Te u zagrebu agronomski fakultet

səhifə	2/9
tarix	26.06.2016
ölçüsü	3.99 Mb.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

2.Ciljevi rada

Vinogradarski "terroir" je francuska riječ koja opisuje ukupno prirodno okruženje nekog vinogradrskog položaja, a svaki od njih ima svoj jedinstven "terroir". Bitna komponenta terroir-a je tlo čiji se utjecaj uz ostale faktore prirodnog okruženja, uzgojne mjere i sortu vinove loze odražava na kvalitetu grožđa i vina.

Općeniti cilj ovog rada bi je provesti geokemijsku karakterizaciju tala vinogradarskog položaja «Jazbina», Zagreb i procijeniti njihovu plodnost što može pridonijeti boljem razumijevanju odnosa između tla i vinove loze te njegovog utjecaja na kvalitetu grožđa i vina.

Slijedom toga postavljeni su specifični ciljevi:

Analizirati i opisati klimatske prilike istraživanog vinogardarskog položaja na temelju višegodišnjeg niza opažanja na najbližoj meteorološkoj postaji Maksimir;
Utvrditi pedološke karakteristike položaja na temelju provedenih terenskih istraživanja otvaranjem i analizom pedoloških profila te korištenjem dostupnih pedoloških karata;
Provesti kemijska ispitivanja (pH, sadržaj humusa, ukupne koncentracije soli u otopini tla, kapacitet zamjene kationa, ) i utvrditi teksturni sastav tla;
Utvrditi ukupni sadržaj i prostornu raspodjelu elemenata (Al, Ca, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Mg, Mn, Mo, Ni, P, Pb, S, Zn) u površinskom i podpovršinskom sloju tla istraživanog položaja te vertikalnu distribuciju elemenata u profilima tla do dubine od 160 cm;
Statistički obraditi dobivene rezultate, utvrditi odnose između ispitivanih pokazatelja primjenom multivarijatne statistike, provesti geostatističku analizu i izraditi karte raspodjele elemenata u tlu.

3.Materijal i metode rada

3.1.Geografski smještaj istraživanog područja

Pokušalište Jazbina nalazi se na valovitom reljefu južnih padina Zagrebačke gore, na brijegu Biškupov čret, zauzima lijevu stranu padine koja se spušta u dolinu potoka Bliznec. Padina je jako razvedena s kotama terena od 289 m do 202 m i generalnim padom od 16%. Na pojedinim dijelovima nagib je 30%, a na najstrmijim dijelovima pristranka i veći (Dolanjski i Stričević, 1996). Geografski smještaj istraživanog područja prikazan je na slici 1.

Slika 1. Geografski smještaj istraživanog područja

3.2.Klima

U svrhu analize klimatskih pokazatelja oborina, insolacije, temperature i vlage korišteni su podaci s meteorološke postaje Maksimir za 20-godišnje razdoblje (1990.-2009.) dobiveni za potrebe ovog istraživanja od Hrvatskog meteorološkog Zavoda.

3.3.Geologija i pedologija područja

Šire područje grada Zagreba sastoji se od velike aluvijalne doline rijeke Save južno od urbane sredine grada, dok sa sjevera i sjeveroistoka grad omeđuje Medvednica. S obzirom na ovakve Geomorfološke osobitosti područja rezultirale su i velikom litološkom i pedološkom varijabilnošću kao i različitim načinom korištenja zemljišta. S geološkog aspekta, na području grada općenito se može izdvojiti nekoliko stratigrafskih jedinica. Najstariju jedinicu čini Paleozojski magmatski i metamorfni kompleks te manjim dijelom Mezozojske dolomitne i vapnenačke karbonatne stijene. Paleozojsko-mezozojski masiv ispresjecan je miocenskim sedimentima sastavljenima od transgresivnih sekvenci breča i konglomerata, lapora, glina, pijeska i silta. Glavne geološko-litološke jedinice jesu Pliocenski i Kvartarni aluvijalni sedimenti Savskog bazena, sastavljeni od šljunaka i pijesaka, sekundarno od pjeskovitih i siltnih glina. Sedimente poplavne ravnice, kao i recentne potočne sedimente čine siltovi i gline sa proslojcima drvenog ugljena, dok su mlađe Pleistocenske naslage sastavljene od barskih sedimenata i ne-karbonatnog lesa pomiješanog sa pijeskom i šljunkom. Pokušalište Jazbina nalazi se u okruženju Pliocenskih i Plio-Pleistocenskih aluvijalnih naslaga, ispresjecanih Holocenskim lesnim i poplavnim sedimentima.

Velika heterogenost matičnog materijala u kombinaciji s klimatskim i geomorfološkim karakteristikama šireg područja odrazila se na brojnost i raznolikost tipova tala. Premda su geomorfološke karakteristike područja Medvednice vrlo heterogene, niži južni dijelovi izgrađeni su od tercijarnih karbonatnih naslaga lapora i vapnenca. Od dominantnih tipova tala mogu se izdvojiti: regosol, rendzina, eutrično smeđe tlo, a dijelom i iluvisol. Dolinom rijeke Save dominiraju hidromorfna tla različitog režima hidromorfizma. Recentni nanosi uz Savu čine najmlađu riječnu terasu, dok su na mlađoj holocenskoj terasi razvijeni humofluvisoli, aluvijalna, eutrično smeđa na holocenskom nanosu, te močvarno-glejna koja su dijelom i hidromeliorirana. Potom, na području pleistocenske terase je zastupljen prevladavajući pseudolej na zaravni, pseudoglej obronačni i pseudoglej-glej (Romić, 2003).

Tla su se razvila najvećim dijelom na diluvijalnim ilovinama, a jedan uski pojas na sjeverozapadnom rubu objekta zauzima gornjopontijski lapor. Detaljno pedološko istraživanje «Jazbine» Zavoda za tloznanstvo tadašnjeg Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provedeno je 1952. godine. Škorić (1957) klasificira tla kao antropogenizirano podzolirano tlo i podzolirano smeđe tlo, ali autor upućuje na to da morfologija profila i dijagnostički znakovi nisu bili tipični za procese podzolizacije (slika 2). Povijesni podaci o istraživanjima nekog vinogradarskog položaja od neizmjerne su važnosti za priču o stvaranju terroir-a. Prema aktualnoj klasifikaciji tala u Hrvatskoj na području pokušališta zastupljeno je Rigolano tlo vinograda iz obronačnog pseudogleja na podlozi pleistocenskih ilovina i pliocenskig glina, a bliskom okruženju nalazimo sporadično Eutrični kambisol i Distrični kambisol.

Slika 2. Pedološka karta pokušališta «Jazbina» Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izrađena 1953.g. (Škorić, 1957)

1 2 3 4 5 6 7 8 9