Ana səhifə

Esperantski osnovni pojmovi


Yüklə 10.21 Kb.
tarix25.06.2016
ölçüsü10.21 Kb.

ESPERANTSKI OSNOVNI POJMOVI

Jezik ima 2 prednosti, zbog kojih se esperantisti uzdaju u njegovu budućnost. Prvo, neutralan je, ne pripada određenom narodu, kojemu bi donosio prednost nad ostalima. Drugo, nevjerojatno je lagan za učenje, u odnosu na engleski, njemački, francuski i slične jezike.


Esperantisti ne žele da ukinu sve postojeće jezike i da ih tobože zamijene isključivo esperantom, nego da svi postojeći jezici slobodno žive i napreduju, a da esperanto popuni prazan prostor između njih, kako bi svi ljudi na svijetu mogli komunicirati jedni s drugima, što bi, svakako, doprinijelo tome da svijet bude bolji. A dok esperanto ne postane "drugi jezik za sve narode", dotle će on omogućavati komunikaciju i izvjesnu korist barem onima koji ga već danas žele, tj. samim esperantistima, što možete postati i Vi.
Esperanto nema nikakve veze sa bilo kojim određenim narodom, političkim mišljenjem, religijom, niti načinom života. Ali dozvoljava da se njime služe svi koji to žele, pa se kaže da je "esperantist svaka osoba koja poznaje međunarodni jezik esperanto, i upotrebljava ga, bez obzira u koju svrhu". Tako imamo i grupe ili organizacije esperantista koje su se interesno povezale, kao npr. matematičare, poštare, željezničare, pisce, vegetarijance, vjerske grupe (katolici, bahaisti, evangelisti), ali i komuniste, novinare... i još stotinjak drugih.
Dakle, naučite li ovaj jezik, ne morate se odreći ničega što ste bili do tada. Možete ga čak koristiti i samo radi zabave, putovanja, dopisivanja ili upoznavanja raznih ljudi.
* * *
Izvorni simbol esperanta je zelena zvijezda s pet krakova. Zelena boja simbolizira nadu, a pet krakova pet kontinenata. U povodu 100. obljetnice esperanta, predstavljen je još jedan esperantski simbol, tj. dva mala slova "e", okrenuta jedno prema drugom, koja tvore oblik globusa. Esperantska zastava je zelene boje, a u gornjem lijevom uglu (odnosno uz koplje) je bijeli pravokutnik, na kom je smještena zelena zvijezda. Riječ "esperanto" je povezana s pojmom nade, znači "osoba koja se nada". Godina nastanka esperanta je 1887., kada je Zamenhof izdao prvi udžbenik (tzv. "Prva knjiga"). On je autor pjesme "La espero" ("Nada"), koja je uglazbljena i postala je himna esperantskog pokreta.
Lazar Ludwig Zamenhof (1859.-1917.), tvorac esperanta, veliki humanist, po zanimanju liječnik okulist, po narodnosti Židov, rođen u Bjalistoku, u današnjoj Poljskoj, a tada u Litavskim provincijama carske Rusije. Snažan motiv za stvaranjem ovoga jezika Zamenhof je dobio u najranijem djetinjstvu, osvjedočujući se svakodnevno u svom rodnom mjestu u snažnu međusobnu netrpeljivost brojnih tamošnjih naroda i vjera.

Temeljni rječnik jezika je P.I.V. (Plena ilustrita vortaro = Potpuni ilustrirani rječnik). To je rječnik esperantsko-esperantski. Značenje pojedine riječi je opisano drugim riječima na esperantu. Pokazani su i bitni primjeri upotrebe svake riječi. PIV je neophodan svakom prevoditelju i svakome tko se želi usavršiti u jeziku. Veći broj pojmova objašnjen je ilustracijama.


Tzv. "Fundamento" (osnova, temelj esperanta) je knjiga u koju je sabrana gramatika, glavnina rječnika i zbirka tekstova za čitanje. Godine 1905. esperantisti su ga prihvatili kao osnovu jezika, koju nitko ne smije dirati i mijenjati. Zato ga zovu i "nedodirljivi fundament". Moramo znati da godine 1887. esperanto nije stvoren odjednom cijeli, nego tek jedan njegov dio. To se pogotovo odnosi na rječnik. Ostatak se razvijao kroz govornu praksu, u početku pod autoritetom Zamenhofa, a kasnije i bez njega. Jezična akademija esperanta prati taj razvoj i polako proširuje službenu listu riječi i rješava ostala jezična pitanja.
"Fundamento" dakle ne ometa rast jezika, ali ne dozvoljava ni da se jezik naruši. Naime, prije njegove pojave, pa čak i nešto kasnije, bilo je autoriteta koji su vršili pritisak da se u esperantu naprave ove ili one reforme. To je smetalo širenju jezika. S vremenom su i za neke riječi iz Fundamenta nađene bolje varijante, pa su stare postale arhaizmima, ali formalno postoje i dalje, paralelno sa novima, jer je Fundament nedodirljiv. Zamenhof je zamislio da se u Fundament smiju unijeti samo jedanput za svagda one promjene koje se učine nužnima, ali i to tek onda kada esperanto bude trajno prihvaćen u cijelom svijetu.
UEA (Universala Esperanto-Asocio) je svjetski savez esperantista. Postoji od godine 1908. Svake godine organizira u drugoj zemlji Svjetski kongres esperantista (tzv. UK = Universala kongreso). Hrvatska je bila domaćin ovom kongresu 1953., a bit će i 2001. TEJO (Tutmonda Esperantista Junulara Organizo) je svjetski savez esperantske mladeži, a svake godine organizira svoj kongres IJK (Internacia Junulara Kongreso), također u raznim zemljama. Ovaj kongres bio je 1988. u Zagrebu, a 1998. u Rijeci.
Godišnjak ("Jarlibro") je veoma značajna knjižica. Izdaje ga UEA (Svjetski esperantski savez), i to svake godine sa svježim podacima. Džepnog je formata, a na svojih 300 stranica donosi vodič kroz esperantski pokret, te adresar tzv. delegata. Vodič sadrži službene podatke o svim esperantskim organizacijama i njihovim organima i službama. Delegati UEA su pojedinci koji su se dobrovoljno stavili na raspolaganje svim esperantistima koji im se pismeno obrate, ili se zateknu u njihovom kraju. Oni daju bilo opće usluge, bilo usluge iz svoje struke. Jasno je da zahtjevi upućeni njima moraju biti razumni, tj. ne preteški i ne preskupi za njih. U "Jarlibru" su izlistani svi delegati, poredani po zemljama i gradovima.


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət