Semeljc I godišnji plan I program građanskoga odgoja I obrazovanja za školsku godinu 2014./2015

NASTAVNA TEMA/JEDINICA

SVRHA

ISHODI

- objašnjava važnost utvrđivanja pravila za izbore u razredu i Vijeće učenika te opisuje poželjna obilježja kandidata

- aktivno pridonosi izgradnji razreda i škole kao demokratske zajednice

- imenuje najvažnije institucije lokalne zajednice (župan, županija)

- opisuje ulogu župana kao čelnika lokalne zajednice

- pokazuje osnovne vještine komunikacije

KRATKI

Nakon gledanja dječjega filma Vlak u snijegu, raspravom objašnjavamo razlike između kandidata za predsjednika. Učenici će naučiti zašto nam treba vlast i zašto čovjek ne može bez zakona i pravila. Upoznat će Ustav kao temeljni dokument Republike Hrvatske. Opisat će poželjna obilježja kandidata i uočiti karakteristike predsjednika razreda dječjeg filma i usporediti s onima našega predsjednika razreda.

Kroz prezentaciju učenici saznaju o veličini i obilježjima Osječko-baranjske županije te važnosti županijskoga središta kao upravnoga, prometnoga, gospodarskoga, kulturnoga i obrazovno-športskoga središta. Opisuje ulogu župana kao čelnika lokalne zajednice. Činimo listu ideja kako unaprijediti promet, gospodarstvo, kulturni razvoj te obrazovanje i sport u županiji. Učenici izrađuju umnu mapu o najvažnijim obilježjima županijskog središta.

Učenici će ravnopravno sudjelovati u izborima za predsjednika/cu razreda. Učit će o pravilima izbora, vještinama kandidata i glasača te o pravilnom načinu glasovanja. Obrazlagat će važnost određivanja pravila izbora i potrebnih obilježja kandidata za uspješno određivanje dužnosti. Razumjet će što je aktivno i odgovorno sudjelovanje u izborima te da može birati i biti biran. Glasovanjem će birati predsjednika koji će biti i član Vijeća učenika.

CILJANA GRUPA

PROVEDBE

Sat razrednika

Oblici: frontalno, individualno, rad u skupini.

Za učitelje: Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole (Narodne novine 104/14), Internet, udžbenik, Ustav RH.

PID – 1 sat / studeni

SR – 1sat / rujan

NASTAVNA TEMA/JEDINICA

SVRHA

ISHODI

- uočava uzroke i objašnjava posljedice koje verbalno i fizičko nasilje ostavlja na žrtvi i nasilniku

- objašnjava načine nenasilnoga rješavanja sukoba

- poznaje značenje slobode mišljenja i izražavanja te važnost prihvaćanja mišljenja sugovornika

- sudjeluje u humanitarnim aktivnostima

KRATKI

Analizirajući priču Pospani medo, Vjekoslave Huljić, učenici određuju osnovna obilježja mede Mrvice prema izgledu, ponašanju i govoru. Razgovaramo o tome kako su se likovi u priči odnosili jedni prema drugima te što trebaju učiniti kad se netko prema njima tako ponaša. Također razgovaramo o načinima međusobnoga kulturnog ophođenja. Učenicima objašnjavamo da medo u svome govoru iskazuje svoje misli i osjećaje i da se takav govorni nastup naziva monolog, a da se razgovor između dviju ili više osoba naziva dijalog. Naglašavamo važnost aktivnoga slušanja drugoga. U paru osmišljavaju razgovor i demonstriraju pred ostatkom razreda, a individualno osmišljavaju monolog i također demonstriraju.

Razvijati zajedništvo i pripadnost skupini, suradnju i međusobnu pomoć te ukazivati negativne oblike ponašanja unutar zajednice. Aktivnosti će se provesti kroz analizu književnog dijela te karakterizaciju glavnih likova.

Učenici će pomoću udžbenika i slikovnih kartica naučiti imenovati aktivnosti za slobodno vrijeme. Ponavljanjem za modelom naučit će pitati prijatelja voli li nešto od toga i zatim sami odgovoriti na prijateljevo pitanje. Pisat će metodom prepisivanja iz teksta o likovima iz vježbenice i njihovim interesima. Iznosit će svoje mišljenje o važnosti aktivnoga provođenja slobodnoga vremena, a zatim nacrtati svoje dvije aktivnosti u slobodno vrijeme.

Na kreativnim radionicama napravit ćemo božićne ukrase koje ćemo prodavati na božićnom sajmu, a prikupljeni novac darivat ćemo u humanitarne svrhe. Izradit ćemo i čestitke, koje ćemo uz pomoć župnika, podijeliti starijim i bolesnim osobama naše župe.

Razgovaramo s učenicima zbog čega se najčešće sukobljavaju s prijateljima. Upoznajemo ih s dvije vrste sukoba: sukob zbog sadržaja iz vanjskoga svijeta (filma, ocjene u školi, nagrade...) i sukob zbog odnosa među ljudima (tko će voditi glavnu riječ, tko određuje pravila...). Učenici traže primjere i pokušavaju sami odrediti vrstu sukoba. Pitamo ih koji se osjećaj uvijek javlja u sukobu i objašnjavamo da su ljutnja i osjećaj krivnje uvijek vezani uz sukob. Upućujemo ih na mirne načine rješavanja sukoba i objašnjavamo im njihove prednosti. Učenici će govoriti što će pokušati promijeniti u svom odnosu prema sukobljavanju s prijateljima.

Učenici će prodavati izrađene proizvode na sajmu koji je humanitarnog karaktera. Sva novčana sredstva poklonit će se u humanitarne svrhe, odnosno Udruzi za pomoć osobama s invaliditetom Duga.

CILJANA GRUPA

PROVEDBE

Sat razrednika

Izvanučionički

Oblici: frontalno, individualno, rad u paru, rad u skupinama.

Za učitelje: Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole (Narodne novine 104/14), udžbenik.

EJ – 1 sat / veljača

SR – 2 sata / prosinac

IZVANUČIONIČKA – 2 sata / prosinac

NASTAVNA TEMA/JEDINICA

A

SVRHA

ISHODI

- razlikuje zavičajni, većinski, manjinski, nacionalni identitet te hrvatski domovinski identitet

- opisuje značajke zavičajnog i domovinskog identiteta

- iskazuje privrženost očuvanju zavičajnih običaja i kulturnih znamenitosti

- zaključuje da razlike obogaćuju školu i lokalnu zajednicu ako aktivno pridonosi razvoju zajednice kao cjeline

- pokazuje interes, otvorenost i poštovanje prema pripadnicima drugih kultura te spremno surađuje u istraživanju o drugim kulturama

- prepoznaje ponašanje koje je posljedica stereotipa i predrasuda

KRATKI

Učenici objašnjavaju što znači sporazumjeti se znakovima, govorom, pokretom tijela, izrazom lica. Promatraju ilustracije u udžbeniku i zaključuju što je pisana poruka, a što govorena poruka i samostalno ih oblikuju. Zaključuju da u prenošenju poruke sudjeluju govornik i sugovornik te da tijekom razgovora govornik i sugovornik često mijenjaju uloge. Igranjem uloga govornika i sugovornika poticati učenike na pozorno slušanje sugovornika i međusobnu suradnju.

Učenici sudjeluju u suradničkoj aktivnosti kolo-naokolo. Promatrajući fotografije jesenskoga krajolika u zavičaju, razgovaramo o jeseni. Učenici smišljaju i govore rečenice o jeseni, a zatim pišu sastavak. Nakon pisanja, slijedi čitanje sastavaka te zajednička analiza i vrednovanje pojedinih sastavaka. Crtaju jesen kako su ju zamislili u pismenoj vježbi.

Učenici će zapisivati sve riječi koje im padnu na pamet vezano uz mjesto u kojemu žive. Ponovit će što je bitno kod pisanja sastavka: treba paziti na dijelove sastavka, redoslijed pisanja i pravopisnu točnost. Samostalno pišu sastavak Moje mjesto. Nakon pisanja, slijedi čitanje sastavaka te zajednička analiza i vrednovanje pojedinih sastavaka.

Pomoću fotografija na prezentaciji koje su uzete s aplikacije Google Earth proučavamo satelitske snimke škole koju učenici polaze, potom dio naselja oko škole, a zatim veći dio mjesta u kojem žive. Učenici skiciraju tlocrt škole, ulica oko škole, zgrada i tako pokazuju nastajanje plana

mjesta. Pokazujemo učenicima prikaz plana mjesta s pomoću aplikacije Google Maps. Uspoređuju satelitsku snimku i plan mjesta utvrđujući sličnosti i razlike. Zaključuju o tome što je to plan mjesta i koja je njegova namjena te koji su važniji objekti označeni. Uvježbavaju snalaženje na planu mjesta, odnosno kretanje od nekog polazišta do odredišta služeći se nazivima glavnih strana svijeta.
GLAZBENA KULTURA: Josip Runjanin: Lijepa naša domovino

Kroz razgovor ponavljamo što je himna, u kojim se prilikama izvodi te što je domoljubna pjesma. Ispričamo im o osnovnim znanjima o hrvatskoj himni. Slušaju himnu i ponašaju se onako kako se sluša himna u svečanim prigodama. Razgovaramo o tome jesu li ponosni kada čuju himnu Republike Hrvatske, poštuju li svoju domovinu te koja je razlika između zavičaja i domovine. Istaknuti da voljeti i ponositi se svojim zavičajem i domovinom ne isključuje upoznati i različite krajeve i ljude, njihov jezik, običaje, glazbu i himnu.

Učenici promatraju donese dijelove narodne nošnje. Opisuju oblike koje vide na tkanini: na što podsjećaju, kako su i čime napravljeni, kakvih su sve boja. Upoznajemo učenike s ornamentom svoga kraja i u njima prepoznajemo ritam i simetrije. Učenici pastelama slikaju motive s narodne nošnje svoga kraja. Na kraju sata izlažemo radove i vrednujemo ih.

Učenici će slušanjem i čitanjem teksta upoznati prijevozna sredstva u glavnom gradu Velike Britanije, odgovoriti na pitanja o tekstu i u vježbenici dopuniti tekst o putovanju. Uz pomoć karte Europe zaključit će kojim bismo prijevoznim sredstvima trebali sve putovati iz Hrvatske u Veliku Britaniju.

Učenici sudjeluju u igri Koka-pili-lisica. Rade u skupinama na tekstu koji prikazuje slučaj učenika koje je etiketirano na osnovi stereotipa i predrasuda. Nakon čitanja, vode raspravu o načinima na koji bi se oni postavili prema tome učeniku te razlozima zašto je takvo ponašanje loše. Igraju igru Prihvati me.

Učenici će stjecati znanja o povijesnim događajima koji su obilježili Vukovar i njegovu okolicu kroz 20. stoljeće uz neposredan susret s materijalnim i pisanim ostatcima. Na taj način probuditi i potaknuti njihovo zanimanje za zavičajnu povijest.

Učenici će kroz različite radionice izražavati emocije u pogledu prihvaćanja drugih bez obzira na spol, jezik, religiju, nacionalnost, invaliditet ili bilo koju drugu razliku. Naučit će kako izraziti svoje mišljenje bez vrijeđanja te uvažavati tuđe mišljenje.

PROVEDBE

Sat razrednika

Izvanučionički

Oblici: frontalno, individualno, rad u paru, rad u skupini.

Za učitelje: Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole (Narodne novine 104/14), Internet, udžbenik, časopisi, novine.

PID – 1 sata / listopad

GK – 1 sat / svibanj

LK– 1 sat / veljača

EJ – 1 sat / veljača

SR – 2 sata / listopad, studeni

IZVANUČIONIČKA – 1 sat / studeni

DIMENZIJA

SVRHA

ISHODI

- prepoznaje pravedno vrednovanje, razumije zašto se vrednovanje mora temeljiti na pravednim kriterijima i kako tome pridonose sami

učenici (prepisivanje)

- zaključuje da je svako zanimanje kojim se osiguravaju sredstva za život jednako vrijedno

- opisuje primjere neodgovorne potrošnje nametnute reklamama i pritiscima vršnjaka

- pruža otpor reklamama i nametnutoj potrošnji

KRATKI

Učenici na sat donose reklamne materijale, brošure ili logotipe tvornica, tvrtki, ustanova, radionica, gospodarstava ili trgovina koje djeluju u njihovoj županiji, koje predstavljaju drugim učenicima u razredu. Učenici izrađuju plakate na kojima, služeći se reklamnim materijalima koje su donijeli, predstavljaju gospodarstvene djelatnosti svoje županije. Uopćavaju nastavne sadržaje nabrajajući gospodarstvene djelatnosti tipične za njihovu županiju. Zapisuju nazive zanimanja svojih roditelja, određuju kojoj gospodarstvenoj djelatnosti pripadaju ta zanimanja i smještaju ih u tablicu gospodarstvenih djelatnosti nacrtanu na ploči. Naglašavamo da je svako zanimanje kojim se osiguravaju sredstva za život jednako vrijedna. U udžbeniku čitaju dijelove teksta koji govore o gospodarskim djelatnostima koje su razvijene u županiji. Potom će na temelju teksta osmisliti jedno pitanje i staviti ih u kutiju gdje se pitanja izmiješaju. Učenici izvlače i odgovaraju na pitanja.

Učenici promatrajući različite vrste tiskovina primjećuju reklame, razgovaraju o njihovoj funkciji i utjecaju na potrošače. Posebna pozornost posvećuje se ulozi reklame za djecu i mlade u tiskovinama za mlade (Modra lasta, OK, Teen i sl.). Objašnjavaju čemu služi deklaracija proizvoda i proučava što na njima piše. Opisuju primjere neodgovorne potrošnje nametnute reklamama i pritiscima vršnjaka.

Potaknut ćemo kod učenika razmišljanje o tome je li pravedno prepisivati ili nije. Svaki će učenik za sebe u bilježnicu zapisati razloge za i protiv prepisivanja. Prije rasprave ponovit ćemo da je rasprava suprotstavljanje različitih mišljenja i da su pravila dobroga raspravljanja: iznošenje vlastitoga mišljenje i uvažavanja tuđega, slušanje i gledanje govornika, govorenje jasno i razumljivo, raspravljanje mirno i strpljivo. Učenici pregledavaju svoje bilješke i prema tome jesu li imali više razloga za ili protiv prepisivanja, zauzimaju stranu u raspravi. Nakon što se razred podijeli u dvije skupine, skupine biraju glasnogovornika koji će predstavljati njihovu skupinu i iznositi mišljenja cijele skupine. Prije same rasprave skupine na papir zapisuju sve svoje argumente (razloge) za ili protiv prepisivanja. Nakon 10 minuta dogovaranja glasnogovornici skupina iznose glasno sve argumente koje su zapisali – poput maloga govora. Nakon izlaganja počinje rasprava u kojoj svi članovi skupina imaju pravo iznositi svoja mišljenja, postavljati pitanja protivničkoj skupini kako bi poljuljali njihova stajališta, odgovarati na postavljena pitanja i dokazivati točnost svoga mišljenja. Rasprava traje 10 do 15 minuta. Ako je tko u raspravi promijenio mišljenje, može prijeći na suprotnu stranu. Na kraju razgovaramo o tome kako su govorili, jesu li bili jasni, konkretni, jesu li imali dokaze za svoje tvrdnje te kako su se u komunikaciji odnosili prema sugovornicima, tj. jesu li poštivali pravila dobroga raspravljanja. Naglašavamo da rasprave nemaju pobjednike u tome koja je tvrdnja istinitija, točnija, bolja, ali treba naglasiti tko su bili bolji i vještiji govornici.

PROVEDBE

Sat razrednika

Oblici: frontalno, individualno, rad u skupini.

Za učitelje: Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole (Narodne novine 104/14), udžbenik.

SR – 2 sata / veljača, svibanj