Filozofski fakultet
|
|  Yüklə 1.11 Mb.
|
95. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Koraljke Golub pod naslovom Predmetno pretraživanje u knjižničnim katalozima s web-sučeljem1. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, red. prof. (Pedagoški fakultet u Osijeku)2. dr. sc. Daniela Živković, doc.3. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.96. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Maje Starčević pod naslovom »Hamlet« u Hrvatskoj: studija prevođenja 1. dr.sc. Boris Senker, red.prof. 2. dr.sc. Zoran Kravar, red.prof. 3. dr.sc. Vanja Matković, doc.
1. dr.sc. Božena Vranješ-Šoljan, izv.prof. 2. dr.sc. Ljubo Antić, izv. prof. 3. dr.sc. Filip Potrebica, red.prof. 4.dr.sc. Mira Kolar, red.prof. (rezervni član).
1. dr.sc. Tomislav Raukar, red.prof. 2. dr.sc. Zdenka Janeković Roemer, docent 3. dr.sc. Pejo Čošković (Leksikografski zavod, Zagreb). 99. Imenovanje stručnog povjerenstva za obranu magistarskog rada Mirne Kostović pod naslovom Kognitivni ishod i strukturna obilježja mozga djece adolescentske dobi s perinatalnim oštećenjem mozga. 1. dr. sc. Meri Tadinac-Babić, izv. prof. 2. dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof. 3. dr. sc. Vlatka Mejaški-Bošnjak, izv. prof. (Medicinski fakultet u Zagrebu). I. PRIJEDLOZI ZA RASPIS NATJEČAJA I IMENOVANJE STRUČNIH POVJERENSTAVA 100. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovljem grana anglistika na Katedri za engleski jezik Odsjeka za anglistiku 1. dr. sc. Dora Maček, red. prof. 2. dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof. u miru 3. dr. sc. Mirjana Vilke, red. prof. u miru.
1.dr. sc. Vladimir Ivir, red. prof. 2. dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof. 3. dr. sc. Mirjana Vilke, red. prof. u miru. 102. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora iz područja humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti na Katedri za englesku književnost u Odsjeku za anglistiku. 1. dr. sc. Janja Ciglar Žanić, red. prof. 2. dr. sc. Sonja Bašić, red. prof. u miru 3. dr.sc. Borislav Knežević, docent. 103. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika na Katedri za engleski jezik u Odsjeku za anglistiku 1. mr. sc. Lovorka Zergollern Miletić, viši lektor 2. mr. sc. Nataša Pavlović, viši lektor 3. mr. sc. Vesna Beli, viši lektor. 104. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana fonetika, na Katedri za estetsku fonetiku i ortoepiju hrvatskog jezika u Odsjeku za fonetiku 1. dr.sc. Ivo Škarić, red.prof. 2. dr.sc. Damir Horga, red.prof. 3. dr.sc. Krunoslav Pranjić, professor emeritus. 105. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika, na Katedri za njemački jezik Odsjeka za germanistiku. 1. dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, red. prof. 2. dr.sc. Dora Maček, red. prof. 3. dr. sc. Velimir Petrović, red. prof. Pedagoški fakultet u Osijeku. 106. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno- nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana muzeologija, na Katedri za muzeologiju u Odsjeku za informacijske znanosti 1. dr. sc. Tomislav Šola, red. prof. 2. dr. sc. Miroslav Tuđman, red. prof. 3. dr.sc. Aleksandar Stipčević (u miru). 107. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno- nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana informatologija, na Katedri za opću informatologiju u Odsjeku za informacijske znanosti 1. dr. sc. Tomislav Šola, red. prof. 2. dr. sc. Boris Aurer, professor emeritus (Fakultet organizacije i informatike, Varaždin) 3. dr. sc. Alfred Žepić, red. prof. ( Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu ). 108. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana klasična filologija na Katedri za grčki jezik i književnost u Odsjeku za klasičnu filologiju 1. dr.sc. Milivoj Sironić, professor emeritus 2. dr.sc. Darko Novaković, red.prof. 3. dr.sc. Vladimir Vratović, red.prof. u miru. 109. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana opća povijest književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost. 1. dr.sc. Zoran Kravar, red.prof. 2. dr.sc. Dean Duda, docent 3. dr.sc. Lada Čale-Feldman, viši znan. savjet. na Institutu za etnologiju i folkloristiku. 110. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje višeg lektora za znastveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, u Croaticumu – hrvatski za strance, Pripremnoj godini studija. 1. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof. 2. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof. 3. dr. sc. Marija Znika, znanst. surad. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje). 111. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje na Katedri za hrvatski standardni jezik u Odsjeku za kroatistiku 1.dr. sc. Marko Samardžija, red. prof. 2. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof. 3. akademik Petar Šimunović (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje). 112. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje lektora/lektorice ili višeg lektora/više lektorice za predmet Jezične vježbe pri Katedri za hrvatski standardni jezik u Odsjeku za kroatistiku.
113. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za stilistiku hrvatskoga jezika u Odsjeku za kroatistiku 1. dr. sc. Krunoslav Pranjić, red. prof. u miru 2. dr. sc. Cvjetko Milanja, red. prof. 3. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.
1.dr.sc. Vlatko Previšić, red. prof. 2. dr.sc. Nikša Nikola Šoljan, red.prof. 3. dr.sc. Marko Palekčić, red.prof. (Filozofski fakultet Zadar). 115. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest na Katedri za hrvatsku povijest, za predmet Hrvatska povijest u srednjem vijeku II, Odsjeka za povijest 1. dr.sc. Nikša Stančić, red.prof. 2. dr.sc. Filip Potrebica, red.prof. 3. dr.sc. Franjo Šanjek, red.prof. (Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu). 116. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest, na Katedri za hrvatsku povijest, za predmet Hrvatska povijest u 19. stoljeću, Odsjeka za povijest 1. dr.sc. Tomislav Raukar, red.prof. 1. dr.sc. Mira Kolar, red.prof. 3. dr.sc. Stijepo Obad, red.prof. (Filozofski fakultet u Zadru). 117. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća povijest, na Katedri za staru povijest, za predmet Povijest Starog Istoka, Povijest Grčke i Rima, Stara povijest hrvatskih zemalja, Odsjeka za povijest 1. dr.sc. Tomislav Raukar, red.prof. 2. dr.sc. Nikša Stančić, red.prof. 3. dr.sc. Nenad Cambi, red.prof. (Filozofski fakultet u Zadru). 118. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija za predmete Umjetnost renesanse i Osnove arhitketure na Odsjeka za povijest umjetnosti. 1.dr. sc. Vladimir Marković, red. prof. 2.dr. sc. Igor Fisković, red. prof. 3.dr. sc. Ivo Babić, red. prof. Umjetničke akademije u Splitu. 119. Raspis natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, na Katedri za psihologiju rada i ergonomiju u Odsjeku za psihologiju 1. dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof. 2. dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, red. prof. 3. dr. sc. Edvard Konrad, red. prof. (Filozofski fakultetu u Ljubljani). 120. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za francuski jezik u Odsjeku za romanistiku 1. dr.sc. Vojmir Vinja, red.prof. u miru 2. dr.sc. Nenad Ivić, red. prof. 3. dr.sc. Vladimir Ivir, red.prof. 121. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana slavistika, na Katedri za ruski jezik na Odsjeku za slavenske jezike i kjniževnosti. 1. dr. sc. Dubravka Sesar, izv. prof. 2. dr. sc. Josip Užarević, red. prof. 3. akademik Antica Menac. 122. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana slavistika na Katedri za ruski jezik na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. 1. dr. sc. Željka Fink-Arsovski, izv. prof. 2. dr. sc. Natalija Vidmarović, doc. 3. akademik Antica Menac. 123. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje znanost o književnosti, na Katedri za talijansku književnost u Odsjeku za talijanistiku 1.dr. sc. Sanja Roić, red. prof. 2.dr. sc. Vera Glavinić, red. prof. Filozofski fakultet u Puli 3.dr. sc. Smiljka Malinar, red. prof. 124. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, u Centru za strane jezike 1. mr. sc. Marija Marušić, viši lektor 2. dr. sc. Alka Krvavac, viši predavač 3. mr. sc. Katarina Ivić Doolan, viši predavač (Ekonomski fakultet Zagreb). 125. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje etnologija, na Katedri za opću etnologiju u Odsjeku za etnologiju 1. dr. sc. Ivan Lozica, znanstv. savjetnik (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu) 2. dr. sc. Božidar Jezernik, red. prof. (Filozofski fakultet u Ljubljani) 3. dr. sc. Stipe Botica, red. prof. 126. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana teorija književnosti, na Katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti u Odsjeku za komparativnu književnost 1. dr.sc. Pavao Pavličić, red.prof. 2. dr.sc. Mirko Tomasović, red.prof. u miru 3. dr.sc. Zoran Kravar, red.prof. 127. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana filmologija, na Katedri za teatrologiju i filmologiju u Odsjeku za komparativnu književnost 1. dr.sc. Boris Senker, red.prof. 2. dr.sc. Hrvoje Turković, izv.prof., Akademija dramskih umjetnosti, Zagreb 3. dr.sc. Pavao Pavličić, red.prof. 128. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmete Sociologija sela, Demografija i Sociologija prava, na Katedri za posebne sociologije u Odsjeku za sociologiju 1. dr. sc. Ognjen Čaldarović, red. prof. 2. dr. sc. Ivan Cifrić, red. prof. 3. dr. sc. Srđan Vrcan, prof. emeritus (Pravni fakultet u Splitu) J. NASTAVNI I OSTALI PREDMETI 129. Prijedlog Odsjeka za anglistiku za produženje ugovora sa švedskom lektoricom Shanti Wittmar, za ak.god. 2003/4. 130. Molba studenata III. godine kroatistike da im se odgodi usmeni dio ispita iz Starije hrvatske književnosti, da im uvjet za upis u VII. semestar bude samo položeni pismeni dio ispita iz Starije hrvatske književnosti. Odsjek za kroatistiku podržao je molbu studenata s napomenom da usmeni ispit moraju položiti prije ispita iz Novije hrvatske književnosti. str. 182 131. Prijedlog Odsjeka za povijest da studentima III godine studija (jednopredmetnim i dvopredmetnim) predmet Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u 19. stoljeću nije uvjet za upis u IV. godinu. Pročelnici odsjeka i predstojnici katedri 132. Prijedlog Odsjeka za povijest da se za predstojnike katedri za akademsku godinu 2003/2004., i 2004/2005. imenuju: - dr.sc. Damir Agičić, docent, Katedra za svjetsku povijest novog vijeka - dr.sc. Mirjana Matijević Sokol, docent, Katedra za pomoćne povijesne znanosti i metodiku nastave povijesti - dr.sc. Borislav Grgin, docent, Katedra za svjetsku povijest srednjeg vijeka. 132.1. Prijedlog Odsjeka za orijentalne studije i hungarologiju da se prof. dr. sc. Mislav Ježić imenuje za zamjenika pročelnika, umjesto dr. sc. Milke Jauk-Pinhak. Gostovanja 133. Molba Odsjeka za povijest za odobrenje gostovanja prof.dr.sc. Daga Strpića i dr.sc. Dragutina Lalovića za održavanje predavanja u ljetnom semestru akadem. god. 2002/2003. u Zavodu za hrvatsku povijest. Održavanje nastave na visokim učilištima 134. Molba dr. sc. Dore Maček, red. prof. za odobrenje održavanja nastave iz predmeta Povijest engleskog jezika na Filozofskome fakultetu u Zadru (ukupno 24 sata semestralno). Vanjski suradnici 135. Molba Odsjeka za anglistiku za angažiranje vanjskih suradnika: a)
b)
Sudjelovanje u nastavi i održavanje nastave 136. Obavijest Odsjeka za anglistiku da će mlađi asistenti sudjelovati u izvođenju nastave u akad. god. 2002/2003.:
137. Molba Odsjeka za anglistiku da se mr. sc. Veri Andrassy odobri održavanje nastave iz predmeta Kultura i civilizacija Velike Britanije. 138. Obavijest Odsjeka za povijest da će mr. sc. Ivica Šute, asistent sudjelovati u nastavi, 2 sata u akademskoj godini 2003/04. (seminar, izborni kolegij). 139. Molba Odsjeka za povijest da se dr. sc. Mariu Strechi, docentu odobri održavanje nastave iz predmeta Uvod u povijesne znanosti, u akademskoj godini 2003/2004. K. DOPUSTI I SLOBODNE STUDIJSKE GODINE 140. Molba mr. sc. Hrvoja Potrebice, asistenta za odobrenje plaćenog dopusta od 8. do 29. svibnja 2003. godine, radi arheoloških istraživanja na lokalitetu Gradci u svrhu terenske nastave studenata arheologije. 141. Molba dr. sc. Davora Dukića, doc. za odobrenje plaćenog dopusta od 13. svibnja do 13. lipnja 2003., radi korištenja stipendije CEEPUS-a, na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Ljubljani. 142. Molba dr.sc. Nade Grujić, red. prof. za odobrenje plaćenog dopusta od 9. do 16. lipnja 2003. radi izlaganja na simpoziju o renesansnoj arhitekturi na Sveučilištu Pariz IV, U.M.R. André Chastel, Inventaire général. 143. Molba dr. sc. Nede Pintarić, izv. prof. za odobrenje plaćenog dopusta od 13. svibnja do 20. svibnja 2003. radi odlaska u Litvu na međunarodnu konferenciju, gdje će se održati referat pod naslovom «Kruh u hrvatskoj, poljskoj i ruskoj frazematici.» 144. Molba dr.sc. Milana Mesića, red. prof. za odobrenje korištenja slobodne studijske godine u ljetnom semestru školske godine 2003/2004 te u zimskom semestru 2004/2005. str. 183 ______________ 145. Prijedlog Odsjeka za povijest umjetnosti o promjeni čl. 6. stavak 12. Pravilnika o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom i srednjem školstvu. str. 184
str. 185
148. Razno i postavljanje pitanja Upravi fakulteta. Dekan Prof. dr. sc. Neven Budak, v.r. PRILOZI REPUBLIKA HRVATSKA Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Ul. Ivana Lučića 3, Zagreb Imenovani od Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta na sjednici od 16. travnja 2002. godine u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, na Katedri za estetiku u Odsjeku za filozofiju, slobodni smo na temelju uvida u dokumentaciju , podnijeti sljedeće I Z V J E Š Ć E Na natječaj objavljen u Vjesniku 26. rujna 2002. godine prijavila se prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič, dosadašnji redoviti profesor za predmet Estetika na Katedri za estetiku u Odsjeku za filozofiju. Biografski podaci Dr. sc. Nadežda Čačinovič rođena je 1. travnja 1947. godine u Budimpešti. Školovala se u Zürichu, Bernu, Beogradu, Murskoj Soboti i Ljubljani, gdje je i maturirala. Studirala je filozofiju, komparativnu književnost, povijest umjetnosti i lingvistiku u Ljubljani, Bonnu i Frankfurtu. Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost. Od 1972. živi u Zagrebu, radeći najprije kao publicist i prevoditelj, a od 1976. kao asistent na Katedri za estetiku u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. 1985. godine obranila je na Sveučilištu u Zagrebu doktorsku disertaciju (Estetika njemačke romantike), nakon čega je iste godine izabrana za docenta. 1990. godine izabrana je za izvanrednog , a 1998. za redovitog profesora na istome Fakultetu. Hrvatska je državljanka. Slobodnu studijsku godinu 1990/91. provela je kao stipendijat DAAD-a u Berlinu. 1994. boravi nekoliko tjedana u Parizu kao stipendijat francuske vlade. Od 1992. predstavlja Hrvatsku u izvršnom odboru International Association for Aesthetics. Od 1995. do 1999. redovito gostuje kao profesor na Jan van Eyck Postgraduate Centre u Maastrichtu. 1995. sudjeluje u osnivanju te od tada predaje i u Centru za ženske studije (Zagreb). Predavala je na Sveučilištu Kopenhagen, na New York University, na Univerzi u Ljubljani, na Univerzitetu u Sarajevu, na Hochschule für Musik und darstellende Kunst/Graz, na Central European University/Budimpešta. Godinu 2000. provodi kao Visiting Fellow na Sveučilištu Yale, New Haven. Sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te u radu IUC-a u Dubrovniku. Referatima je sudjelovala na nizu međunarodnih simpozija i kongresa. Vodila je magistarske i doktorske radove te projekte «Estetika» (1984-89) i sada «Umjetnost u sustavu kulture». Član je Hrvatskog filozofskog društva. Član je uredništva časopisa «Issues in Contemporary Culture and Aesthetics», u izdanju Jan van Eyck Akademie Maastricht. Bila je član redakcije časopisa «Filozofska istraživanja» i član redakcije časopisa «Kulturni radnik». Predaje na engleskom, njemačkom i slovenskom, a prevodi i s francuskog, španjolskog i ruskog. Znanstvena djelatnost Dr. sc. Nadežda Čačinovič objavila je ukupno sedam (7) knjiga. Od toga pet (5) do izbora u sadašnje izvanje redovitog profesora: Subjekt kritičke teorije, Zagreb 1980; Pisanje i mišljenje, Zagreb 1981; Estetika njemačke romantike (disertacija), Zagreb 1987; Estetika, Zagreb 1988; Ogled o pismenosti, Zagreb 1994, te dvije (2) nakon izbora: U ženskom ključu, Zagreb 2000, i, Doba slika u teoriji mediologije, Zagreb 2001. Objavila je, nadalje, 22 znanstvena rada na hrvatskom jeziku ( dva nakon izbora ) i 23 znanstvena rada na stranim jezicima ( sedam nakon izbora ). Vodila je projekt «Estetika» ( 1984-89 ) a sada vodi po ugovoru s Ministarstvom znanosti i tehnologije RH znanstveni projekt «Umjetnost u sustavu kulture». Ovdje ćemo prikazati knjige i samo nekoliko znanstvenih radova objavljenih nakon izbora u zvanje redovitog profesora, budući da već i to nadmašuje minimalne uvjete ( jedan znanstveni rad u časopisu s međunarodnom recenzijom! ) za ponovni izbor. Knjige U ženskom ključu ( ogledi u teoriji kulture ), Centar za ženske studije, Zagreb 2000, 180 str. U ovoj knjizi sabrani su ogledi s područja filozofije kulture, sa zajedničkom temom: socijalne konstrukcije «rodnog identiteta». Istražuje se muško/ženska asimetrija sudjelovanja u «kulturama» i uzroci ove asimetrije. Ugođaj knjige izražava adekvatno već uvodna rečenica: «Počinjem s vjerojatno najpoznatijom rečenicom feminizma općenito, rečenicom iz Drugog spola Simone da Beauvoir: 'Ženama se ne rađamo, ženama postajemo' ili, u pojmovima naše teme: ženskost je socijalna konstrukcija». Knjiga ima četiri dijela, prethode Uvod i Izdavačka povijest tekstova, a slijede Završna napomena i Literatura. U prvome dijelu pokušava se raščistiti teorijski horizont kroz probleme: kakva je sudbina ženstvenosti s obzirom na emancipaciju, identitet-priznavanje-prepoznavanje, anhedonija ili strah od užitka, civiliziranje tijela, postoji li ženska poetika/estetika, i, ženske kulturne inicijative. Drugi i treći dio je svojevrsna konkretizacija prethodnih tema-problema: ženski glas ili o japanskim spisateljicama, identitet i fikcija ili o pisanju pisama, dvostruka emancipacija Rahel Varnhagen, te preko susreta s J.St. Millom, H. Arendt, Simone de Beauvoir, L. Irigaray, L. Butler i Radom Iveković, sve do pornografije i abortusa. Četvrti dio donosi napomene uz «čitanje klasika» (gospođa de La Fayette, J. Austen, Emily i Charlotte Brontë, Stendhal, G. Eliot, Tolstoj, Flaubert, W.M. Thackerey, H. James) «u ženskom ključu». U Završnoj napomeni autorica kaže: «Smatram se feministkinjom i kada pišem o filozofiji i estetičkim problemima, ali nisam uvijek zaokupljena činjenicom kako su žene zbog svojeg spola bile izložene sustavnoj društvenoj nepravdi i kako se to još uvijek događa. Ovdje skupljeni tekstovi polaze od rodne određenosti neke pojave, teorije, djela. Skupljeni su kao primjeri tema koje se mogu, dapače, moraju, čitati u ženskom ključu. Patchwork, sastavljanje krpica, već je dugo feministička metafora za ženski posao. Htjela sam sačiniti knjigu u kojoj bi se nalazilo raznih stvari za – različite čitateljice.» Doba slika u teoriji mediologije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2001, 74 str. Knjiga predstavlja pokušaj iznalaženja «teorijskog okvira» za raspravu o onome što se u svakodnevnom životu «poimenuje» kao «uloga medija», «razdoblje slika», «informatička revolucija». Predmet mediologijskog pristupa ( pri čemu se taj «neologizam» čuje iz «mediji» i «ideologija» ) su tzv. prijenosnici, raznositelji informacija i materijalna podloga posredovanja kulture (uzete kao «činjenice») općenito. Taj novi rječnik nadovezuje na raspravu o temama kao što su priroda pamćenja i sjećanja, kulturna uvjetovanost «naših» spoznaja, granice tehnološkog determinizma itd. Knjiga je raščlanjena ovako: Uvod; Primijenjena mediologija: doba slike; Mediologija i vizualna kultura; Mediologija i postmoderna; Dodatak; Ključni pojmovi; Literatura. Znanstveni radovi Učinci sekundarne oralnosti, u: Mediji i rat, Biblioteka mediji, Beograd 1999, str. 311-321. Namjera je ovog teksta, kaže autorica, «da uz sve ograde», tj. ne u metodskoj redukciji na mediologiju, «i kontekstualizaciju», uzimajući u obzir kulturološku, estetsku, politološku, sociološku, psihološku i historijsku razinu bitka, «i mimo empirijski provjerljivih zaključaka, upozori na okolnost koja je možda uzrokom posebne djelotvornosti pa onda i štetnosti televizije i radija», prije svega u nekadašnjim socijalističkim državama. Provedena analiza pokazuje: u post-socijalističkim zemljama danas umjesto složenih manevara i strategija kombiniranja službene, potrošačke i disidentske kulture prevladavaju potrošna dobra «uglavnom uvozne naravi i isto tako ( iako nepriznata ) potrošna dobra domaće proizvodnje u nacionalističke i druge novoideologijske svrhe». Kroz dijalog sa suvremenim autorima ( Habermas, Bell, Arendt, Assman, Horowitz, Ong, Rorty, Geertz, Fussel, McLuhan, Mauss )autorica dolazi do zaključka: «Odgovornost medija u nekoj konfliktnoj političkoj situaciji morat će se, naravno, ponajprije tražiti sadržajnom analizom stereotipa, stvaranja slike neprijatelja, nametanja specifičnog rječnika, monopoliziranja informacija itd. Učinak takvoga postupanja ipak ovisi i o 'poruci' koju predstavlja sam medij, o kontekstu u koji ulazi, tipovima pismenosti koje zatiče, tipovima izgradnje osobnog identiteta. Ideje, slike, tehnologije transformiraju se u novom kontekstu». Pričam ti priču, u: Ispričati priču, izd. Muzeja suvremene umjetnosti, Zagreb 2001, str. 15-22. Ovaj rad predstavlja pokušaj analize narativne dimenzije, njenog potiskivanja ali i ponovnog pojavljivanja u umjetnosti dvadesetog stoljeća «Moderna», u najširem smislu, bila je, po autorici, iskustvo toga da «neko umjetničko djelo može biti lijepo a da ne govori istinu i ne zastupa dobro. Ljepota, istina i dobro ne pojavljuju se u neraskidivoj cjelini, a ljudski se rod mora snaći u fragmentaciji». Već od razdoblja «romantičke krize» u osnovi su moguće samo dvije strategije. Borbena: nadilaženje podjele, rušenje zidova, stvaranje nove cjeline. Toj je strategiji i bilo dano ime «koje premošćuje političko i umjetničko: avangarda». Druga je «u nešto tišem zahtijevanju istinske autonomije svih područja života: sistem se umjetnosti mora razviti u svojoj čistoći». Poruka je: «umjetnost vas neće nahraniti ali ne mora se opravdavati jer je u izravnoj vezi s transcendencijom, s čistim formama». A specifična se rascijepljenost moderne može opisati i «jezikom vizualnosti», kaže autorica, «kao kolebanje između pouzdanog pogleda subjekta pasivne percepcije i aktivne konstrukcije viđenoga, proizvedenoga svijeta. Subjekti se potvrđuju aktivnošću ali i ispostavljaju relativnosti, žele čvrsto uporište ali ne žele biti osuđeni na jedno mjesto. Avantura priče tek je počela». A System of reference, ICCA ( = the issues in contemporary culture and aesthetics ), Maastricht, 7/1998. str. 7-76. U horizontu pitanja kako učiti, poučavati «filozofiju» ( na kao «sistem», nego kao dijalog različitih i stalno se mijenjajućih viđenja «zbilje» ) i «estetiku» ( sa sviješću o nemogućnosti «jedne», jedine estetike i o pluralizmu u samome pojmu umjetnosti ), a na tragu «kritičke teorije» ( suprotstavljene «tradicionalnoj», «hladnoj/smirenoj, kontemplativnoj, fundamentalističkoj i transcendirajućoj» «teoriji» kao «filozofiji» ), autorica tu brani nužnost «sustava referencije» i, ujedno, «osobni način» ( the personal mode, the personal touch of a particular identity ) u tome sustavu. Polemički, ovdje se analizira zapravo «patologija teorijskog pristupa» koji odustajući od sustavnosti izdvaja pojedine «filozofske uvide» iz konteksta. Motiv je rada «opravdanje/opravdavanje izvođenja nastave» ( the legitimization of the practice of teaching ) filozofije i estetike. Found in Translation, ICCA, Maastricht, 12/2001, str. 137-141. Tekst je raščlanjen u tri dijela ( i zapravo je fragment planiranog većeg manuskripta ): What is lost/what is found; Defensive strategies (I): the Balkans; Defensive strategies (II): a woman's voice? The case of Japanese writing. U tekstu se analiziraju uvjeti mogućnosti komuniciranja između vremenski i prostorno udaljenih kultura. Multikulturalnost se tu ne uzima kao «program», nego kao «činjenica». Erkenntnis und Erlebnis, Claude Levi-Strauss und Maurice Merleau-Ponty: Eine Bemerkung und einiges dazu, u: Festschrift Heinz Paetzold, izd. R. Behrens/R. Peplow, Hamburg 2002, str. 2-12. Rasprava pokušava , polazeći od jedne primjedbe Levi-Straussa, u kojoj kritizira fenomenologijski postav ( jer ovaj polazi od kontinuiteta življenoga i zbiljskoga ), suprotstaviti teoriju umjetnosti Levi-Staussa i Merleau-Pontyja, i to na tlu danas aktualne problematike. Argumentacija bi da s jedne strane naglasi neposrednu relevantnost umjetničkih djela a s druge strane da pokaže kako se teorije mogu izgraditi samo na jasnoj diferencijaciji između spoznatoga i doživljenoga. Ocjenjujući disertaciju Nadežde Čačinovič komisija je istaknula: kandidatkinja je pokazala veoma dobro poznavanje tekstova i literature, dala je analitički i kritički prikaz, potvrdila svoju znanstvenu spremu za filozofijsko istraživanje i interpretaciju. Sve ove kvalitete potencirano, naime produbljene vlastitim teoretskim iskustvom, dolaze do izražaja u svim kasnijim radovima kandidatkinje. Dr. sc. Nadežda Čačinovič danas je izgrađeni teoretik, koji teoriju shvaća ponajprije kao «osobno viđenje», no viđenje koje svoju konsistenciju zadobiva sustavom referencije, tj. svestranim respektiranjem teoretičkog, praktičkog i poietičkog zbivanja u kontekstu onoga što se, doduše neprozirno, a ipak čudesno samorazumljivo naziva «suvremenim svijetom». Nastavna djelatnost Dr.sc. Čačinovič djeluje izuzetno uspješno kao nastavnik već gotovo trideset godina (1976. asistent, 1985. docent, 1990. izvanredni te 1998. redoviti profesor ) na Katedri za estetiku ( danas i predstojnik ) u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a kao predavač i šire, u zemlji i inozemstvu. Posebno se ističe interdisciplinarnom suradnjom. U okviru dodiplomske nastave držala je predavanja i seminare o estetici Kanta, Hegela, Nietzschea, Crocea, Hartmanna, Ingardena, o teoriji avangarde, «umjetnosti i povijesti», «umjetnosti i mitu», estetici glazbe, kazališta, teoriji tragedije, estetičkom diskursu moderne, o teoriji slike, odnosu ekspresije i imaginacije, estetičkoj terminologiji itd. Predaje na poslijediplomskom studiju filozofije Filozofskoga fakulteta, a u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku tri puta je predavala na kursu «Marksizam i filozofija» i dva puta na kursu «Ludwig Wittgenstein i filozofija kulture». U predanome radu sa studentima potaknula je na desetke uspješnih diplomskih radova. Bila je uspješni mentor pristupnika pri izradi četiri magistarska rada ( M. Mišković, S. Glavaš, M. Krivak, S. Alajbeg ) i sedam doktorskih radova ( F. Lačević, M. Mišković, I.Barjašić, M . Labus, G. Škorić, M. Priganica, L.G. Montgomery ). Predavala je i gostovala u inozemstvu. Prije izbora u sadašnje zvanje: držala je referat na XII. Međunarodnom estetičkom kongresu u Madridu (1992), predavanje na Univerzitetu u Kopenhagenu (1993), predavanje na simpoziju Jan van Eyck Akademie, Maastricht (1993), referat na konferenciji British Film Institute-a, London (1994), predavanje na simpoziju u organizaciji Hochschule für Musik und darstellende Kunst, Graz (1994), ciklus predavanja na Jan van Eyck Akademie, Maastricht (1994/95). S referatom je sudjelovala na simpoziju Slovenskog estetičkog društva (1993). Na interdisciplinarnim skupovima u organizaciji časopisa «Umjetnost i dijete» sudjelovala je s izlaganjima (1994. i 1995.). Sudjelovala je u Zagrebu na međunarodnom simpoziju Scheler-Gehlen-Cassireer (1994). Za vrijeme izbora u sadašnje zvanje održala je referat na XIII. Međunarodnom estetičkom kongresu, Lahti, Finska 1995, pod naslovom «Aesthetic Identity and Violent Acts». Nakon izbora u sadašnje zvanje bila je 1999. godine u dva navrata «external examiner» za doktorate na University Oxford (Ionna Kopsiafti, «Cassirer on Art», Justin Burke, «Hegel's Aesthetics and the End of Art»). 1998. godine održala je na Jan van Eyck Postgraduate Centre, Maastricht, ciklus predavanja «The Priviledged Senses», a 1999. ciklus «Theories of Emotion». Godinu 2000. provela je kao Visiting Fellow na Sveučilištu Yale. Za vrijeme boravka u SAD sudjelovala je na konferencijama u Stanfordu, na NYU i na New School. Knjiga Estetika, Naprijed, Zagreb 1988, ujedno je i udžbenik koji služi u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi. Osobna kultura i široko obrazovanje, temeljito poznavanje struke, praćenje suvremenih zbivanja i vlastita teoretska istraživanja čine dr.sc. Nadeždu Čačinovič potpunoma izgrađenim nastavnikom s gotovo tridesetgodišnjim iskustvom. Stručna djelatnost Dr. sc. Nadežda Čačinovič objavila je stotinjak recenzija. Prevodila je Adorna, Horklheimeraa, Hegela, Blocha, Sartrea, Hockea, Flussera, J.L.Austina, J.St. Milla. Pisala je komentare i predgovore uz prijevode, pregledne članke i publicističke osvrte. Nakon Izbora u sadašnje zvanje objavila je predgovore uz: H. Bergson, Stvaralačka evolucija, HAZU 1999; L. Irigaray, Ja/ti/mi, Ženska infoteka, Zagreb 1999; E. Panofsky, Idea, Golden marketing, Zagreb 2002. Kratka povijest pojma ekspresije, kao stručno-pregledni rad, objavljen je u zborniku Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, ur. C. Milanja, Zagreb 2002. Zaključak, mišljenje i prijedlog povjerenstva Na temelju uvida u dokumentaciju i na osnovu svega izloženog utvrđujemo da pristupnik ispunjava uvjete iz članka 42. stavka 4. i 7. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti te da može biti po drugi put izabran u zvanje znanstvenog savjetnika (kao trajno zvanje), da ispunjava uvjete članaka 74. Zakona o visokim učilištima i članka 163. stavka 5. istoga Zakona te da može biti ponovno izabran u zvanje redovitog profesora, koje zvanje tim reizborom zadržava trajno), da ispunjava sve uvjete Rektorskog zbora visokih učilišta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, da daleko nadmašuje minimalne uvjete za (ponovni) izbor u isto zvanje. Stoga predlažemo da se dr.sc. Nadežda Čačinovič po drugi put izabere u zvanje znanstvenog savjetnika a Fakultetskome vijeću Filozofskoga fakulteta da dr.sc. Čačinovič ponovno izabere u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor. dr. sc. Branko Despot, redoviti profesor dr.sc. Hotimir Burger, redoviti profesor dr.sc. Lev Kreft, redoviti profesor, Filozofski fakultet u Ljubljani U Zagrebu, 14. veljače 2003. Nadežda Čačinovič |