Te u zagrebu filozofski fakultet
|
|  Yüklə 2.4 Mb.
|
222. Molba Ivane Brković, znanstvenog novaka, za odobrenje plaćenog dopusta u trajanju od tri mjeseca, od 1. listopada do 31. prosinca 2009. godine zbog dovršavanja doktorske disertacije. 223. Molba dr. sc. Mislava Ježića, red. prof., i mr. sc. Klare Gönc Moačanin, višeg lektora, za odobrenje plaćenog stručnog dopusta od 28. kolovoza do 13. rujna 2009. radi sudjelovanja na Svjetskoj sanskrtskoj konferenciji u Kyotu. 224. Molba Krešimira Juraka, znanstvenog novaka, za odobrenje plaćenog dopusta od 4. kolovoza 2009. do 4. listopada 2009. radi stručnog usavršavanja i istraživanja u arhivu Ministarstva vanjskih poslova u Narodnoj Republici Kini. 225. Molba Azre Abadžić Navaey, znanstvenog novaka na Katedri za turkologiju, za odobrenje plaćenog stručnog dopusta od 1. srpnja do 1. rujna 2009. radi stručnog usavršavanja u Republici Turskoj. 226. Molba Branimira Jankovića, znanstvenog novaka, za odobrenje plaćenog dopusta u razdoblju od 15. lipnja do 03. srpnja 2009. godine zbog boravka u Ljubljani, Slovenija, u sklopu akademske razmjene. 227. Molba Daliborke Sarić, lektora na Odsjeku za romanistiku, za plaćeni dopust od 1.10.-30.12.2009., radi istraživanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Portu u svrhu izrade doktorske disertacije. 228. Molba Etami Borjan, znanstvenog novaka, za odobrenje plaćenog dopusta od 20. kolovoza 2009. do 1. rujna 2010. radi znanstvenog usavršavanja na University of New York i korištenja Fulbright Visiting Research stipendije. 229. Molba Vesne Alikalfić, v. pred., za odobrenje korištenja plaćenog dopusta od 16. do 31. srpnja 2009. zbog odlaska na stručno usavršavanje iz područja plesnih tehnika, a u okviru 18. Ljetne plesne radionice Plesnog studija Action u Malinskoj na otoku Krku. 230. Molba Danijele Lugarić, znanstvenog novaka, za odobrenje plaćenog dopusta u razdoblju od 4. do 27. srpnja 2009. zbog nastavničkog sudjelovanja u radu američko – ruskog Ljetnoga instituta na Filološkom fakultetu u Sankt – Peterburgu, Ruska Federacija, kao i zbog pratnje grupe studenata rusistike, koji će participirati u nastavi Instituta. 231. Molba dr. sc. Ognjena Čaldarovića, red. prof., za odobrenje plaćenog dopusta u razdoblju od 21. rujna do 21. listopada 2009. radi realizacije međusveučilišne suradnje s Indiana University u Sjedinjenim Američkim Državama. 232. Molba dr. sc. Darje Maslić-Seršić, izv. prof. za odobrenje korištenja slobodne studijske godine u ljetnom semestru akad. god. 2009./2010. i zimskom semestru akad. god. 2010./2011. str. 322 Obavijesti dekana i prodekana Razno.
Dekan dr. sc. Miljenko Jurković, red. prof. P R I L O Z I Sveučilište u Zagrebu – Filozofski fakultet Odsjek za germanistiku Na temelju odredbe članka 105. stavka 2. podstavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te sukladno članku 5. stavku 2. Poslovnika Rektorskog zbora i Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja od 19. srpnja 2005. godine te članka 3. Odluke Rektorskog zbora o obliku i načinu provedbe nastupnog predavanja za izbor u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna zvanja na prijedlog stručnog povjerenstva od 13. svibnja 2009., Stručno povjerenstvo Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donosi OCJENU nastupnoga predavanja Dr. sc. Christine Magerski, pristupnica u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologije, grana germanistika, na Katedri za njemačku književnost Odsjeka za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održala je nastupno predavanje pod naslovom „Auf nach Berlin! Kultureller Aufbruch und Richtungssuche in Deutschland um 1900“ dana 27. travnja 2009. u 14.00 sati u dvorani A-307 Filozofskog fakulteta. Stručno povjerenstvo, po održanom nastupnom predavanju, utvrdilo je sljedeće: U svome predavanju pristupnica dr. sc. Christine Magerski koncentrirala se na kulturnu i političku povijest modernizacije grada Berlina (koji u drugoj polovici 19. stoljeća postaje europskom metropolom) i s tim u vezi na nastanak prvog žarišta moderne književnosti na njemačkom jezičnom prostoru. Berlin, kao tradicionalno upravno, političko i kulturno središte, naglom industrijalizacijom ubrzano postaje žarištem socijalnih suprotnosti, ali ujedno i magnetom koji privlači brojne ambiciozne mlade ljude. Upravo iz tog kruga javljaju se inicijative za promjene na ustajaloj, klasicističko-historističkom estetikom obilježenoj književnoj sceni – početak markiraju braća H. i J. Hart, autorski duo koji se u svojim publikacijama oštro suprotstavio tadašnjim 'literarnim klikama' i zauzeo za modernu, angažiranu književnost, utemeljenu na osnovama francuskog naturalizma. Ubrzo se u Berlinu javio cio niz mladih autora, koji su se često okupljali u grupacije i promovirali novu književnu estetiku. Vrhunac tih nastojanja predstavljaju djela, podjednako fikcionalna i poetološka, nastala oko 1890. godine, ponajprije djela autorskog dua A. Holz – J. Schlaf te Gerharta Hauptmanna, neosporno najvećeg autora njemačkog naturalizma. Taj vrhunac ujedno je – kako je pristupnica uvjerljivo pokazala – i početak preorijentacije u berlinskoj moderni: autori napuštaju radikalni mimetizam i postupno se okreću esteticističkim strujanjima poput simbolizma ili impresionizma. U tom trenutku i početni elan berlinske moderne postupno jenjava, a paradigmatska djela te faze modernističke književnosti nastaju u drugim dvama središtima njemačkoga jezičnog prostora – u Beču i Münchenu. Berlin ponovo preuzima vodeće mjesto oko 1910. godine, u vremenu kada modernu postupno odmjenjuje avangardistička književnost ekspresionizma. Pristupnica je temeljito obradila temu i relevantnu literaturu, iznijela niz analitičkih uvida i kritičkih komentara o pojedinim tezama u raspravi o pitanju «berlinske moderne», te govorila retorički uvjerljivo i razumljivo studentima i nastavnicima germanistike. Valja naglasiti da je svoju raspravu vrlo uspješno povezala sa suvremenim teorijskim pristupima poput teorije sistema (Luhmann) i literarnog polja (Bourdieu). Svojim uspjelim predavanjem, kao i cjelokupnim dosadašnjim znanstvenim i nastavnim radom, dr. sc. Christine Magerski u potpunosti je udovoljila svim potrebnim uvjetima za izbor u zvanje docenta, pa preporučujemo Vijeću da ju u to zvanje promakne. U Zagrebu, 27. svibnja 2009. Povjerenstvo dr. sc. Viktor Žmegač, prof. emeritus dr.sc. Marijan Bobinac, red. prof dr.sc. Dragutin Horvat, izv. prof. Stručno povjerenstvo za ocjenu nastupnog predavanja dr. sc. Ivane FRANIĆ: dr. sc. Dražen Varga, izv. prof. dr. sc. Sanja Grahek, izv. prof. dr. sc. August Kovačec, red. prof. u miru
FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Predmet: Ocjena nastupnog predavanja dr. sc. Ivane FRANIĆ, pristupnice na natječaj za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta Prema odredbama Zakona o visokim učilištima i Odluci Rektorskog zbora o utvrđivanju minimalnih uvjeta za ocjenu znanstvene i nastavne aktivnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora, pristupnica dr. sc. Ivana Franić održala je, dana 8. lipnja 2009., s početkom u 12.30 sati, u dvorani A-213 Filozofskog fakulteta, pred studentima Studija francuskog jezika i književnosti, profesorima Filozofskog fakulteta i stručnim povjerenstvom u sastavu dr. sc. Dražen Varga, izv. prof., dr. sc. Sanja Grahek, izv. prof. i dr. sc. August Kovačec, red. prof., u miru, nastupno predavanje pod naslovom Analogija i njezin ostvaraj u leksikografiji. Nakon održanog predavanja (završilo je u 14.00) i rasprave u kojoj su sudjelovali studenti i profesori, Povjerenstvo je utvrdilo da je pristupnica, dr. sc. Ivana Franić, pokazala izvrsno poznavanje odabrane teme, da je nastavni sadržaj iznijela na sustavan, pregledan i zanimljiv način, koristeći LCD projektor (Power Point prezentaciju) i podijeljene tiskane primjere te da su izneseno gradivo i pristup primjereni studentima Studija francuskog jezika i književnosti kojima je predavanje bilo namijenjeno. Slijedom navedenog, Stručno povjerenstvo ocjenjuje nastupno predavanja dr. sc. Ivane Franić ocjenom izvrstan (5). U Zgrebu, 08. 06. 2009. Stručno povjerenstvo: dr. sc. Dražen Varga, izv. prof. dr. sc. Sanja Grahek, izv. prof. dr. sc. August Kovačec, red. prof. u miru Izvješće stručnog povjerenstva za ocjenu nastupnog predavanja dr. sc. Hrvoja Gračanina Na temelju Zakona o visokim učilištima i Odluke Rektorskog zbora, dana 18. žujka 2008., u sklopu postupka za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz područja humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća povijest srednjeg vijeka, dr. sc. Hrvoje Gračanin održao je nastupno predavanje. Onoi se, pod naslovom Justinijanovo doba , održalo u terminu 14.45 sati u dv VI Filozofskog fakulteta u Zagrebu pred stručnim povjerenstvom, ostalim članovima Odsjeka za povijest te studentima drugog semestra preddiplomskog studija, u sklopu obvezatnog predmeta Europska i svjetska povijest srednjega vijeka. U svom je predavanju dr. sc. Gračanin iznio cjelovit pregled vladavine bizantskog cara Justinijana (527-565), dotakavši sve važne aspekte njegove vladavine. Nakon predavanja razvila se živa i sadržajna diskusija s velikim brojem pitanja, posebice od strane studenata. Time se jasno pokazalo da predavanje dr. sc. Gračanina bilo vrlo uspješno. Kandidatovo izlaganje bilo je jasno fokusirano i čvrsto strukturirano. Razina izlaganja bila je primjerena preddiplomskom studiju povijesti. Stručno povjerenstvo konstatira da je kandidat u potpunosti pokazao kako je govornički, stručno i metodički kompetentan za sveučilišnog nastavnika te vrlo pozitivno ocjenjuje njegovo nastupno predavanje. Stoga predlažemo nastavak postupka izbora dr. sc. Hrvoja Gračanina u znanstveno-nastavno zvanje docenta.
Stručno povjerenstvo: Dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. Dr. sc. Neven Budak, red. prof. Dr. sc. Zrinka Nikolić-Jakus, doc.
Zagreb, 18. 03.2009. FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Imenovani na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta održanoj 28. siječnja 2009. u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti, na Odsjeku za komparativnu književnost, podnosimo ovo IZVJEŠĆE Na Natječaj objavljen u Vjesniku 10. veljače 2009. prijavio se dr.sc. Dean Duda, izvanredni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na Odsjeku za komparativnu književnost dr.sc. Duda predaje kolegije iz teorije i metodologije proučavanja književnosti, iz područja komparativnog proučavanja hrvatske književnosti i iz područja kulturalnih studija. Od izbora u zvanje docenta predaje i na poslijediplomskom studiju književnosti, gdje je izradio temeljni program smjera kulturalni studiji, pa je 2001. izabran i za voditelja tog smjera. U rujnu 2003. izabran je i za pročelnika Odsjeka za komparativnu književnost. Od 2005. godine predaje na novoustrojenom Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma. Za knjigu Kulturalni studiji nagrađen je 2003. Nagradom grada Zagreba.. ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST Stručne i znanstvene radove dr.sc. Dean Duda objavljuje od 1987. Ukupno je dosad objavio dvije autorske znanstvene knjige i tri stručne knjige u suautorstvu, priredio dvije stručne knjige, surađivao u sedam leksikografsko-enciklopedijskih projekata, te je objavio četrdesetak znanstvenih, preglednih i stručnih članaka u zemlji i inozemstvu. Uz nekoliko teorijskih prijevoda s ruskog i talijanskog jezika (jedna samostalna knjiga i desetak ogleda u periodici), dr. sc. Dean Duda priredio je više časopisnih tematskih blokova, većinom iz područja kulturalnih studija, te napisao desetak recenzija i prikaza u znanstvenoj i kulturnoj periodici (Filozofska istraživanja, Narodna umjetnost, Politička misao, Studia ethnologica Croatica i dr.), te recenzirao nekoliko znanstvenih zbornika, autorskih znanstvenih knjiga i sveučilišnih udžbenika. Obiman leksikografski rad u proteklim godinama (Krležijana, Hrvatski leksikon, Hrvatski biografski leksikon, Leksikon hrvatskih pisaca, Hrvatska enciklopedija) obuhvaća više od 100 natuknica. Dr. sc. Dean Duda sudjelovao je u sljedećim znanstvenim projektima (odobrenim i financiranim od Ministarstva znanosti RH):
U razdoblju od 2007/8. godine sudjeluje u novim višegodišnjim projektima:
U razdoblju od 2002. do 2006. bio je voditelj znanstvenog projekta Književna teorija poslije strukturalizma koji je jednako tako odobrilo i financijski poduprlo Ministarstvo znanosti RH. (Bibliografija projekta dostupna je na adresi: http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=0130447). Sudjelovao je na osam međunarodnih znanstvenih skupova: Komparativna povijest hrvatske književnosti (Split 1998., 1999., 2007.), Krležini dani u Osijeku (1998., 1999.), Dani hvarskog kazališta (Hvar, 1997., 1998.) i East looks West travel writing project (UCL, London, 2003.). Na svakom je skupu održao izlaganje koje je objavljeno kao znanstveni članak u zborniku radova. Na skupu East looks West travel writing project održao je pozvano izlaganje “What formal and/or discursive elements constitute/determine the genre of travel writing?” .
Znanstvena djelatnost dr.sc. Deana Dude zahvaća široko područje od suvremenih, tzv. poststrukturalističkih književnih teorija i, osobito, kulturalnih studija do komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, a najuže je povezana i s njegovim stručnim radom, publicistikom i predavanjima. U razdoblju do izbora u zvanje izvanrednog profesora dr.sc. Dean Duda objavio je dvije autorske znanstvene knjige i pet većih radova.
1. Priča i putovanje: hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Matica hrvatska, Zagreb 1998., 267 str. Ova je, na književnopovijesnom materijalu utemeljena studija, prvi književnoznanstveni usustavljen prikaz putopisnog diskursa u hrvatskoj prozi romantizma. U uvodnom dijelu obrađuje se devetnaestostoljetna kultura putovanja i putovanje kao tema dugoga trajanja u povijesti književnosti; slijedi naratološki pristup putopisnom tekstu (razmatranje specifičnosti putopisne naracije, logika odvjanaja zgoda, struktura i oblici putopisnog zapleta, aktancijalna struktura putopisa i figure putnika, promatrača i pripovjedača); zatim se uspostavlja književnopovijesna retorika putopisa (obrazloženje, itinerarij, subjekt putopisnog diskursa, leksikon/katalog, dotematizacija, priča i naslovljenik) kojom se omogućuje dijakronijska analiza žanra. Posljednje je poglavlje posvećeno analizi reprezentativnih i problemski karakterističnih romantičarskih putopisa (Mažuranićeva Pogleda u Bosnu, Vrazova Puta u gornje strane i Nemčićevih Putositnica). 2. Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. AGM, Zagreb, 2002. Ta je knjiga prvi, i dosad jedini, analitički i kritički prikaz područja kulturalnih studija u Hrvatskoj. Sastoji se od Predgovora, četiri zasebno naslovljene glave (Nadziranje značenja, Hrvanje s anđelima, Otpor kroz teoriju, Menocchio u shoping centru), s uputom u studij naslovljenom Odakle početi i opsežnim pregledom literature. U Predgovoru autor upozorava na značenje i važnost kulturalnih studija koji izazivaju posljednjih desetljeća žive rasprave među znanstvenicima i sveučilišnim nastavnicima, jer zadiru u neka temeljna pitanja kako interdisciplinarnih istraživanja tako i tradicionalnih načina sveučilišne nastave i pokušaja njihovog reformiranja. U prvoj glavi, zatim, iscrpno se analizira pojam kulture na koji se oslanjaju kulturalni studiji, pri čemu je posebna pozornost posvećena Williamsovim određenjima «običnosti» kulture i kulture kao «sveukupnog načina života». Upozorava se na odnose vlasti i moći u kulturi te na odnose tzv. popularne i visoke kulture, a zatim se analiziraju i političke konzekvencije takvog pristupa s obzirom na probleme reprezentacije. Druga glava posvećena je u cjelini podrijetlu i ishodištima kulturalnih studija. Opisuje se i analizira niz autora čija su stajališta bitno utjecala na nastajanje i razvitak kulturalnih studija. Presudnim pri tome autor drži kulturalizam, određene radove u okviru semiotike i neke varijante tzv. zapadnog marksizma, osobito Althussera. Upozorava se i na druge utjecaje, poput onih Foucaulta, Bahtina, psihoanalize i feminizma, sa zaključkom da je njegov prikaz zasnovan na svojevrsnom samorazumijevanju kulturalnih studija, «pa se različiti teorijski diskurzi...moraju promatrati u kontekstu dislociranosti što su je stekli politikom teorije», (str.66). Treća glava analizira teoriju i praksu Centra za suvremene kulturalne studije u Birminghamu koji je već u ranijim glavama označen kao «prvi oblik institualizacije područja». Nakon temeljnih faktografskih podataka razmatraju se pokušaji teorijskog i metodološkog zasnivanja cjelokupne orijentacije te neke promjene koje nastaju u teorijskim pogledima i u zasnivanju zasebnog studija, zatim se kritički analiziraju uporišta temeljne problematike, a uzete su u obzir i brojne kritike kako same zamisli tako i izvedbe kulturalnih studija u sveučilišnoj nastavi. Četvrta, i posljednja glava, obrađuje problematiku odnosa masovne, popularne i medijske kulture, tzv. pluralizam kultura i različite teorijske prakse kojima se takva problematika nastoji izlagati i odrediti kao svojevrsno zasebno područje znanstvenih istraživanja. Od znanstvenih radova u časopisima i zbornicima izdvajamo najprije Putnički modernizam i tiha prisutnost, u zborniku Krležini dani u Osijeku 1998, Hrvatska dramska književnost i kazalište u europskom kontekstu, II knjiga, Osijek, 2000, str. 163 – 171. i Putovanje kao kultura, Reč, br.61, str. 113-122 , jer oba obrađuju drugačiju problematiku od one koja je u najnovije vrijeme u središtu autorova zanimanja. Prvi je rad posvećen analizi putničkoga iskustva Slavka Batušića, jednog od najplodnijih hrvatskih modernih putopisaca. Pomnom analizom dr.sc. Duda utvrđuje kako je način strukturiranja Batušićeva putničkog iskustva utemeljen u modernističkoj poetici usamljenog subjekta, s prepoznatljivim intelektualnim i kulturnim motivskim elementima, podudarnim s temeljnim načinima na koje se u europskoj književnosti oblikuje tip putnika, njegova viđenja i njegovih opisa putovanja. Drugi rad pak obrađuje teorijske paradigme područja «kulture putovanja» u širokom rasponu od strogo književnih analiza, preko sociologije slobodnog vremena i antropologije do povijesti svagdašnjeg života. Autor drži da «problem putovanja» izaziva izuzetno zanimanje humanističkih znanosti posljednjih dvadesetak godina, pa analizira kako ga različite discipline i različiti teorijski pristupi nastoje odrediti i «riješiti» unutar vlastitih, posebnim aspektom određenih metoda i pretpostavki. Njegov je zaključak da se studij «kulture putovanja» ne može uspostaviti samo s jednog aspekta i s jednog načina pristupa, nego već i sama heterogenost područja takoreći izaziva interdisciplinarnost. Oba ta rada odlikuje originalnost pristupa, poznavanje recentne literature iz nekoliko znanstvenih područja i dosljednost u analizi i zaključcima. Sljedeća tri rada, Krivo srastanje: bilješka o diskursu kulturalnih studija, Quorum, XVII (2001), br.1, str. 148-162., Nadziranje značenja: što je kultura u kulturalnim studijima, Reč, br. 64, 2001, str. 235-253 i Hrvanje s anđelima, Reč, br.12, str. 79-107 djelomično su izmijenjeni, upotpunjeni i nanovo redigirani dijelovi knjige Kulturalni studiji. Sve opisane, kao i one samo navedene, Dudine znanstvene radove odlikuju temeljitost, iscrpnost, izvrsno poznavanje recentne literature i sposobnost vlastite interpretacije, kao i razumijevanje često vrlo složenih, nerijetko teorijskih heterogenih suvremenih pristupa književnosti. Stručni radovi Stručni radovi dr. sc. Deana Dude, originalnošću pristupa i uspjelim analizama, na samoj su granici znanstvenih i stručnih radova, pa u tom smislu najprije izdvajamo dvije knjige, Lektira na dlanu. Repetitorij književnosti za srednje škole, I. Od Homera do romantizma i II. Od realizma do postmoderne, Sysprint, Zagreb, 2000-2002. Te je knjige prof. Duda napisao zajedno sa Slavenom Jurićem, Davidom Šporerom i Andrejom Zlatar. Njegovi samostalni prilozi obuhvaćaju tridesetak poglavlja (ukupno više od 100 stranica), i to onih koji uglavnom pripadaju kanonu romana, a važno je i njegovo sudjelovanje u koncepciji, u poglavljima o književnim epohama i prilozima. Knjige su, naime, koncipirane tako da sadrže uvodna poglavlja, zatim poglavlja o pojedinim autorima s analizama njihovih najvažnijih djela, a popraćene su predgledom literature i rječnicima najvažnijih književnih pojmova i naziva. Tako oblikovana knjiga je novina u našoj literaturi namijenjenoj prvenstveno srednjim školama. Opisi epoha, kao i analize i interpretacije, rađeni su prema najnovijim spoznajama, pa iscrpnošću i pristupom nadilaze okvire školskog programa. Takve knjige istovremeno omogućuju dalji studij književnosti i upućuju na prijeko potrebnu povezanost nastave i suvremene znanosti o književnosti. I sljedeća tri Dudina stručna rada, Uvod u čitanje Boccacciova «Dekamerona», u Boccaccio: Dekameron, Sysprint, Zagreb, 2000, str. 7-21, Ivan Gundulić i hrvatski književni barok, u: Gundulić: Suze sina razmetnoga, Dubravka, Sysprint, Zagreb, 2001, str. 7-20 i Krleža, millennim edition, Zarez, II (2000), br. 34, str. 18-19 na sličan način, originalnošću analize i suvremenim pristupom nadilaze okvire uobičajenih stručnih radova.
|