Linden Metoda Charles Linden

8. PREHRANA

Postoje četiri glavna područja vezana za prehranu za koje mislim da su vezani sa anksioznošću. Prvo – anksioznost može biti uzrokovana promjenom načina prehrane, drugo – prehrana može utjecati na naš nivo anksioznosti, treće – anksioznost može utjecati na to kako tijelo prima hranu i četvrto – uporaba sedativa može u tijelu izazvati promjene uzrokujući tako neprihvaćanje hrane ili druge probavne tegobe.

Identificirao sam očitu vezu između promjene načina prehrane (dijete) i začetka i razvijanja anksioznosti. Znanstvenici su počeli shvaćati nešto više o ulozi prehrane u psihičkim bolestima. Prepoznali su npr., da anoreksija ne mora biti u potpunosti vezana za sliku koju osoba ima o sebi, već je i posljedica promjena količine nekih kemikalija u mozgu, uključujući otpuštanje histamina nakon jela, što može biti uzrok neugodnih simptoma. Histamin je kemikalija koja se često povezuje sa alergijskim reakcijama; njegovo neodgovarajuće otpuštanje u krvotok može uzrokovati i simptome poput anksioznosti. Znanstvenici su postali svjesni kako hrana može biti uzrokom cijelog spektra bolesti, te se rade istraživanja kako bi se izoliralo koje bolesti se mogu liječiti ili držati pod kontrolom pomoću dijete. Tu se poseban naglasak stavlja na bolesti vezane za psihu koje su izgleda najviše pogođene neprihvaćanjem hrane i alergijama. Misli se također da su i neke druge bolesti poput šizofrenije ili teške depresije mogu biti tretirane ili kontrolirane pomoću dijete. Znanstvenici u ovom trenutku tretiraju psihološke poremećaje pomoću dijete i postižu iznimne uspjehe. Znanstvenici u Londonu su našli jaku vezu između mentalne bolesti i prehrane, posebno vezano za nedostatak omega-3-masnih kiselina, koji izravno utječe na razinu seratonina u mozgu i time uzrokuje depresivno stanje. Rani stadij depresije u Novom Zelandu je npr. mnogo češći nego u Japanu jer japanci konzumiraju prehranu bogatu masnom ribom koja sadrži te masne kiseline, dok se u Novom Zelandu prehrana bazira na crvenom mesu.

Kad sam prvi put patio od anksioznosti promijenio sam dva aspekta života. Prestao sam pušiti i bio na strogoj dijeti kako bih izgubio nešto težine. Vjerujem da ovi faktori pridonose anksioznosti.

Postoji i sumnja da količina šećera u krvi ima određenu ulogu kod anksioznosti. Kako se moja anksioznost povećavala primijetio sam kako određena hrana pojedena u određeno vrijeme može drastično utjecati na ono što sam osjećao. Ubrzo sam zaključio kako kontrolirajući ono što jedem mogu smanjiti svoje simptome. Ovo nije psihosomatski simptom anksioznosti, poprilično je realno i utječe na variranje stupnja anksioznosti. Ovaj efekt je uzrokovan poremećajem sustava koji kontrolira proizvodnju inzulina u gušterači i zove se hipoglikemija. Inzulin je kemikalija koja regulira zdravu razinu šećera u krvi. Mislilo se da je ovaj problem povezaniji sa korištenjem Benzodiazapina, povlačenja ili pretjeranog rasta Candide, nego sa samom anksioznošću. Mnogi vjeruju da konzumacija slatkog (šećera, ugljikohidrata) im pomaže da ostanu aktivni ili zaustave umor, ne znajući da je zapravo obrnuto. Najviša razina šećera u krvi nakon obroka pada kako bi tijelo upotrijebilo novonastalu energiju. Ako jedete hranu iznimno bogatu šećerom razina šećera će vrlo naglo rasti, no odmah potom isto tako padati, uzrokujući tim padom simptome hipoglikemije. Kombinirano sa neprilagođenom proizvodnjom inzulina tijekom anksioznosti može vas dovesti do toga da se osjećate zaista loše.

Kad jedemo, hrana se pretvara u šećer (tj. ugljikohidrati), a inzulin bi trebao razinu tog šećera u krvi držati konstantnim. Kad smo anksiozni ili na odvikavanju od droge/alkohola/cigareta/sedativa gušterača može proizvoditi premalo ili previše inzulina što dovodi do povećanja ili opadanje šećera u krvi izvan normalnih granica. Ta pojava može izazvati simptome koji se lako mogu zamijeniti sa anksioznošću ili depresijom.

Možda otkrijete kako određena hrana utječe na to kako se osjećate, te u tom slučaju je preporučljivo posavjetovati se sa imunologom (za alergo-test) ili nutricionista koji bi vas savjetovao o prehrani više prilagođenoj vašim potrebama.

U periodu odvikavanja, kada tijelo pokušava ostvariti ravnotežu, vrlo je čest slučaj da postane vaš živčani sustav. Prehrana koja uključuje dosta voća i cjelovitih vrlo osjetljivo na određenu hranu ili kemikalije. Ovo je rezultat izmjena u imunološkom sustavu koje je uzrokovala uporaba droga/lijekova.

Iako svakome preporučam da se posavjetuje i sa stručnom osobom, prilažem nekoliko osnovnih smjernica kako bi mogli držati razinu šećera u krvi na konstantnoj vrijednosti, te također količinu vitamina, minerala i vlakana.

Uravnotežena prehrana trebala bi se sastojati od ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vitamina, minerala, vode i vlakana, i to u pravilnom omjeru. Svaki od ovih sastojaka je iznimno važan za održavanje zdravog tijela. Hrana koju jedete utječe na to kako izgledate, kako se osjećate i kako djelujete. Ona vas opskrbljuje sa:

• 
  energijom potrebnom za kretanje, te ispunjen i aktivan život
  
• 
  sirovinama potrebnim vašem tijelu kako bi izgradilo nove stanice i popravilo stare (oštećene)
  
• 
  sirovinama potrebnim vašem tijelu kako bi proizvelo sastojke potrebne za kontroliranje tjelesnih funkcija (uključujući inzulin i adrenalin)
  

# Kompleksni (složeni) ugljikohidrati djeluju smirujuće jer povećavaju razinu seratonina, neurotransmitera koji smiruje vaš živčani sustav. Npr. prehrana bogata voćem i cjelovitim žitaricama ima takav učinak.

# Triptofan – prethodnik seratonina – ima također smirujući učinak. Puretina i mlijeko sadrže veliku količinu triptofana.

# Kofein vas može činiti razdražljivima i anksioznima, zato zamijenite čaj (ovdje se misli na indijski koji sadrži kofein) i kavu koju pijete kroz dan sa biljnim čajevima. Posebno mjesto tu zauzima kamilica koja ima vrlo blag sedativni učinak.

# Kronična dehidracija, kolikogod mala, može uzrokovati anksiozne osjećaje. Pijte velike količine vode, po želji iscijedite sok od limuna ili limete.

# Česti, ali manji obroci mogu vam pomoći kako bi održavali stalnu razinu šećera u krvi.

Jedite više bjelančevina (riba, perad, meso, jaja, mlijeko, sir, jogurt, orašasti plodovi, sjemenke, leća, grašak i grah). Imajte na umu da neki ljudi mogu postati preosjetljivi ili alergični na neke od nabrojanih sastojaka tijekom anksioznosti ili odvikavanja, pa ako je to vaš slučaj posavjetujte se sa doktorom ili nutricionistom koji će vam preporučiti alternativni izvor potrebnih sirovina kojih zbog toga ne možete konzumirati.

Uvijek je vrlo bitno posavjetovati se sa stručnjakom prije prilagođavanja prehrane.

Svi smo svjesni zagađenja koja prijete svijetu oko nas, ali samo su neki u potpunosti svjesni koliko to ima utjecaj na ljudski organizam. Zagađenje ne mora biti u obliku kemikalije, može se također naći u obliku hrane, tekućina, lijekova i kozmetike. Mogu imati velik utjecaj na ljudsko tijelo, posebno ako je u stanju anksioznosti ili odvikavanja od ovisnosti.

Jedan od najneugodnijih efekata uporabe benzodiazapina pri procesima odvikavanja može biti pretjeran rast kandide u trbuhu i ostalim unutarnjim organima. To je parazitska gljiva koja je prisutna u ljudskom tijelu od rođenja i najpoznatija po tome što uzrokuje infekcije u ustima i vagini. Može izazvati razne simptome uključujući psihološke poremećaje poput anksioznosti i depresije. Oduvijek je poznato kako antibiotici, kontracepcijske pilule, steroidi i drugi antibakterijski preparati mogu uzrokovati Candidu Albicans da se pretjerano razmnožava i tako ubija korisne bakterije u ljudskom organizmu koje bi joj trebale onemogućiti pretjeran rast. Primijećeno je da se takav razvoj događa često u procesu odvikavanja, no nejasno je zašto. Kandida je gljiva koja najčešće živi u mraku, hrani se šećerom i odgovara joj vlažna okolina, tako da je utroba savršeno mjesto za njen pretjeran razvoj. Ona također uzrokuje fermentiranje alkohola na način da uzima šećer (iz vina ili pive), sličan proces se događa u crijevima što uzrokuje mnoge simptome poput napuhanosti, diareje i zatvora. Kandida uzrokuje upalu u najjednostavnijem obliku, koja uzrokuje neprijatno svrbuckanje na sluznici, npr. u ustima ili na genitalijama. Veće pretjerano razmnožavanje kandide može lako preći u micelijalnu kandidu – koja je mnogo progresivnija i ima nastavke duljine prsta koji su poznati kao ''šuplja utroba''. Ovo stanje omogućava toksinima da slobodno prelaze iz probavnog trakta u krvotok, što uzrokuje brojne tjelesne simptome. Evo nekoliko češćih simptoma : slabort, premorenost, depresija, bol ili slabost mišića, krutost zglobova, bol u glavi i leđima, neugoda u trbuhu, često jedenje, snažna potreba za hranom, zatvor ili diareja, napuhnutost, podrigivanje, ispuštanje plinova, iziritiranost tankog i debelog crijeva, česte vaginalne upale, grčevi, menstrualne tegobe, pms, napadi panike, paranoja, pospanost, zaboravljivost, preskakanje srca, stezanje u grudima, hipotireoza (kod štitnjače), problemi imuno-sustava, česte prehlade, problemi sa prostatom, mučnina ili drhtanje od gladi, vrtoglavica, nesanica i poremećaju spavanja, vodenaste oči, pukotine u kutovima usnica, osip u ustima, osjetljivost na mlijeko ili žitarice, svrbež u rektumu ili vagini, suha usta, loš zadah (čak i nakon pranja zubi), vonj (neugodan) tijela ili nogu koji se ne uklanja kupanjem, suha koža, psorijaza ili osip, učestalo mokrenje, peckanje pri mokrenju.

Ako osjećate četiri ili više gore navedenih simptoma, postoji mogućnost da se pretjeran rast kandide događa kod vas. To se može tretirati na mnogo načina, pri čemu je najbolje posavjetovati se sa liječnikom opće prakse koji će vas uputiti stručnjaku. Specijalisti se također vrlo lako mogu naći preko zdravstvenih centara i nutricionista. Obično doktor prepiše anti-gljivični lijek, ali je uvijek bolje rješenje ako koristite prirodne načine. Češnjak nije samo efektan pri održavanju zdravog srca, već također ima antibakterijska i anti-gljivična svojstva. Može se uzimati u prirodnom obliku, ali također i u obliku kapsula. Važno je da te kapsule sadrže Alicin koji se katkad uništi pri proizvodnji kapsula. Neki su primijetili kako češnjak smanjuje razinu njihove anksioznosti, te podiže razinu energije. Postoje mnoge informativne knjige na tu temu.

JESTE LI HIPOGLIKEMIČNI? Patite li od sljedećih simptoma?

• 
  velika potreba za šećerom ili slatkom hranom
  
• 
  osjećaj letargije (slabosti, bezvoljnosti, umrtvljenosti)
  
• 
  brzo dobivanje na težini
  
• 
  vrtoglavica
  
• 
  alergije ili preosjetljivost
  
• 
  ćudljivost i iziritiranost, razdražljivost
  
• 
  plakanje bez određenog razloga
  
• 
  gubitak libida
  
• 
  nesanica
  
• 
  anksioznost i panični napadi
  
• 
  zamagljen vid
  
• 
  hladan znoj
  
• 
  suhe oči
  
• 
  depresija
  
• 
  učestale glavobolje
  
• 
  slabo pamćenje
  
• 
  gubitak samopouzdanja
  
• 
  nagle varijacije emocija
  
• 
  hladne ruke i noge
  

Kad tijelo ne može proizvesti dovoljno inzulina nastaje stanje nazvano dijabetes. Tada šećer u krvi ostaje stalno na visokoj razini. Obrnuto se može dogoditi da tijelo proizvodi previše inzulina pri čemu se razina šećera jako smanji i uzrokuje stanje nazvano hipoglikemija. Hipoglikemija prvenstveno utječe na mozak i živčani sustav uzrokujući simptome poput konfuzije i smanjene intelektualne sposobnosti. Možete li vidjeti gdje to vodi?

Veza – kad smo pod stresom, proizvodi se adrenalin i ulazi u krv. Ovo može uzrokovati simptome anksioznosti i paničnih napada, ali također potiče jetru na oslobođivanje pohranjenog šećera (glikogena), čime se opet podiže razina šećera u krvi. Gušterača tada luči inzulin da bi to kompenzirala i time uzrokuje hipoglikemiju. Opet djeluju nadbubrežne žlijezde proizvodeći adrenalin i cijeli se proces vrti ukrug. Tijelo se navikava na ovaj ciklus i postaje sve teže i teže ga prekinuti.

Moje osobno iskustvo je bilo užasavajuće. Jedini način na koji sam mogao držati količinu šećera u krvi stabilnom i osjećati se dobro je bio taj da sam vrlo pažljivo birao što ću jesti i kada. Hipoglikemija je vrlo ozbiljno stanje, no svakako, kladio bih se da bi 90% liječnika opće prakse na ovo se samo nasmijalo, a ostalih 10% bi upirali prstom i rekli ''šećer u krvi ti je dobar, nastavi uzimati lijekove, to je anksioznost!'' ono što oni ne znaju je da stres može uzrokovati ili potpomagati hipoglikemiju direktno i posredno, čineći pritom velike oscilacije razine šećera u krvi. Bez obzira na to što smatrate da se hranite dobro, ovo je jedna od najvažnijih stvari kada vas mori anksioznost, napadi panike ili ostali simptomi stresa, u stvari kad bolujete od bilo kakve bolesti.

Kako ćete znati jeste li hipoglikemični? Prvo, pogledajte nabrojene simptome. Ova je metoda vrlo jednostavna i sigurna. Sljedeći put kad imate napad panike, popijte malu čašu vode sa dvije žlice šećera. Ako se napad nakon toga smanjuje možda ste hipoglikemični. Budite svjesni činjenice da voda sa šećerom nije trajno rješenje za vaše napade panike, i kratkotrajnog je učinka. Zatim pokušajte uzeti 1 gram topivog kalij-klorida pri sljedećem napadu panike (nabavite u ljekarni ili trgovinama zdravom hranom). Ovo ima isti učinak kao zašećerena voda, ali ne uzrokuje puštanje inzulina, pa time ni nagli pad šećera poslije. Konzultirajte se sa ljekarnikom oko toga, jer ovaj sastojak neki ljudi ne mogu podnijeti. Ako patite od hipoglikemije, nije kraj svijeta i poprilično je raširena pojava među anksioznim osobama. Ako ste osjetljivi na način prehrane, ne preskačite obroke, jedite malo i često, te izbjegavajte prevelik unos ugljikohidrata, pa ćete se vrlo brzo osjećati mnogo bolje.

Sljedeći je primjer prehrane koja bi držala stalnom razinu šećera u krvi, no treba nastojati biti strpljiv, te je što bolje slijediti, pa će se upornost na duge staze isplatiti. Gušterača i svi ostali organi će se oporaviti, ali samo ako pratite sve navedeno i izbjegavate slatku hranu. Moje preporuke:

1. 
   BEZ ŠEĆERA
   
2. 
   obrok bogat bjelančevinama svaka 2-4 sata
   
3. 
   između obroka pojedite zdrave grickalice – orasi, sjemenje, bademi, povrće
   
4. 
   bez meda ili škroba
   
5. 
   izbjegavati hranu sa dodanim šećerom (čitajte reklamacije)
   
6. 
   bez bijelog, rafiniranog brašna i šećera (kod tjestenina, riže, kruha…)
   
7. 
   na početku bez kofeinskih napitaka. Kasnije ih možete ponovno uvesti.
   
8. 
   na početku bez voća. Nakon stabilizacije također uvesti.
   
9. 
   bez krumpira. Opet ih polako uvoditi u prehranu nakon stabilizacije.
   

Meso: piletina, janjetina, govedina, u stvari sve vrste

Riba: svježa tuna je zaista ukusna i zasitna

Jaja: odlična skuhana i poslužena sa rižinim kolačićima

Možete pripremati zaista ukusne umake od svježeg povrća, piletine, te dodavajući svježu (ili konzerviranu ili njen umak) rajčicu, sa začinima. Možete dodati i masline. Bilo koja vrsta sira sa rižinim keksima je dozvoljena. Za salate – svježe povrće ili kuhano na pari. Možete također jesti grah, leću, orašaste plodove i sjemenke, rižine krekere (pripazite da ne sadrže dodatni šećer), marmite umak (sličan kocher umaku)… miksajte i otkrijte što vam se sviđa!!!

9. PUŠENJE I ALKOHOL
Mitovi o pušenju:

Mnogi pušači vjeruju da im pušenje pomaže smanjiti stres. Iz tog razloga također vjeruju da:

1. 
   ljudi uzimaju pauzu kako bi zapalili. Pauza im pomaže da se opuste, no oni cigaretu smatraju ''zaslužnom'' i na taj način uspostavljaju podsvjesnu povezanost pušenja i relaksacije.
   
2. 
   pušenje zahtjeva duboko disanje i na taj način smanjuje šansu za hiperventilaciju ili nepravilno disanje. No uzrok tome je samo duboko disanje.
   
3. 
   pušenje se povezuje sa opuštenim socijalnim događanjima i opuštenijom atmosferom i iz tog razloga proizvodi osjećaj sreće.
   
4. 
   nakon što pušač postane ovisan o nikotinu, pušenje mu je užitak jer ga ''brani'' od simptoma odvikavanja.
   

Proteklih nekoliko godina susretao sam sve više i više ljudi koji su kroz anksiozne faze prolazili dok su bili pušači ili se odvikavali od nikotina. Prvo nisam uočio vezu ali nakon nekog vremena primijetio sam uzorak koji se ponavlja i sad gledajući unazad vidim da ljudi koji pate od anksioznosti, a puše ili su pušili, većinom osjete prve napade panike kad pokušavaju prestati. Ljudi uglavnom misle da simptomi koje osjećaju prilikom odvikavanja (treskavica, osjećaj nervoze i tjeskobe, dobitak na težini i sl.) su uzrokovane samim odvikavanjem od nikotina. Po mojem iskustvu, anksioznost se znatno pojačala kad sam pokušao se odviknuti od cigareta, te su se dodatni simptomi smanjili čim sam opet počeo pušiti. Istraživanje u Americi pokazalo je da oko pola cigareta kupljenih i potrošenih u SAD-u konzumiraju upravo ljudi sa psihičkim poremećajima. To ne dokazuje da pušenje vodi do mentalnog poremećaja, ili obrnuto, ali u svakom slučaju doktori bi trebali obratiti pozornost na simptome anksioznosti kod ljudi koji puše. ''Postoji vrlo jaka veza, ali ne možemo odrediti koji je zapravo uzrok'', kaže vodeći istražitelj na tom projektu, dr. Karen Lasser (Harward Medical School, članak je izašao u studenom 22/29 Jurnal of the American Medical Association). ''Nemaju svi pušaći neki mentalni poremećaj'', no 9 od 10 ljudi koji puše više od 24 cigarete na dan pate od nekog psihološkog poremećaja – depresije, anksioznosti, napada panike, fobija ili drugih emocionalnih problema, pokazalo je istraživanje. Ovo što slijedi je isječak iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje (NIMH) i radi se o učinku koje pušenje ima na adolescente. Također sa Nacionalnim institutom za zlouporabu droga (NIDA) dokumentirali su kako kronično pušenje cigareta kroz razdoblje adolescencije može povećati podlogu koja se u procesu odrastanja razvijaju u cijeli niz simptoma anksioznosti, uključujući razvoj same anksioznosti, kao i panične napade, te razne fobije (npr. agorafobiju – strah od otvorenih prostora).

Na Kolumbijskom sveučilištu, te New York State Psihijatrijskoj instituciji objavljuju svoja istraživanja u osmom izdanju Journal of the American Medical Association (JAMA), u studenom. Znanstvenici su svjesni jake povezanosti između napada panike i problema sa disanjem kod odraslih osoba. Iznijeli su hipotezu kako se pušenje također može povezati sa rizikom od paničnih poremećaja kod djece i odraslih, upravo preko efekta disanja. To je omogućilo daljnje dokazivanje o sličnosti anksioznog poremećaja kod djece i odraslih, kako kaže dr. Daniel Pine. Istraživači su ispitali 688 mladih i njihovih majki, od 1985. do 1986., te od 1991. do 1993. Otkrili su da čak iznenađujućih 31% od adolescenata koji su pušili više od 20 cigareta na dan imaju anksiozne poremećaje tijekom odrastanja. Od onih koji su svakodnevno pušili i imali anksiozan poremećaj tijekom adolescencije, 42% je počelo pušiti prije nego im je dijagnosticiran poremećaj anksioznosti, dok je samo 19% bilo prvo dijagnosticirano, a tek naknadno su počeli pušiti svakodnevno. Znanstvenici svakim danom znaju sve više o vezi između pušenja i anksioznosti, što potvrđuje da se tu ne radi o pukoj slučajnosti. Ako ste pušač koji ima anksiozni ili depresivni poremećaj, te razmatrate da li biste prestali pušiti, NEMOJTE. Znam da se ovaj savjet protivi zdravom razumu, ali ima konkretan znanstveni razlog. Dok pušite, umjetno podižete razinu šećera u krvi, iako je nejasno koliko jedna cigareta ''vrijedi'', misli se čak da je ekvivalentna (jednaka) jednoj žlici šećera. Da je to slučaj možete vidjeti na način da ako pušite npr. 15 cigareta na dan šećer u krvi vam je kao da ste pojeli 15ak žlica šećera. Kad oduzmete tu umjetno izazvanu količinu šećera u krvi, za rezultat dobijete simptome hipoglikemije koji su iznenađujuče slični i mogu se lako zamjeniti sa anksioznim poremećajem. Hipoglikemija je stanje iznimno niske razine šećera u krvi što može izazvati drhtanje, vrtoglavicu, tjeskobu, ubrzan puls, klonulost i depresiju. Prelako je tada prepisati lijek za anksioznost kad pravi problem leži negdje drugdje. U paru sa činjenicom da anksioznost utječe na proizvodnju inzulina (kemikalije koja kontrolira razinu šećera u krvi tj. smanjuje je kako bi postigla idealnu razinu), nizak šećer u krvi može izazvati vrlo neugodne simptome.

Tako da kad vašem tijelu treba cigareta, ono zapravo vapi za šećerom, pa ako ne pušite posežete za keksima i sl., te dobivate na težini, što je jedan od najprepoznatljivih nuspojava prestanka pušenja! Ne branim nezdrav način života, kao kronični pušač, već samo savjetujem kako (u slučaju da ne morate iz medicinskih razloga odreći se odmah cigarete) i mislim da bi bilo preporučljivo postupno smanjivati količinu popušenih cigareta, pa tek kad se osjećate sigurni potpuno prestati, ALI POLAKO. Ako ste već prestali pušiti ali ste počeli osjećati napade panike otprilike u isto vrijeme, ili vam se anksioznost povećala, bilo bi preporučljivo da odgodite prestanak pušenja za vrijeme kad ćete biti sposobniji i jači za boriti se s time.

Alkohol je vrlo bogat šećerom, ali također daje onome tko pije lažan osjećaj opuštenosti. Iako možda ležite i osjećate se opušteno, to je zapravo obrnuto od onoga što se odvija u vašem tijelu. Istraživanja pokazuju kako alkohol u većim količinama ozbiljno može narušiti vaše zdravlja. Između ostaloga, može:

• 
  smanjiti količinu vitamina od životne važnosti
  
• 
  ozbiljno omesti sposobnost tijela da koristi kisik, probavlja hranu i apsorbira vitamine
  

• 
  veće osjetljivosti na stres
  
• 
  simptomi poput depresivnih koji svakodnevni život čine težim, što može dovesti i do anksioznog poremećaja
  
• 
  slabe komunikativne i socijalne sposobnosti, slabih radnih navika, slabih privatnih veza, financijskih problema, koji zaista mogu izazvati depresiju i anksioznost.
  

Povlačenje & preokret u anksioznosti…