TEORIJE I POETIKE MODERNE I SAVREMENE UMETNOSTI 2/1
„ARHIVSKI POSTUPAK U MODERNOJ I SAVREMENOJ UMETNOSTI “
Prof. dr. Nikola Šuica
Prof. dr. Jelena Todorović
Zimski semestar 2015/16
Master 2. godina
ESPB: 2
Sreda – 8-9:30
Amfiteatar Vojvode Putnika (ako je JAKO hladno selimo se u Rajićevu)
Opis kursa:
Tokom jednosemestralnog kursa studenti završne godine diplomskih studija će imati prilike da se upoznaju sa fenomenom arhiviranja kao jednom od ključnih elemenata moderne i savremene umetnosti. Cilj kursa je da preispita postupke i principe arhiviranja kao okosnicu umetničkog postupka – umetnikov odnos prema prošlosti, prema matreijalnoj kulturi i istoriji, kao i ličnom i kolektivnom pamćenju. Takodje, jedna od ključnih tema je arhivski postupak kao umetnički postupak ' stvaranje sopstvene umanjene slike sveta, njegove istorije viđene kroz zbirku predmeta, sećanja, impresija.... Studentima neće biti predstavljeni samo primeri vizuelnih umetnosti, već dela književnosti, filma, teorije umetnosti i filozofije.
Od klasifikacije i sistematizacije, preko stvaranja sopstvenih mikrokosmosa doživljenog i imaginarnih muzeja, studenti će kroz fenomen arhiva proučiti neke od važnih ideja evropske savremene umetnosti i kulture. Kao glavni ishod kursa, studenti imaju zadatak da preispitaju arhivski postupak u sopstvenom odnosu prema umetnosti i ličnom stvaralaštvu.
Predispitne obaveze:
Učešće na diskusijama na času, proučavanje zadate literature. (20%)
Prisustvo nastavi je obavezno i potrebno je imati najmanje 2/3 časova da bi student dobio potpis.
Ispitne obaveze:
Izrada seminarskog rada od 3.000 reči-5 strana na temu arhivskog i arhiviranja. (40%) odbrana rada (40%)
Teme zastupljene na kursu:
-
Arhiv – istorija, pamćenje i odnos prema prošlosti
-
Arhiviranje kao osnova umetničkog postupka - Klasifikacija, promišljanje i vrednovanje sveta kroz arhivski postupak
-
Stvaranje arhiva sveta Albert Khan Arhiv
-
Arhiv sveta i teatar pamćenja
-
Mnemosinin Atlas Abija Varburga i njegov uticaj na modernu i savremenu umetnost
-
Nagoveštaj tajnog otkrića: Joseph Cornell i Marcel Duchamp kao postmodernističke ikone
-
Arhiv i lične istorije – umetnost kao arhiv doživljenog
-
Arhiviranje i uloga muzeja – kabinet retkosti kao umanjena slika sveta od Habzburga do savremenih umetnika
-
Boltanski i traumatizovano arhiviranje zaborava
-
Korišćenje dokumenta u savremenoj umetnosti
-
Istraživanje arhiva kao osnova kreativnog naučnog i umetničkog rada (primer državane umetničke kolekcije Dvorova) gost Biljana Crvenković kustos Muzeja Primenjene umetnosti
Literatura:
Odabrana webografija ( teme bi bile poentirane na nastavi
Joseph Cornell/Marcel Duchamp ... in resonance Texts by var. writers, Hatje Kantz Koln 1998.
Monografije edicije Phaidon (Christian Boltanski, Tacita Dean, Maurizio Catellan 1995-2003)
Anselm Kiefer (razne edicije: Philadelphia Museum of Art, Anthony D Offay Gallery, Prestel, Shirmer verlag, MOMA New York, Tel Aviv Museum of Arts 1987-2012)
Deep Storage: Collecting, Storing and Archiving in Art (Prestel Munich 1997)
Peter Greenaway's Postmodern/poststructuralist Cinema (The Scarecrow Press 2001)
Last Year in Marienbad" ("L'annee Derniere a Marienbad") BFI Film Classics, London 2001.
Dodatna literature – književna dela, predlog za čitanje (za oba kursa)
Italo Calvino, Invisible cities, Faber, London 1997
Zbignjev Herbert, Varvarin u vrtu, (eseji), Prosveta, Beograd 1997
Franc Kafka, Pripovetke,
Ann Michaels –John Berger Railtracks, London, 2011
Robert Muzil, Čovek bez svojstava, Beograd 2007 (odlomci)
Marsel Prust, U potrazi za izgubljenim vremenom, Zagreb 1964 (odlomci)
Jozef Rot, Kapucinska grobnica, Arhipelag, Beograd 2010
V. G. Sebald, Austerlic, Paidea, 2009
V.G. Sebald, Saturnovi prstenovi, Paidea 2011
Dragan Velikic, O piscima i gradovima, Novi Sad 2011. |