Ana səhifə

JezičNA/mentalna rekonstrukcija eu prostora: nove konceptualne metafore


Yüklə 295.5 Kb.
səhifə1/5
tarix18.07.2016
ölçüsü295.5 Kb.
  1   2   3   4   5
Sveučilište u Splitu

Prof.dr. Danica Škara



dskara@ffst.hr

JEZIČNA/MENTALNA REKONSTRUKCIJA EU PROSTORA: NOVE KONCEPTUALNE METAFORE
Sažetak

U ovome se radu s aspekta kognicijske teorije raspravlja o konceptualnim metaforama, novim mentalnim slikama EU koje funkcioniraju u okvirima političkog diskursa.

Uvidom u glavne leksičke baze vezane uz integracijske procese u EU definirali smo osnovne modele konceptualnih metafora na kojima počiva politički diskurs, npr. Europa=proces, kretanje (32%), Europa = kuća/dom/obitelj (21%), Europa=osoba/tijelo (9%), Europa=geometrijski prostor (9%), itd.

Nastajanje zajedničkih koncepata izraz je ekonomičnosti jezika i potrebe suvremenog, integriranog društva. To je ujedno i put prema novom 'EU govoru', zajedničkim metaforama, europskom i globalnom mentalitetu.

Ključne riječi: EU, politički diskurs, konceptualne metafore

1. Uvod
Na kraju hladnog rata, blokovske podjele svijeta i snažnog razvoja visoke tehnologije dolazi do restrukturiranja političkih sustava, umrežavanja i stvaranja novih zajednica: unija, klubova, asocijacija, zona, regija, partnerstva, korporacija, kartela, npr.

  • Kako se Europska Unija razvija od ekskluzivnog kluba šest država pedesetih godina do moćne asocijacije 27 država članica, plus tri kandidatkinje i nekoliko zemalja koje su u procesu stabilizacije i pridruživanja, rasle su i kritike na njen račun… (Europa, 2.prosinca 2008.str.1)


  • Echoing the Prime Minister’s Leiden speech in The Netherlands last week, Mr Howard said Britain was not prepared to countenance a "premier league" in the EU made up of an "elite club" of countries forging ahead to a federal state.(EUROMETA)

Na prostoru Europe vrši se rekonceptualizacija teritorijalnosti, integracija suverenih država u novu zajednicu. Europska ekonomska zajednica (EEZ) mijenja naziv u Europsku Uniju koja niti u svom imenu ne sadrži riječ država, iako obavlja većinu izvršnih funkcija države. Proces integracije i rekonstrukcije prati i promjena značenja temeljnih pojmova, poput sljedećih: država, nacija, nacionalni suverenitet i sl. Promjena naziva implicira i unutrašnju rekonstrukciju integracijskih razina. Sve je jasnije da to nije samo gospodarska integracija nego i politička, ekonomska, ekološka, obrambena i jezična.

U političkom diskursu zemlje u sastavu EU prepoznatljive su kao njene članice koje mogu biti centralne (eng. core) ili periferne (eng. periphery), dok su druge zemlje, koje su uputile zahtjev za pristupanje EU, zemlje kandidati (eng. candidate countries), zemlje potencijalni kandidati( eng. potential candidate countries), zemlje u procesu stabilizacije i pridruživanja (eng. Stabilisation and Association Process).



  • The Franco-German suggestion of a division between a hard core (France, Germany and Benelux) and a periphery of the remaining seven EU nations has caused intense alarm in southern Europe. (EUROMETA)

  • The potential candidate countries are making progress towards membership in accordance with the Road Map established by the Commission in 2005. http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/e50028.htm

Tradicionalni termini poput hladnog rata, željezne zavjese, nesvrstanih zemalja, istočnog i zapadnog bloka i dr. nisu prisutni u suvremenom političkom govoru.

Stanovnici EU, osim pripadnosti određenoj naciji (npr. Francuzi, Talijani) imaju status europskih građana, državljana Zajednice. Pod snažnim utjecajem globalizacijskih procesa, promjena geopolitičkog prostora i razvoja suvremenih medija, pitanje identiteta, kako pojedinca tako i društva ostaje otvoreno. Prema istraživanju Starke-Meyerring (2005) stanovnici EU vrlo često mijenjaju identitet, lojalnost i žive u tzv. fluidnom, 'fleksibilnom identitetu'.1 Članovi virtualne zajednice postaju tzv. netizeni, cyber citizeni.


Kierzkowski ( 2002) smatra da je integracija EU2 poslužila kao poticaj za stvaranje drugih multinacionalnih zajednica, asocijacija, npr. African Union, the Association of Southeast Asian Nations, the South American Community of Nations, Free Trade Area of the Americas.

No, EU se ne razvija izvan konteksta globalizacije3 i njenog novog pojmovnika. Smatra se da upravo Europska Unija može poslužiti kao model za sveobuhvatniji svjetski poredak. Jedna od najvažnijih pobjeda globalizacije, o kojoj se nedovoljno govori, je globalizacija diskursa, stvaranje novih pojmova koji nalaze osnovu u promijenjenoj stvarnosti, npr. global village, global economy, World Health Organization, International Labour Organization, International Telecommunications Union, World Bank, International Monetary Fund (IMF), World Trade Organization (WTO), World Wide Web (WWW), Interpol, International Court of Justice (ICJ), International Criminal Court (ICC), Amnesty International, United Nations, itd.


Osnovna je namjera ovoga rada istražiti novi pojmovnik koji prati proces integracije EU, a posebna će se pozornost obratiti i metajeziku globalizacije jer se ove dvije pojave međusobno prožimaju i dijele prateći leksik. Rezultati provedenih empirijskih istraživanja obrađuju se u okvirima kognitvne lingvistike i teorije o konceptualnim metaforma koju zastupaju Lakoff & Johnson (1980), Kövecses (2002), Goatley (1997), i dr.

Metaforički jezik uveden je kao spoznajni modus relevantan za razumijevanje i objašnjenje novih društvenih i političkih promjena na europskome prostoru. Naime, metafora otjelovljuje mnoge osobine potrebne za postizanje spoznajne veze između poznatog i nepoznatog, a upravo tako su nastali mnogi pojmovi koji se koriste u kategorizaciji nove europske stvarnosti, npr. Euro=stijena.



  • The Euro is the rock on which we will build Europe, he predicted. (EUROMETA)

U svojim radovima G. Fauconnier (1994: 1997) govori o mentalnom, konceptualnom prostoru koji se uspostavlja, strukturira i povezuje pod utjecajem konteksta i kulture. Analogno tome Europsku Uniju možemo promatrati ne samo kao geopolitički prostor nego i kao mentalni prostor koji ima svoje okvire koji uključuju naše općeljudsko, kao i specifično, kulturno omeđeno iskustvo. Tako se primjerice vrlo često govori o europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA), europskom kulturnom prostoru, promicanju europskog identiteta, europskim standardima u obrazovanju, i sl. Nove riječi iskazuju potrebu razvijanja mentalnog okvira ujedinjenog EU prostora (single European space).

Stvaranje 'europske mentalne mape' više nije utopija već pitanje preživljavanja u novoj stvarnosti. Razvojem tehnologije i promjenama koje su nastale na kulturnom i društvenom nivou, potrebe integrirane jezične zajednice ubrzano rastu, a analogno tome nastaje i tzv. Euro-govor, (eng. Euro-speak, 'shared language')4, te zajednička leksička baza podataka koja preslikava stvarnost nove zajednice, npr. Eurovoc, Eurometa, i sl. Mnoge metafore koje funkcioniraju u 'Euro-govoru' zajedničke su većini europskih jezika, npr. Europa = kuća/ dom/obitelj.



  • This will be a Europe more like Mr Gorbachev’s ‘common European home’ — a Europe where, politically, the crucial relationship will be that between Germany and the Soviet Union.(EUROMETA)

Zbog boljeg razumijevanja nove političke i kulturne stvarnosti EU važno je istražiti koliko precizno jezične promjene prate društvene promjene. Ovdje će se uzeti u obzir dosadašnja istraživanja političkog govora, koji, kako su to već mnogi prethodnici pokazali, vrlo često koristi metaforički izričaj (vidi Lakoff 2008). Tako je primjerice B. Jelcin nazvao reformu koju je proveo M. Gorbačov kao 'brak između ježa i zmije'. Analizu političkog diskursa koji se bavi pitanjem restrukturiranja EU proveli su mnogi autori:O. Waever (1998, 2004); M. Jachtenfuchs et al. (1998); M. Marcussen et al. (1999); T. Diez (1999); B. Rosamond (1999), A. Musolff (2001) i dr.

S obzirom da jezična rekonstrukcija EU prostora nije dostatno istražena u Hrvatskoj, rezultati ovoga rada mogu biti od koristi lingvistima, antropolozima, političarima, diplomaciji, kao i svima drugima koji se bave političkim govorom ili onima koji nastoje bolje razumjeti integracijske procese i suodnos EU i Hrvatske.



2. Korpus
Za potrebe ovoga rada analizirati će se ograničeni korpus termina koji se koristi u hrvatskom i europskom političkom govoru, službenim dokumentima i javnim medijima, tj. u govoru eurokracije. Sakupljeni korpus može poslužiti kao dodatak postojećim bazama podataka koje se odnose na zajednički, 'EU-govor' (Euro-speak). Navodimo nekoliko primjera takvog govora:

  • država kandidatkinja -candidate country

  • pretpristupni program -pre-accession programme

  • ISPA, SAPARD, CARDS

  • sporazum o pridruživanju EZ-u -EC association agreement

Cilj nam je istražiti načine imenovanja geostrateškog, kulturnog i političkog prostora EU i Hrvatske. Za potrebe ovoga rada napravljena je leksička baza koja se sastoji od 300 pojmova koji se odnose na integracijske procese EU, proces globalizacije i poziciju Hrvatske u navedenim procesima. Navodi se i kontekst uporabe riječi.

Izvori koje smo koristili su službeni dokumenti europske unije, EUROVOC (http://www.hidra.hr/eurovoc/eurovoc1.HTM), EUROMETA CORPUS: ENGLISH (Metaphors in British press texts dealing with EU politics), http://www.dur.ac.uk/mlac/german/resources/arcproject/, govori europskih i hrvatskih političara koji su dostupni na internetu: http://europa.eu/scadplus/glossary/, http://www.neurope.eu/articles/78351.php, http://www.arena.uio.no/publications/wp01_5.htm,. http://www.neurope.eu/articles/ , http://www.poslovni.hr, Prilog za europske integracije Europa , (2.prosinca 2008.)

Metajezik globalizacije sastavljen je analizom i odabirom pojmova iz sljedećih radova:


  • Stiglitz , J. (2004). Globalizacija i dvojbe koje izaziva, Zagreb, Algoritam.

  • Kierzkowski, H. (2002). Europe and Globalization, Palgrave, Macmillan, New York.

  1   2   3   4   5


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət