mluvnice češtiny. Praha: NLN, 2003,

s. 101.



141 Viz Turk, Marija. „Razumljivost i stilske značajke kalkova.“ FLUMINENSIA, 2003, 15, 1, s. 15, 17, 23.

142 Viz Turk, Marija. „Leksički i semantički kalkovi u hrvatskome jeziku“. FLUMINENSIA, 1993, 5,1-2,

s. 39-48.



143 Cosmopolitan 2006, 10, s. 51.

144 Cosmopolitan 2006, 10, s.137.

145 Cosmopolitan 2006, 10, s. 52.

146 Viz Smolák, Vladimír. Francouzsko-český a česko-francouzský slovník. Praha: SPN 1963.

(dále zkr. FČČFS)



147 Viz Vlasák, Václav. Francouzsko-český a česko-francouzský slovník. Praha: Leda, 2004.

(dále zkr. FČČFS2)



148 Viz Poldauf, Ivan, Caha, Jan, Kopecká, Alena et al. Anglicko-český a česko-anglický slovník. Praha

1990. (dále zkr. AČČAS)



149 Viz Řešetka, Miroslav. Anglicko-český a česko-anglický slovník. Olomouc: FIN Publishing, 1997.

(dále zkr. AČČAS2)



150 Viz Anić, Vladimir. Rječnik hrvatskog jezika. Zagreb: Novi Liber, 1994. (dále zkr. RHJ)

a Viz Brozović, Dalibor. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb, 2000. (dále zkr. RHJ2)



151 Viz Daneš, František, Filipec, Josef, Machač, Jaroslav. Slovník spisovné češtiny pro školu a veřejnost.

Praha: Academia, 2005. (dále zkr. SSČ)



152 Viz Buchtelová, Růžena, Confortiová, Helena, Kraus, Jiří et al. Nový akademický slovník cizích slov.

Praha: Academia, 2005. (dále zkr. NASCS)



153 Viz Anić, Vladimir, Goldstein, Ivo. Rječnik stranih riječi. Zagreb: Novi Liber, 1999. (dále zkr. RSR)

154 Viz Martincová, Olga, Mejstřík, Vladimír, Janovec, Ladislav et al. Nová slova v češtině: Slovník

neologizmů. Praha: Academia, 1998. (dále zkr. NSČ)

a Martincová, Olga, Mejstřík, Rangelová, Albena et al. Nová slova v češtině: Slovník neologizmů 2.

Praha: Academia, 2004. (dále zkr. NSČ2) – navazuje na NSČ.


155 Cosmopolitan 2006, 5, s. 25.

156 Cosmopolitan 2006, 7, s. 29.

157 Cosmopolitan 2006, 12, s. 147.

158 Viz Beneš, Josef, Plachý, Adolf. Německo-český a česko-německý slovník. Praha: SPN, 1965.

(dále zkr. NČČNS)



159 Viz Řešetka, Miroslav. Německo-český a česko-německý slovník. Olomouc: FIN Publishing, 1996.

(dále zkr. NČČNS2)



160 Viz Bezděk, Jaroslav, Frýbort, Zdeněk. Italsko-český a česko-italský slovník. Praha: Simon and Simon

Publishing, 1997.



161 Viz Rosendorfský, Jaroslav. Italsko-český slovník. Praha: Leda, 2001. (dále zkr. IČS)

162 Např.: Viz neznámý autor [online], [cit. 16. května 2007],

Dostupné z: < http://www.ohmyshoes.it/category/scarpe-donna/ballerine/>



163 Cosmopolitan 2006, 11, s. 21.

164 Cosmopolitan 2006, 7, s. 56; Cosmopolitan 2006, 7, s. 29.

165 Viz Hovorková, Martina, Hausner, Tomáš, Mitchell, Leigh et al. Ilustrovaný tematický slovník

česko-anglický. Plzeň: Fraus, 2005. (dále zkr. ITSČA)

166 Cosmopolitan 2006, 11, s. 30.

167 Cosmopolitan 2006, 8, s. 51.

168 Viz např. Hauser, Přemysl. Nauka o slovní zásobě. Praha: SPN, 1980, s. 51-52.

169 Viz Hovorková, Martina, Hausner, Tomáš, Mitchell, Leigh et al. Ilustrovaný tematický slovník

česko-anglický. Plzeň: Fraus, 2005, s. 272.

170 Blaskovics, Josef, Hradský, Ladislav. Maďarsko-český česko-maďarský kapesní slovník. Praha: SPN,

1968. (dále zkr. MČČMS)



171 Viz Rejzek, Jiří. Český etymologický slovník . Praha: Leda, 2001. (dále zkr. ČES)

172 Cosmopolitan 2006, 8, s. 6.

173 Viz Hovorková, Martina, Hausner, Tomáš, Mitchell, Leigh et al. Ilustrovaný tematický slovník

česko-anglický. Plzeň: Fraus, 2005, s. 259.

174 Viz Barić, Eugenija, Hudeček, Lana, Koharović, Nebojša et al. Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb:

Pergamena; Školske novine, 1999, s. 214.



175 Viz Hovorková, Martina, Hausner, Tomáš, Mitchell, Leigh et al. Ilustrovaný tematický slovník

česko-anglický. Plzeň: Fraus, 2005, s. 263.

176 Viz Hovorková, Martina, Hausner, Tomáš, Mitchell, Leigh et al. Ilustrovaný tematický slovník

česko-anglický. Plzeň: Fraus, 2005, s. 263.

177 Cosmopolitan 2006, 5, s. 34.

178 Cosmopolitan 2006, 5, s. 95.

179 Viz Cosmopolitan 2006, 5, s. 95.

180 Viz Barić, Eugenija, Hudeček, Lana, Koharović, Nebojša et al. Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb:

Pergamena; Školske novine, 1999, s. 225.




181 Např. Přemysl Hauser v NSZ v tomto kontextu píše: „[...] slovo guma běžné v mnoha jazycích je zcela

neznámo v angličtině apod.“

Hauser, Přemysl. Nauka o slovní zásobě. Praha: SPN, 1980, s. 56.


182 Viz Řešetka, Miroslav. Anglicko-český a česko-anglický slovník. Olomouc: FIN Publishing, 1997.

183 Viz Skok, Petar. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Knjiga 1, A-J.

Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1971. (dále ERHSJ)




184 Cosmopolitan 2006, 9, s. 22.

185 I tento francouzský výraz je původem řecký - élastis, viz RSR, heslo elastin.

186 Cosmopolitan 2006, 10, s. 50.

187 Cosmopolitan 2006, 11, s. 57.

188 Cosmopolitan 2006, 9, s. 112.

189 Cosmopolitan 2006, 10, s. 128.

190 Cosmopolitan 2006, 12, s. 96.

191 Cosmopolitan 2006, 10, s. 142.

192 Viz Hovorková, Martina, Hausner, Tomáš, Mitchell, Leigh et al. Ilustrovaný tematický slovník

česko-anglický. Plzeň: Fraus, 2005, s. 255.

193 Cosmopolitan 2006, 12, s. 113.

194 Cosmopolitan 2006, 8, s. 92.

195 Cosmopolitan 2006, 7, s. 45.

196 Cosmopolitan 2006, 10, s. 178.

197Viz neznámý autor [online], [cit. 16. dubna 2007],

Dostupné z:

1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət