Linden Metoda Charles Linden

OPĆENITI ANKSIOZNI POREMEĆAJ

budući da je nivo adrenalina umjetno povišen zbog raznih uzročnika stresa, možemo iskusiti nešto sto se zove općenita ili visoka anksioznost. To znaci da tijelo funkcionira pri vrlo visokom nivou anksioznosti i uzrokuje čitav niz anksioznih simptoma. Ti simptomi nisu slični onima koji se javljaju pri paničnim napadajima. Premda su neugodni, nisu toliko ekstremni kao kod paničnih napadaja. Možete osjetiti stezanje u želucu, srce počinje brze kucati ili čak sporije, ili Možete osjetiti treperenje, podrhtavanje srca. Možete osjećati kao da se znojite, da vam se vrti ili da ste mlitavi, osjećate općeniti nemir. nešto kao kad imate gripu i kad vam podrhtavaju noge. možda vam dolaze uznemirujuće misli ili se osjećate depresivno. To je savršeno normalno i prolazno, to je jednostavno kemijski odgovor na anksioznost i ne smije se miješati sa depresijom. Te misli i osjećaji su neugodni, ali su bezopasni (premda su neugodni). Sustavi u tijelu koji su zahvaćeni anksioznošću mijenjaju kemiju tijela prilično drastično, uključujući razine određenih kemikalija u mozgu, pogotovo serotonina - kemikalije koja je zadužena za raspoloženje. Lijekovi koji kontroliraju razinu serotonina u mozgu mogu ukloniti neke depresivne simptome i u nekim slučajevima smanjiti anksioznost. Prozac, Seroxat i Zispin su neki od takvih lijekova. Vrlo je važno da shvatite kako anksioznost može simulirati depresiju. Možda osjećate da ste depresivni, ali anksioznost može biti vrlo uznemirujuća, i stalni neugodni simptomi vas mogu učiniti da se osjećate tužno i usamljeno.

Najveći problem u toj situaciji je sto vas očaj tjera od doktora do psihologa do psihijatra, budući da očajnički tražite neko rješenje. Mnogi dolaze u ordinaciju da bi na kraju samo dobili lijekove kao sto su antidepresivi ili sedativi. Ono sto je istina, je da sebi Možete pomoći bez ikakvih lijekova, ne postoji čarobna pilula. Lijekovi mogu prikriti stvaran problem, a budući da problem zanemarujete, obično se pojavljuje ponovo, obično u puno goroj varijanti nego prije. U procesu skidanja sa lijekova, moguće je da vam se pojave simptomi koji su slični depresiji, te vam psihijatar može dati pogrešnu dijagnozu. Ukoliko osjećate da bi to moglo biti tako, obavezno mu to recite. Nije uvijek lako odvojiti anksioznost i depresiju prilikom dijagnoze, premda su ta dva stanja prilično različita. Antidepresivi mogu biti učinkoviti ako su ispravno pripisani, ali neki doktori imaju tendenciju da ih dijele kao bombone.

Vaši simptomi su bitni, ali je bitno i vaše mišljenje, te mišljenje okoline kako se

razvijalo vaše stanje. To omogućuje psihijatru postavljanje točne dijagnoze - sto je uzrok vašeg stanja i kako je nastalo. Tada se odlučuje za najprecizniju terapiju, bilo da su to lijekovi ili psihoterapija.

Ljudsko tijelo je veoma otporno, čak i u stanjima anksioznosti smo jaki, premda se možda ne osjećamo tako. Neki ljudi će se osjećati napeto zbog misli kako će im otkazati srce zbog stalnog lupanja, boli u prsima i sl. To naprosto nije istina.

Nitko nikad nije umro od anksioznosti. Pogledajte kako sportaši treniraju i povećavaju otkucaje srca, jednako kao sto se vama povećavaju kroz anksioznost; njihovo srce nije prestalo kucati, jel' tako? Srce je mišić, a povećanje broja otkucaja ga jača i vježba. Ne biste se zabrinjavali zbog povišenog pulsa nakon trčanja za autobusom, zašto se onda brinete kada vam se to dogodi zbog anksioznosti? Nuspojava tih stanja je sto se osjećate umorno i drhtavo nakon sto to prođe. možda se osjećate kao da ste otrcali maraton. osjećaji umora i boli su nužne nuspojave. Sad znate da to Možete očekivati, pa se ne zabrinjavajte kad vam se to dogodi slijedeći puta. Mnogi anksiozni ljudi se žale na bolove u mišićima i općenitu slabost, ali to je sve normalno. Napetost mišića može uzrokovati bol ili osjećaje zategnutosti u tijelu; najčešće je to bol u prsima, vratu i ramenima. Napetost u tim dijelovima može biti uznemirujuća, napetost u prsima vas može ostaviti bez daha ili sa boli u rebrima, može vam se javiti osjet utrnuća ili osjetljivosti u prsima ili dojkama. Bol u mišićima vrata i leđa može stisnuti krvne žile ili živce; to zna uzrokovati glavobolje ili migrene, ali i može vam se javiti osjećaj da vam je glava osjetljiva ili bolna. Tijekom mog stanja, nekad, lijeva strana lica bi mi utrnula, oči bi mi postale vodenaste i slinio bih iz usta, sa strane. Kasnije sam shvatio da je to uzrokovano napetošću mišića koji su pritiskali živce u vratu, ali kada sam prvi put to iskusio bio sam vrlo uplašen. Sada znam da mi masaža vrata uklanja tu napetost, a time i te osjećaje; ovo funkcionira kod većine ljudi. Takvi problemi mogu biti vrlo uznemirujući. Bio sam vise puta kod liječnika opće prakse zbog takvih problema i nikada nisam dobio savjet sto ih uzrokuje. Pogledajte poglavlje o uklanjanju napetosti. Iskusio sam mnogo problema povezanih sa živcima: osjete žarenja, ekstremne hladnoće, utrnutosti, osjeti iglica, težinu u udovima, da ne govorim o osjećaju kao da sam nekako izvan svog tijela (bar mi se tako činilo). Najčudniji i najviše uznemirujući simptomi, a opet potpuno bezopasni.

Morate uvijek zapamtiti i shvatiti da je živčani sustav u svakom centimetru vašeg tijela. živčani završeci su doslovno svugdje, oko svakog organa, mišića i oko svakog kvadratnog milimetra vaše koze. Napetost može uzrokovati mnoge osjete koje doživljavate kroz anksioznost. Kasnije ću opisati neke vrlo efikasne metode za uklanjanje napetosti, koje će ukloniti te osjete i iglice.

Primijetio sam da su anksiozni ljudi vrlo spretni u pojačavanju simptoma, jer usmjeravaju svu svoju svijest na njih. Tako se javljaju psihosomatski poremećaji. Na primjer, osjećao sam kako me boli lijeva ruka. Sada znam kako je ta bol uzrokovana slabom cirkulacijom zbog napetosti, ali tada sam bio siguran da je sa mnom nešto ozbiljno. Postao sam opsjednut sa svim svojim simptomima, koncentrirao se na osjete. Dan i noć sam očekivao bol, i svaki put je došla. Otišao sam liječniku da me pregleda, no nije našao nikakvo fizičko objašnjenje. Čim mi je doktor rekao da mi nije ništa, osjećaj je prestao. Ista stvar mi se dogodila nekoliko tjedana kasnije. Boljele su me prepone i mislio sam da je sigurno nešto ozbiljno. Prošli su tjedni prije nego sam smogao hrabrosti otići doktoru. Obavljeni su pregledi - opet ništa. Čim sam vidio nalaze, bol je nestala i nije se vratila. Sada, kada me nešto boli, kažem sam sebi "ok , ovo je bol, neće me ubiti, nije nikad prije i vjerojatno će prestati". Tada sam se okupirao s nečim i bol je nestala. Nemojte dozvoliti da vas ti neugodni osjećaji zaokupiraju ili brinu. Jednostavno su neugodni i to je sve. Živci govore mozgu kako bi se trebao osjećati i mozak reagira. Osjeti koje osjećate nisu nikada ozlijedili nikoga, niti će to ikada napraviti. Svi simptomi anksioznosti su jednostavno zbunjeni živčani impulsi, i premda osjećate kako je kraj blizu, to sigurno nije istina.
PANIČNI POREMEĆAJ
Panični napadaj – nagli ili intenzivni strah, anksioznost ili osjećaj nadolazeće propasti, koji doseže vrhunac vrlo brzo. (Najčešće nekoliko minuta nakon početka). Poznata su tri tipa paničnih napada, to su;

SPONTANI PANIČNI NAPADAJ - udruženi sa paničnim poremećajem ovi napadaji dolaze bez upozorenja u bilo koje vrijeme neovisno o situaciji ili lokaciji. Ova vrsta napadaja ne treba vanjski pokretač da počne. Spontani panični napadi često se javljaju za vrijeme sna, budeći osobu za vrijeme trajanja i uzrokujući da osoba misli da ima srčani udar ili nešto slično. Panični napadaji događaju se svjesno kao odgovor na neobični osjet. Drugim riječima, kada neobični osjeti, koji su česti u anksioznim poremećajima najednom dignu glave, bolesnikova neposredna reakcija je panika. Mozak je programiran da reagira tako tijekom ponavljanih iskustava. Ta reakcija započinje silaznom spiralom simptoma anksioznosti., što je više simptoma, to osoba više paničari i što više osoba paničari to se javlja više simptoma. Strah se hrani strahom i tako započinje krug.

SPECIFIČNI PANIČNI NAPADAJI – ovi napadaji se događaju povezano sa specifičnom situacijom ili mjestom koje uzrokuje strah. Ovi napadi su najčešće odgovor na agorafobiju ili PTSP gdje ponovno posjećivanje mjesta saobraćajne nesreće na primjer, može uzrokovati napad.

SITUACIONI PANIČNI NAPADAJI – bez obzira što se ovi napadaji, poput specifičnog paničnog napadaja često dešavaju u određenim situacijama, oni nisu uzrokovani tom situacijom. Na primjer žena koja je imala panični napad u autobusu, može ga pretrpjeti u toj situaciji slučajno. Ona je predodređena da ima napadaje u autobusu ali oni nisu odgovor na strah od autobusa.

Doživljavajući prisutnost najmanje četiri simptoma navedena ispod znači da ste najvjerovatnije doživjeli panične napadaje. Ako se osjećate neočekivano jako anksiozno sa manje od četiri simptoma, to što doživljavate se zove ograničeni napad simptoma. Ograničeni napad simptoma se događa naj češće kod osoba koje su na putu oporavka.

1 Ubrzano kucanje ili lupanje srca, palpitacije

2 Preznojavanje

3 Vidljivo ili unutarnje drhtanje (tremor ili podrhtavanje)

4 Osjećaj gušenja

5 Slabo ili plitko disanje

6 Bol ili nelagodnost u prsima

7 Mučnina ili nelagoda u trbuhu

8 Vrtoglavica,nesvjestica ili nestabilnost

9 Osjećaj praznine u glavi

10 Derealizacija (osjećaj nestvarnosti)

11 Depersonalizacija (osjećaj odvojenosti od sebe)

12 Strah od gubljenja kontrole ili ludila

13 Parestezija (obamrlost dijela ili cijelog tijela ili zujanje u ušima )

14 Hladni ili topli valovi po tijelu

Akutna anksioznost manifestira se kao kombinacija opće anksioznosti i paničnih napadaja ili ponekad kao redoviti i intenzivni panični napadaji. Oba stanja su jako neprijatna. Ako osoba vodi približno normalan neometan život i doživljava panične napadaje u određenoj situaciji, to je stanje s kojim se malo lakše izlazi na kraj. Ovaj obrazac je malo manje traumatičan i osoba najčešće zna što je čini anksioznom i može se pripremiti. Ta osoba može naprotiv, razviti strategiju da izbjegava to što izaziva paniku. Na primjer, osoba koju je ugrizao pas može razviti strah od svih pasa i imati panične napade svaki put kad vidi ili čuje psa, osoba tada razvija fobiju, i to se zove specifična fobija. To je vrlo jasan primjer naučenog ponašanja gdje svjesni um ima lude odluke da izbjegava pse zbog straha od anksioznosti, koja vodi nesvjesni um da bude reprogramiran da reagira sa anksioznošću svaki puta kada osoba susretne psa. Ovo unutar sebe može biti riješeno naprotiv tako što neki ljudi mogu izbjegavati napuštanje kuće samo zbog slučaja da ne susretnu psa i to može razviti njihovo anksiozno ponašanje dovodeći do agorafobije, stanje koje koči slobodu geografskog kretanja u svrhu izbjegavanja situacija koje izazivaju anksioznost. Agorafobija je najčešće pogrešno definirana kao strah od otvorenih prostora, također može uzrokovati anksioznost u brojnim socijalnim situacijama uključujući gužvu, odlaženje daleko od kuće i od ljudi u koje se ima povjerenja. Koristeći metode zacrtane u ovome programu rasklopit će se vaše anksiozne navike pospremljene u vašem nesvjesnom i pomoći vam ponovno izgraditi nove, manje anksiozne obrasce ponašanja.

Agorafobija je jedan od najdestruktivnijih elemenata anksioznih poremećaja. Važno je da osoba ne koristi izbjegavanje kao strategiju kontrole anksioznosti. Ako vas psi uzrokuju da paničarite, bilo bi najbolje da se postepeno ponovno upoznate sa njima dok se fobija ne smanji ili eventualno ne nestane.

Opća anksioznost sa paničnim napadajima je kompliciranije stanje za razriješiti. Ekstremna panika mora biti suzbijena prvo i jedino kontrolom opće anksioznosti koja usporava oporavak. Važno je razumjeti da se panična reakcija može zaustaviti na svojem putu, zahtjeva vježbu ali postoje brojne tehnike koje sam naučio i koje su jako djelotvorne.

«Magična tableta» koju ljudi traže je u biti……

ISPRAVNO DISANJE

Promjena procesa disanja koja se događa procesom anksioznosti može biti poništena vježbama disanja. Pokazat ću različite alternative učenja ispravnog disanja kasnije, ne trebaju biti dosadne ili neugodne i mogu se kombinirati sa drugim oblicima vježbi. Vježbe disanja će pomoći ispraviti kemijsku neravnotežu uzrokovanu nepravilnim disanjem dok učite nove odgovore na stimulatore anksioznosti. Ovaj program je popraćen cd-om sa vizualnim vježbama i Qi Kung video vježbama, oba promoviraju ispravne načine disanja.

MOGUĆI SIMPTOMI PANIČNOG I GENERALIZIRANOG ANKSIOZNOG POREMEĆAJA Ove simptome predstavljam ne kao konačan zbroj anksioznosti, već kao priručnik mogućih simptoma koje osoba s anksioznošću, ponovljenom anksioznošću ili depresijom može iskusiti. Simptomi su tipični za bilo koji anksiozni poremećaj. Možda ste patili o mnoštva njih a možda neki koje ste osjetili nisu ovdje spomenuti. Priroda anksioznosti je takva da se simptomi mogu mijenjati i manifestirati na mnogo različitih načina. Simptomi koje vi osjećate mogu biti drukčiji, više ili manje intenzivni nego kod drugih. To ne znači ništa, svi smo načinjeni od drukčijeg materijala. Ako patite od anksioznosti, velika je vjerojatnost da simptomi koje osjećate uzrokuje baš ona. OSJEĆAJ GUŠENJA I ZADIHANOSTI Ovaj osjećaj je među najmučnijim anksioznim simptomima. Ponekad imate osjećaj da vam se prsni koš ne može dovoljno raširiti da primi zrak koji je potreban vašem tijelu, a ponekad imate osjećaj kao da vam netko pritišće jastuk na lice. Ono što trebate zapamtiti ako vam se to dogodi jest da je to samo osjećaj uzrokovan pretjeranim nervnim impulsima. Ovi simptomi vam neće niti vam mogu nauditi; nećete prestati disati, nećete se onesvijestiti, nećete se ugušiti. Kao kod svih anksioznih simptoma, što više se koncentrirate na njih i dajete im kredibilitet, to više ćete ih osjećati. Otkrio sam da je odvraćanje pažnje najefikasnije oružje protiv svih anksioznih simptoma, učinite nešto što će vas totalno zaokupiti. Pokušajte neki fizički rad ako možete. Shvatio sam da je glasno slušanje, dok s psom šećem u parku, vrlo učinkovit način relaksacije i odvraćanja pažnje kad nemate ništa drugo. Metode odvraćanja pažnje objasnit ću kasnije. Za vrijeme paničnog napada možete doživjeti ono što se zove hiperventilacija, kad disanje postane prebrzo i preplitko. Zbog toga krv uzima previše kisika, što uzrokuje mnoge neugodne panične simptome i produžuje ih. Najučinkovitiji način kako da se borite s ovim je metoda 'papirnate vrećice', o čemu će biti riječi u poglavlju 'kako zaustaviti anksioznost'. To je jedan od najboljih načina da se napad zaustavi. LUPANJE SRCA, USPORENI OTKUCAJI, PALPITACIJA Anksioznost u krvotok oslobađa adrenalin koji ubrzava rad srca, pa imate osjećaj kao da vam srce treperi i preskače. To je savršeno normalno i ne može vam naškoditi ni na koji način. Poslije ću objasniti metode s pomoću koji možete otkloniti ovaj osjećaj. Usporeni otkucaji su također jedna od uobičajenih značajki anksioznosti. I opet, to ne znači da će vam srce prestati kucati, možda se i čini čudno i uzbunjujuće, ali ne obraćajte pažnju na to i vjerojatno će nestati samo od sebe. BOL U PRSIMA Zbog mišićne napetosti, bol u prsima vas zbilja može uplašiti. Prva reakcija svih koji pate od anksioznosti, a osjete bolu prsima, je da umiru od infarkta. To nije istina. Bol kod infarkta je vrlo različita od ove i obično ne počinje u prsima. Duboko disanje i vježbe opuštanja vrlo su uspješan način smanjivanja ovih simptoma. Ako vam netko može izmasirati gornji dio leđa, ramena i prsa, to će opustit umorne i bolne mišiće. 'KNEDLA' U GRLU I POTEŠKOĆE S GUTANJEM Globus hystericus je točan termin za ovaj simptom. Javlja se zbog kontrakcije mišića u grlo zbog stresa i napetosti. Ponekad vam se čini da ne možete ništa progutati i ako to pokušavate, još više pogoršavate stvar. Ovo je još jedan od simptoma koji će nestat ako ga ignorirate. Potpuno je bezopasan i nećete zbog toga prestati disati, jesti ili piti, samo je vrlo neugodan. BLJEDILO Budući da se za vrijeme anksioznog napada krv povlači u mišiće, fine krvne žile koje koži daju tu ružičastu, zdravu boju primaju manje krvi i koža gubi svoju boju. To nije opasno i boja će se vratiti na normalu čim se krv normalizira nakon napada. Neki ljudi s generaliziranim anksioznim poremećajem mogu stalno izgledati pomalo blijedi, ali to je normalno i vratit će se u normalu. ZNOJENJE Znojenje je normalna tjelesna reakcija koja ima za cilj smanjiti tjelesnu temperaturu. Kad se tijelo zagrijava, žlijezde znojnice oslobađaju znoj. Isparavajući, znoj uklanja toplinu, rashlađujući tijelo. Za vrijeme anksioznog napada tijelo se sprema na bijeg ili za borbu i oslobađa znoj da bi se ohladilo od predstojećih napora. Kako napetost popušta, razina znoja se vraća u normalu. DRHTANJE I TREŠNJA (vidljivo ili unutarnje) Drhtimo i tresemo se kad nam je hladno ili kad smo nervozni. To je normalna reakcija na strah i/ili pad tjelesne temperature. Javlja se kada se mišići grčevito stežu stvarajući trenje među samim mišićima i drugim tkivom. Trenje stvara toplinu koja podiže tjelesnu temperaturu. Za vrijeme anksioznih napada normalno je osjetiti drhtanje i trešnju. Proći će. BOLOVI U VRATU I RAMENIMA, UKOČENOST LICA ILI GLAVE Krvne žile i živci koji opskrbljuju lice i glavu započinju u vratu i ramenima. Mnogi od tih živaca i krvnih žila idu preko lica i glave. Kad je tijelo pod stresom, ti su dijelovi prvi na udaru napetosti. Ukočenost lica može biti vrlo neugodna ali obično se nemate zbog čega brinuti, jer je rezultat napetosti. Imao sam razdoblja kad mi je lice bilo potpuno ukočeno. Kad sam posjetio fizioterapeuta koji mi je objasnio te činjenice i naučio me kako smanjiti napetost, mogao sam prekinuti ukočenost. Činio sam to čvrsto si masirajući vrat i ramena; ponekad sam zamoli svoju djevojku da me izmasira. Profesionalni masažeri vrata i glave su skupi, ali ima puno onih jeftinijih u salonima ljepote, fitness centrima, a postoje i mobilne usluge koje se mogu naći u poslovnim adresarima. Mišići koji obično naginju glavu kada kimate smješteni su sa stražnje strane vrata, i obično se napetost stvara u njima. Prelazeći prstima pronađite točku na pozadini glave gdje prestaje lubanja i počinju nježniji mišići vrata, gdje je vrat spaja s dnom lubanje. Palčevima snažno masirajte to područje, možda ćete osjetiti tek lagano popuštanje u napetim dijelovima, no ako to redovno činite može pomoći. Malo je poznato da većina glavobolja koje se smatraju migrenom podrijetlo imaju u napetosti vrata i mogu se olakšati ovom masažom. BRZO ŽELUČANO PRAŽNJENJE Ovo može biti vrlo neugodna nuspojava i anksioznosti i sredstava za smirenje. U takvom stanju osjećate se kao da ste vrlo brzo siti, ponekad kao da ne možete disati. Ubrzo nakon jela može se javiti proljev i osjećaj kao da se cijeli probavni sustav zaista brzo prazni. Shvatio sam da izbjegavanje začinjene hrane i bilo kakve tekućine prije, za vrijeme i neposredno nakon jela pomaže dobroj probavi. Izbjegavajte kiselu hranu i pića, kao i gazirana pića, i pokušajte jesti što je moguće više svježu hranu, osobito povrće poput kupusa, brokule, karfiola koji mogu biti kuhani u vodi ili na pari ili pak dinstano na malo maslinova ulja. O dijeti će poslije biti riječi. LOŠA PROBAVA, ŽGARAVICA, KONSTIPACIJA I PROLJEV U napadima anksioznosti tijelo usmjerava krv iz različitih dijelova u mišićno tkivo kako bi ga opskrbilo kisikom potrebnim 'bježi ili bori se' odgovor. Jedno od područja gdje ima najviše krvi je područje oko probavnog trakta. Krv tamo skuplja hranjive tvari iz hrane koju jedemo. Budući da se kod anksioznosti krv preusmjerava od trbuha, probava se usporava a mišići oko trbuha se mogu zgrčiti. Dolazi do loše probave, žgaravice, konstipacije ili proljeva. Najbolje je izbjegavati antacide i druge lijekove za ako je moguće, čaša hladnog mlijeka najprirodniji je i lagani antacid, a u trgovinama zdravom hranom možete naći mnogo prirodnih sredstava protiv konstipacije. Vježbe i neke tehnike relaksacije vrlo su učinkovite u uklanjanju nekih od ovih neugodnih simptoma, o čemu će biti riječi kasnije. SEKSUALNA DISFUNKCIJA Impotencija, odnosno nemogućnost da se postigne i održi erekcija pogađa mnoge muškarce iz više razloga. Ponekad je razlog fizičke prirode, a li je češće psihološke. Koda anksioznih dva su razloga impotencije. Kao prvo, kad se osjećate loše, seks je posljednje o čem razmišljate, a i nije tako ugodan kad vam srce lupa, noge su poput želea i kad imate osjećaj da ćete se onesvijestiti. Kao drugo, lijekovi poput sedativa i antidepresiva mogu uzrokovati impotenciju. To je vrlo uznemirujuće, ne samo zato što seks čini gotovo nemogućim, već i zato što je to pitanje muževnosti i ponosa, i može muškarca dovesti u vrlo neugodan položaj. No najvjerojatnije je to privremeno i prolazno stanje koje će se poboljšati čim se popravi vaše opće stanje i osjećaj zdravlja. Najbolje je, za vrijeme anksioznih epizoda, pronaći neke druge načine uživanja u sexu. Nemojte ga izbjegavati, izbjegavanje bilo koje situacije koja može dovesti do anksioznog napada nije preporučljivo, a i vaš će se partner osjećati odbačeno ako ga budete stalno odbacivali. Objasnite mu kako se osjećate i što bi bila najprihvatljivija alternativa. Žene također pate od seksualne disfunkcije uzrokovane anksioznošću ili lijekovima, a obično se ispoljava kao mišićna napetost, suhoća vagine i nesposobnost da se postigne orgazam. Ako se ne osjećate dovoljno sigurno i snažno za seks s penetracijom, pokušajte sa senzualnom masažom i nježnijim seksualnim činima, a to će vam pomoći i da se opustite. I puno je bolje od meditacije! SIMPTOMI INFEKCIJE URINARNOG TRAKTA Lijekovi mogu imat mnoge i ponekad vrlo čudne simptome. Dok sam uzimao diazepame patio sam od svraba, peckanja i boli kod mokrenja. Dvaput sam išao na pregled i sve je bilo u redu. Kad sam prestao s diazepamima, simptomi su nestali. Uvijek je dobro da te stvari provjerite kod liječnika, ali ako i imate infekciju, ona se može vrlo lako izliječiti. Piti mnogo vode dobro je za zdravlje, a osobito ako ste pod stresom. OSIP Osip, mrlje ili suha koža vrlo su česti simptomi anksioznosti i stresa. Prilično su česti ekcemi u obliku osipa oko nosa, na obrazima i čelu. Zbog toga se ne morate brinuti i obično nestaje čim vam bude bolje. U dućanima zdrave hrane prodaju se prirodne kreme i losioni koji su vrlo učinkovite kod svraba, suhe kože i osipa. SLABOST I TRNCI U RUKAMA I NOGAMA (STOPALIMA) 'Bježi ili bori se' reakcija vrlo je intenzivna i mobilizira mnoge tjelesne sisteme. Cirkulacija, razina kisika i ugljičnog dioksida u krvi se mijenja, a mišići su napeti i spremni za akciju. Sve ove promjene imaju dubokog utjecaja na tjelesne osjete, a slabost ekstremiteta (ruke, šake, noge, stopala) jedan je od tih osjeta. Trnce uzrokuje nakupljanje ugljičnog dioksida iz krvi u udovima. Ako protresete udove, možete poboljšati cirkulaciju u tim područjima. Ovi simptomi nisu opasni i s vremenom će nestati. Lagane vježbe također mogu pomoći u slabljenju ovih simptoma. OVI SIMPTOMI NE ZNAČE DA DOŽIVLJAVATE INFARKT ILI BILO KOJI NEUROLOŠKI PROBLEM. STRUJNI ŠOKOVI U TIJELU Živčani sustav je vrlo kompleksna mreža živaca s električnim nabojem koji se nalaze u svakom centimetru vašeg tijela, oko svakog organa i pružaju se kroz cijelu kožu, najveći organ tijela. Abnormalni nervni impulsi izazvani anksioznošću mogu izazvati čitav niz čudnih osjeta. Iako su prilično bezopasni, mogu biti vrlo neugodni. Ja sam ponekad imao osjećaj da sam prikopčan na struju, sa strujnim udarima u rukama, nogama, stopalima, šakama i prsima, a ponekad sam imao osjećaj da me gura neka nevidljiva ruka. Ponekad dok bih hodao jasno sam osjećao ruku na čelu koja me gura natrag. Razgovarao sam s mnogima koji su patili od anksioznosti a imali su iste a ponekad i gore simptome. Smanjenje opće razine anksioznosti i pravilno izvođenje vježbi disanja mnogo su mi pomogli, i kad se razina moje anksioznosti smanjila, ovi su simptomi nestali. Nemojte se koncentrirati na njih, odvratiti misli na nešto drugo, oduzmite im snagu i oni će NESTATI, obraćajte pažnju na njih i ostat će. SUHA USTA Budući da se za vrijeme anksioznog napada tekućine povlače u druge dijelove tijela, usta ostaju suha. Pijuckajte vodu ili cuclajte slatkiše kako bi ovlažili usta. U ekstremnim slučajevima doktor vam može prepisati neku tekućinu, ali je ona vrlo skupa. Suhoća vam ne može naškoditi i nestat će kada se anksioznost smanji. NESANICA Jedan od najmučnijih posljedica anksioznosti, nesanica, nemogućnost je da se zaspi i spava. Patio sam od nesanice vrlo dugo, no shvatio sam da je mogu kontrolirati bez pilula od kojih se sljedeći dan osjećate loše i umorno. Prva stvar koju trebate zapamtiti jest da što više brinete zato što ne možete zaspati, to će biti gore. Brojne i uznemirujuće misli dovoljno su neugodne i po danu, a noću su gotovo nepodnošljive. Evo mog plana spavanja, no potrebna je vježba pa stoga ne odustajte. Popijte šalicu kamilice 20-tak minuta prije uobičajenog vremena za spavanje. Čaj od kamilice sadržava prirodni sedativ a možete ga kupiti u vrećicama u supermarketu. Negdje se prodaje s medom i limunom. Na okus se morate naviknuti, možda vam se ne svidi, ali ustrajte. Kamilicu možete piti i tokom dana da smanjite anksioznost (ograničite se na četiri šalice dnevno jer se možete osjećati pospano) Ako se živcirate zato što ne možete zaspati, ostat ćete ležati budni. Prije spavanja malo se rastresite, radite nešto u čem uživate, gledajte TV, slušajte glazbu, pletite ili plešite, bilo što. ALI RADITE TO DOK SE NE UMORITE. Ne idite u krevet prije nego ste istinski umorni i na rubu da zadrijemate u stolcu. Ako i zaspete u stolcu, zamolite partnera da vas ne budi. Ako ste već u krevetu, ustanite, popijte nešto i gledajte TV. Kad se umorite, pokušajte ponovno. Ako ne uspijete, ponovite postupak. Ako ostanete budni do ranih jutarnjih sati, ne brinite, dva ili tri sata sna bolja su nego ništa. Što više vježbate dobar san, više će ga biti. Kasete za relaksaciju su dobre, a i TV u spavaćoj sobi. Ako TV smeta vašem partneru, nabavite slušalice. Ako se usred noći probudite, pričekajte pet minuta da vidite hoćete li zaspati ponovo, ako ne upalite TV. Ako imate timer, namjestite ga i gledajte TV dok ne zaspite. Smanjite kofein. Većina misli da se kofein nalazi samo u kavi. To nije točno. Nalazimo ga u gaziranim pićima, vrućoj čokoladi i čaju. Nemojte kavu prestati piti naglo jer možete izazvati apstinencijsku krizu. Okupajte se ili istuširajte prije spavanja. Jeste li primijetili kako djeca brzo zaspe kad ih okupate? Ako želite propisno zaspati, ne pijte alkohol. Alkohol je stimulans, on oslobađa hormon zvan noradrenalin, prirodni stimulans. Donošenje posla kući, držat će vas budnim dok god ga radite, a i puno dulje. Boravite na prirodnom svjetlu što je više moguće, šećite ili sjedite u parku. Znanstveno je dokazano da što ste življi tijekom dana, bolje ćete spavati noću. OVO DJELUJE! Koristite moj CD za vizualizaciju u krevetu. Vježbajte što više možete, ali ne pretjerujte. NE VJEŽBAJTE do tri sata prije odlaska u krevet, to će vas razbuditi. Isključite električne uređaje u svojoj sobi… iz utičnice! Ne jedite previše uvečer. Probava može potrajati, a ležanje nije dobro za probavu. NOĆNE MORE Snovi i noćne more mogu oponašati stvarnost. Kad smo odmorni i zadovoljni, snovi su nam ugodni i obično ih se ne sjećamo. Kad smo zbunjeni i uznemireni, vjerojatno će takvi biti i naši snovi. Noćne more su neugodne ali bezopasne. Što više vježbate dobar san, radite vježbe disanja i opuštanja to će vam snovi biti ljepši. STRAH OD LUDILA I GUBITKA KONTROLE Svi mi imamo strah od ludila i gubitka kontrole, ali budite uvjereni da nećete poludjeti. Ludilo nije svjestan čin; oni koji pate od ozbiljnih mentalnih bolesti nisu svjesni svog puta do njih. Nećete poludjeti. Zbrkane nervne poruke u mozgu u umornim živcima i umornom tijelu ne sadržavaju ludilo. Misli su nesvjesna produkt moždane aktivnosti. Ako ste anksiozni, tužni, ljuti ili pod stresom, to utječe i na vaše misli; ne samo raspoloženje nego i tjelesna kemija. razina kisika u krvi može utjecati na moždanu aktivnost i središnji nervni sistem, kao i druge tjelesne kemikalije poput adrenalina, hormona pa čak i vitamina. Ove neugodne misli, osjećaji i potpuno iracionalni strahovi ne mogu naškoditi niti vama niti drugima. Bilo kakva misao o ozljeđivanju sebe ili drugih je samo misao. Kako se tijelo opušta i postaje manje anksiozno, misaoni proces se vraća u normalu. POJAČANA DEPRESIVNOST I SUICIDALNE MISLI Depresija je riječ koja se obično krivo upotrebljava za opisivanje raznih stanja. Svakodnevno čujem ljude kako govore: «Depresivan sam, osjećam se užasno, dosta mi je svega!» To, u većini slučajeva, nije depresija. Depresija je niz kemijskih disbalansa koji su vrlo povezani s anksioznim poremećajem i mogu mu biti nuspojavom. Anksioznost ima mnoge znakove depresije i može je vrlo dobro oponašati. Kad netko ode liječniku, žaleći se na loše raspoloženje i potištenost, najjednostavnije je prepisati prozac ili seroxat ili neki drugi antidepresiv. Pitam se koliko je ljudi, koji trebaju samo preispitati i reorganizirati svoj život, na antidepresivima. U redu, ima ludi koji olakšanje doista nalaze u terapiji lijekovima, ali u mnogo slučajeva ljudi koji stvarno ne trebaju lijekove dobivaju ih kao da su na nekakvoj tekućoj vrpci medicinske prakse. U Rusiji, gdje su lijekovi preskupi da bi ih dijelili kao bombončiće, liječnici za anksioznost i depresiju prepisuju posebne vježbe. I imaju vrlo visok postotak uspješnosti u liječenju na taj način. Zapadni je svijet postao prelijen u pronalaženju rješenja za neke lakše bolesti. Najlakše je za vrijeme pauze za ručak skoknuti do doktora i dobiti mjesečnu zalihu valiuma ili prozaca. Otići u šetnju, na trčanje ili na fitness pretežak je posao. Ako vam je dosta svega, ako plačete i zbog najmanje sitnice, u redu je, anksioznost je užasno stanje; no ako je pobijedite otkrit ćete razlog da živite život punim plućima. Obećavam vam da ćete sigurno iz te situacije izići jači nego kad ste u nju ušli. Razmišljanje da bi najbolje bilo da se ubijete ne samo ne samo da je kukavičko nego i užasno sebično. Bit ćete jača osoba ako se budete borili i pobijedili ovo stanje. Život se možda čini turobnim, ali niti jedan život nije turobniji, niti za vas niti za vaše bližnje. Ako volite život, borite se za njega. Ustrajte i imate ćete prosvjećeniji život, vidjet ćete mračnu stranu postojanja i izići ćete na drugu stranu. Budistički monasi tim putem idu godinama da bi postigli prosvjećenje, a vi ćete ga dobiti tako što ćete ozdraviti. Prolazeći kroz svoju bolest postao sam puno snažnija, suosjećajnija i inteligentnija osoba. Sada znam što znači voljeti i biti voljen, živjeti život voljeti svaki trenutak i svaku stvar koja ga predstavlja. O ovom obliku prosvjetljenja govorit ću kasnije; vrijedan je truda. AGRESIJA Kad se osjećate umorno, bolesno, kad vam je svega dosta i kad vam vaše stanje ne da naprijed, naravno da ćete biti ljuti. Promislite malo o situaciji koja vas je naljutila. Ako taj događaj pomno proučite, shvatit ćete da je pravi razlog vašoj ljutnji zapravo tuga. Agresija je i normalna reakcija na strah, stanje 'bježi ili bori se' priprema nas baš na to, da bježimo ili da se borimo, a ponekad se čini da je borba najbolji odgovor. U ovom slučaju, fizički se maknite iz te situacije, u drugu sobu ako je moguće, duboko udahnite, čekajte pet minuta i ponovno promislite. Dakle, odgovor vam je bio kriv, osim ako u sobu nije ušla puma. SIMPTOMI POPUT GRIPE Kod gripe u krvotok se ispuštaju antitijela koja napadaju viruse. Kombinacija antitijela i infekcije čini da se osjećate slabim, bolnim i da se znojite. Anksioznost ima slične simptome, slabost u mišićima, znojenje i bol. Vjerovali ili ne, što više fizički radite, to će vam biti bolje. Nemojte se forsirati, ali lagana vježba pomoći će da se iskoristi višak adrenalin u vašoj krvi, a pomoći će i da pravilno dišete. Utoplite se, pijte puno tekućine, jedite malo i često kako bi regulirali razinu šećera u krvi. PROBLEMI S VIDOM (ISKRIVLJENE SLIKE) Oslobađanje adrenalina kad se tijelo priprema za nadolazeću opasnost uzrokuje mnoge fizičke promjene. Za vrijeme anksioznog napada, tijelo priprema oči da zamijete i najmanji pokret; to čini tako da se zjenice šire kako bi ušlo što više svjetla. Zbog toga su anksiozni ljudi tako osjetljivi na jaku svjetlost i često nose sunčane naočale kako ne bi manje naprezali oči. Ja sam nosio naočale stalno bilo da je bilo sunčano, kišno ili oblačno. Jaka osjetljivost na svjetlo jedan je od problema s vidom. Ponekad vam se čini da se mrtvi predmeti miču, ravne površine se mreškaju poput morskih valova, stvari postaju nestvarne, kao u snu, i ponekad mi se činilo kao da gledam kroz dim ili maglu, čak i kad sam vani. Sve je to povezano s iskrivljenim i zbrkanim signalima koje mozak dobiva od osjetilnih organa za vrijeme anksioznog napada. Ne morate zbog njih brinuti i oni će s vremenom nestati. POREMEČAJ SLUHA To se zove tinitus, a obično se doživljava kao zvonjenje i škripanje u jednom ili oba uha. Tinitus može uzrokovati više faktora, a može biti i nuspojava sedativa ili antidepresiva; može se pojaviti i zbog blagog porasta krvnog tlaka za vrijeme anksioznog napada ili je samo rezultat zbrkanih nervnih signala. Ništa od ovoga ne može vam naškoditi i trebate sve ignorirati, nestat će s vremenom. Shvatio sam da je slušanje glazbe preko slušalica najbolji način kako da se nosim s tinitusom. Glazba nadjačava zvonjavu u ušima i čini je puno podnošljivijom. HORMONALNI PROBLEMI Anksioznost može utjecati na razne sustave u tijelu, između ostalog i na endokrini. Taj je sistem odgovoran za ravnotežu u žlijezdama koje luče hormone. Iako te žlijezde luče hormone, one ne kontroliraju njihovu razinu u tijelu. To čini mozak. Zbunjujuće poruke u mozgu i živčanom sustavu mogu dovesti do blagog poremećaja u lučenju hormona. Kad se razina anksioznosti vrati u normalu, vratit će se i razina hormona. Nekoliko je primjera gdje ti hormoni izazivaju ozbiljnije probleme, no njih može riješiti vaš liječnik. Žene mogu primijetiti poremećaje u menstrualnom ciklusu a muškarci promjene raspoloženja zbog promjenjive razine testosterona. GLAVOBOLJE I OSJEĆAJ ČVRSTOG 'OBRUČA' OKO GLAVE Kao što sam ranije spomenuo, napetost u vratu i ramenima može izazvati veliku nelagodu, migrene i ukočenost. Osjećaj kao da imate čvrsti obruč oko glave uzrokuje napetost mišića koji pokrivaju lubanju. Stegnute krvne žile i živci u tom tkivu mogu izazvati vrlo bolne simptome poput boli u očima, licu i zubima. Pogledajte u odlomku o vratu i ramenima kako da riješite ove probleme. Poslije ću objasniti druge tehnike za smanjenje ovih simptoma. PECKANJE OČI Smanjenje vlage u očima, kad se tjelesne tekućine za vrijeme anksioznog napada preusmjeravaju drugdje, dovodi do peckanja, suhih i osjetljivih očiju. U ljekarni možete kupiti kapljice za oči, puno će vam pomoći da rashladite oči i smanjite suhoću. AGORAFOBIJA Agorafobija je normalan odgovor na anksioznost i samoobranu. Kad se osjećamo ugroženima, želimo se povući negdje na sigurno, poput kornjače u svoj oklop. Kod anksioznosti je vrlo važno da uspostavite kontrolu nad takvom reakcijom. Izbjegavanje situacija nije učinkovit način borbe s agorafobijom. Agorafobija može biti vrlo iscrpljujuća i jedan od najtežih anksioznih simptoma. Nemojte prestati izlaziti van; ako to počnete raditi ubrzo ćete vidjeti da svaki put kad se trebate suočiti s vanjskim svijetom dobivate napade panike. Panika vas može uhvatiti čak i doma od same pomisli da trebate ići van, zato nema smisla da se tako ponašate. Koristeći taktike odvraćanja pažnje koje preporučujem, naučit ćete kako se vratiti natrag u svijet i kako uživati u njemu kad to učinite. Za ovo je potrebno vježbe i vremena, ali se može učiniti. HALUCINACIJE Obično ih imaju osobe u apstinencijskoj krizi i mogu biti doista zastrašujuće ako ne znate što su i otkuda dolaze. Halucinacije su još jedan od prolaznih simptoma. Ako ste u apstinencijskoj krizi, proći će, a ako niste posavjetujte se s liječnikom, možda su nuspojava lijekova koje koristite. OSJEĆAJ JEZE I BOCKANJA U KOŽI Živčani završeci u su živi i električki nabijeni. to možete osjetiti kao da vam se koža ježi, bockanje ili škakljanje. To je rezultat zbrkanih nervnih impulsa i ne može vam naškoditi. Ignorirajte ih i s vremenom će nestati. POJAČANA OSJETLJIVOST NA SVJETLO, ZVUK, DODIR I MIRIS Svi ovi osjeti pripremaju vas vidite, čujete, njušite i osjećate bolje i jače kad se pripremate na 'obranu ili bijeg'. Mogu biti vrlo neugodni ali nisu opasni, privremeni su i vratiti će se u normalu kad se smanji razina anksioznosti. Tehnike opuštanja i vježbe disanja pomoći će vam da smanjite ove simptome. HIPERAKTIVNOST Hiperaktivnost je riječ kojom se opisuje niz simptoma zbog kojih osjećate da morate brže govoriti i raditi stvari. Zbog toga se možete osjećati smušeno i iracionalno, i možete raditi stvari koje inače ne činite. Ovo je uobičajeno obilježje anksioznosti i apstinencijske krize i s vremenom će proći. DRAMATIČAN PORAST SEKSUALNIH OSJEĆAJA Budući da se mozak muči s uznemirujućim i zbrkanim porukama iz cijelog tijela, neki od misaonih procesa mogu postati iskrivljeni i pretjerani. Seksualne misli i osjećaji vrlo su snažne čak i kada smo zdravi, oni pokreću mehanizme privlačnosti kad susretnemo nekoga tko nam se sviđa i kreiraju seksualne osjećaje koje imamo za neke ljude. Ovi osjećaji mogu u anksioznih postati pretjeranima i iskrivljenima, čak možemo osjetiti i razmišljati o nečemu što inače smatramo neprihvatljivim. Nekim ljudima javljaju se perverzne ili homoseksualne misli. To sasvim sigurno ne znači da ćete poludjeti, da ćete postati homoseksualac ili biseksualac. To jednostavno mozak propituje vaša sržna uvjerenja o sebi. ne obraćajte pažnju na ove misli, kao i većina neobičnih simptoma kod anksioznosti, i one će proći. Imao sam mnogo takvih misli u apstinencijskoj krizi i dok sam se oporavljao od anksioznosti. U početku su me jako uznemirivale, ali kad sam shvatio proces koji ih proizvodi, naučio sam ignorirati ih. I nestale su. BOL U LICU ILI VILICI SLIČNA ZUBOBOLJI Većinu ovih simptoma izaziva napetost, ne samo u licu, vrati i ramenima koja se onda javlja kao bol u vilici i zubima, već i napetost u vilici samoj. Anksiozni ljudi često znaju čvrsto stisnuti ili škripati zubima kad spavaju, a i kad su budni. Ova napetost može izazvati jake neuralgije i bol u vilici, licu i zubima. Najbolje i bilo da je uklonite smanjenjem napetosti, ali ako je više ne možete podnijeti, pomoći će i tableta protiv bolova. DEREALIZACIJA I DEPERSONALIZACIJA Ovi simptomi pogađaju način na koji doživljavate sebe. Derealizacija je osjećaj da se vi sami i sve oko vas nestvarni, poput sna, kao da sve vidite kroz maglu ili nekakav filtar. Ove sam simptome iskusio nekoliko puta u mojoj bolesti, i bili su vrlo uznemirijući. Depersonalizacije je osjećaj kao da ste izvan tijela i da ga gledate iz drugog ugla. I ovo sam doživio puno puta. Preplašilo me je ali i zainteresiralo. Primijećeno je da u paničnim napadima ljudi doživljavaju i depersonalizaciju i derealizaciju. Neki najprije dožive depersonalizaciju koja onda izazove paniku i derealizaciju. Nije važno da razumijete fiziologiju ljudskog tijela, važno je da zapamtite da se svaki simptom koji osjećate može objasniti. Ne mozgajte nad onim što osjećate, prometnite se u nekoga korisnijeg, učinite nešto konstruktivno, vježbajte, učite nove vještine i bježite iz tjelesnih zamki u kojima ste se našli zarobljeni. Bit će vam bolje, potrebno je samo vremena i truda.