Ana səhifə

April-juni -2011, Ispit iz Rmreža Izvršiti podelu računarskih mreža u odnosu na rastojanja, načine povezivanja i logiku rada računara u mreži


Yüklə 3.43 Mb.
səhifə3/3
tarix26.06.2016
ölçüsü3.43 Mb.
1   2   3

Extensible Markup Language (XML) is a set of rules for encoding documents in machine-readable form. It is defined in the XML 1.0 Specification[4] produced by the W3C, and several other related specifications, all gratis open standards.[5]

The design goals of XML emphasize simplicity, generality, and usability over the Internet.[6] It is a textual data format with strong support via Unicode for the languages of the world. Although the design of XML focuses on documents, it is widely used for the representation of arbitrary data structures, for example in web services.

SOAP greške i HTTP greške

• HTTP kodovi 2xx – poruka je primljena i uspešno obrađena

• HTTP kodovi 3xx – redirekcija: traženi servis je premešten na drugu adresu

• HTTP kodovi 4xx – greška u zahtevu

• HTTP kodovi 5xx – greška je na strani servera, u toku obrade poruke
SOAP reprezentacija podataka

• dve mogućnosti:

SOAP encoding: mapiranje podataka iz Jave/C++/... na XML u skladu sa SOAP specifikacijom.

XML Schema: podaci koji se prenose definisani su XML šemom

šema je XML dokument koji opisuje strukturu drugih dokumenata

Šema standardi

● postoji više standarda za šema jezike

– W3C XML Schema

RELAX NG

– Schematron

XML Schema je standard koga propisuje W3C (najrašireniji, najmoćniji, najkomplikovaniji(

SOAP encoding

• podaci koji se nalaze u okviru Body elementa nastali su serijalizacijom podataka iz aplikacije u XML format u skladu sa nekom XML šemom

• SOAP ne definiše podrazumevanu šemu

• može se koristiti više različitih šema u jednoj SOAP poruci

• izbor aktivne šeme određuje se atributom encodingStyle

• jedina unapred definisana šema pripada namespace-u

http://www.w3.org/2001/12/soap-encoding

• ona sadrži sve predefinisane tipove podataka iz specifikacije



XML Schema Part 2: Datatypes

• npr: xsd:string, xsd:int, xsd:boolean, itd.

• svi podaci u telu poruke predstavljeni su kao sadržaj elementa

SOAP tipovi podataka



  • jednostavni (simple)

– atomičke vrednosti

– ne sadrži podelemente niti atribute

– primeri

int a = 10; 10

float x = 3.14159; 3.14159

String s = "abcd"; abcd


  • agregirani (compound)

– sadrži više atomičkih podataka organizovanih u neku strukturu

51.

Collaborative software ·

Online chat · Online discussion · Communication software ·

Social network service

52. Asynchronous conferencing

Email · Electronic mailing list · FidoNet · Usenet · Internet forum (Imageboard· Shoutbox · Bulletin Board System
53. Synchronous conferencing

Data conferencing · Instant messaging · Internet Relay Chat · LAN messenger · Talker · Videoconferencing · Voice chat · VoIP · Web chat · Web conferencing
54. Publishing

Blog · Wiki

55.

  1. Objasniti šta je BP i koji se program koristi za njihovu izradu u obliku tabela

BP-Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka koji se čuvaju zajedno i među kojima ima onoliko ponavljanja koliko je neophodno za njihovo optimalno korišćcenje pri višekorisničkom radu. Program Excel koristi se i za izradu BP u obliku tabela.


  1. Odrediti jedinu razliku između radne površine MS-WORD i MS-EXCEL.

Jedina razlika između prozora Excel-a i Word-a je što u Excel-u postoji linija formula, a radna površina je podeljena na redove i kolone.


3. Definisati pojam „jednoznačnost“ (adresa) osnovne jedinice radnog lista u programu čiji svaki radni list sadrži 256 kolona i 65 536 redova.
Jednoznačno definisana osnovna jedinica radnog lista u Excel-u je ćelija (CELL). Svaka ćelija je označena slovom kolone i brojem reda kojem pripada, pa se kaže da ima svoju ADRESU.
4. Napisati definiciju funkcije koristeći naziv vrednosti pomoću kojih se mogu izvoditi jednostavni i složeni računi.
Funkcije su unapred definisane formule koje izvode račune pomoću određenih vrednosti, koje se zovu argumenti, u nekom tačno zadatom redosledu ili strukturi. Pomoću funkcija se mogu izvoditi jednostavni ili složeni računi.
5. Identifikovati izvorne (engleski) i srpske nazive za sledećih sedam funkcija (M&T; F; S; D&T; DB ; L; T)

  • Matematičke i trigonometrijske (M&T) : LOG, SQRT, SIGN, ROUND

  • Finansijske (Financial): SV,

  • Statističke (Statistical) : COUNTBLACK, AVRAGE,

  • Vremenske-datum i vreme (Date &T):ime WEEAKDAY

  • Funkcije Baze podataka (DataBase): DGET,

  • Logičke (Logical): NOT, AND, OR

  • Tekstualne (Text): UPPER , EXACT


6. Označiti, u prethodnoj listi, pripadajuće vrednosti funkciji koja je obrađuje
LOG-vraća logaritam broja po navedenoj bazi; SQRT-vraća kvadratni koren vrednosti izraza; SIGN-vraća predznak izraza; ROUND-zaokružuje broj na određen broj cifara; SV-vraća buduću vrednost ulaganja; COUNTBLACK-broji prazne ćelije u zadatom rasponu; AVRAGE-vraća prosek argumenata; WEEAKDAY-pretvara serijski broj u dan u sedmici; DGET-izdvaja iz BP jedan slog koji zadovoljava navedeni kriterijum; NOT-okreće logiku argumenta, AND-vraća TRUE ako su svi elemneti TRUE; OR-vraća TRUE ako je bar jedan argument TRUE; UPPER-pretvara sadržaj u velika slova; EXACT-proverava da li su tekstualne vrednosti identične.
7. Napisati tri vrste memorije u kojima čovek čuva informacije za interakciju sa računarom
Čovek čuva Informacije u svojoj : Čulnoj memoriji, Kratkoročnoj memoriji i Dugoročnoj memoriji.
8. Definisati računar kao sistem i dopuniti podatke u tabeli koja predstavlja njegovu slojevitu strukturu
Računar je elektronski sistem za informaciono procesiranje dok je informacioni sistem kompleksna matrica hardverskih, softverskih, ljudskih, mrežnih i resursa podataka u reaktivnim, koaktivnim, proaktivnim i multimodalnim interakcijama.





Bankarski istem

Rezervacija avio karata

Web pretraživač

Kompajler

Editor

Komandni interpreter

Operativni sistem

Mašinski jezik

Mikroarhitektura

Fizički uređaji
A plikativni programi

Sistemski programi

Hardver

9. Objasniti pojmove HIPERTEKST, HIPERMEDIA, (MULTIMEDIA), HIPERLINK
Hipertekst je paradigma korisničkog interfejsa za prikazivanje dokumenata koji se u mreži „račvaju ili izvršavaju na zahtev”. Prefiks hiper označava savlađivanje inherentnih ograničenja tradicionalnog teksta.

HiperTekst je na poseban način obrađen tekst tako da sadrži isprepletane hiperveze između relevantnih reči.

Čvorna mesta od kojih se može ići u iščitavanje sledećeg pojma - hiperveze (hiperlinkovi).
HIPERMEDIA- Logičan produžetak pojma hipertekst i Osnovni princip raznovrsnih informacionih mreža, kao što je Internet . Cilj - stvaranje nelinearnog medijuma informacije ispreplitanjem grafike, audia, videa, teksta i hiperlinkova.

Informacija- multimedija , Tehnika povezivanja - hipermedija


HIPERLINK- Referenca ili navigacioni element ka drugom odeljku, drugom dokumentu ili odeljku iz drugog dokumenta . Plavom bojom obeležena hipeveza ka tekstu ili slici koja postoji, Crvenom bojom obeležena veza koju tek treba kreirati

Hiperveza-Osobina pojedinih, posebno označenih reči, slika ili delova slika u tekstovima u elektronskom obliku prikazanih na monitoru kompjutera, da predstavljaju posrednu vezu ka dodatnim informacijama.


10. Identifikovati uticaje dobrog korisničkog interfejsa na performanse učenja
Dobro projektovan interfejs softvera može imati veliki uticaj na vreme učenja, brzinu izvršavanja, stopu greške i zadovoljstvo korisnika.
11. Napisati osnovne programe iz paketa MS (Microsoft Office)


  • MS Word – program za obradu teksta,

  • MS Excel – program za aritmetička tabelarna proračunavanja,

  • MS Power Point – program za multimedijalnu prezentaciju podataka,

  • MS Outlook – program za rad sa elektronskom poštom,

  • MS Access – program za rad sa bazama podataka,

  • MS Front Page – program za izradu Web stranica.


12. Identifikovati vrste displeja na korisničkom interfejsu i principe dizajna


  • Navigacioni, -za navigaciju ili operativno upravljanje

  • Konkluzivni, -za donošenje operativnih i instant odluka

  • Instruktivni, -za učenje

  • Kontrolni , - za kontrolu parametara sistema i performansi procesa

Principi dizajna displeja su zasnovani na: Percepciji, Mentalnom modelu, Memoriji, Pažnji.
POUZDANOST-(broj otkaza u n sati rada, srednje vreme do otkaza - MTTF ili verovatnoća izvršavanja bez grešaka u određenom vremenskom intervalu).

Potrebno je uočiti razliku između greške (fault, defect, error) i otkaza (failure).



Otkaz se definiše kao odstupanje ponašanja programa od očekivanog, a nastaje zbog postajanja greške u programu. Otkaz je posledica greške i predstavlja njenu manifestaciju sa stanovišta korisnika.
Web predstavlja aplikacioni sistem i uopšte ne mora da se koristi na mreži. Iizjednačavanje ovog pojma sa Internetom, nije tačna konstatacija.

Najopštija definicija Web-a je da je to sistem koji se koristi za povezivanje hipertekst dokumenata koji funkcioniše preko Interneta. Pomoću Web pretraživača može se vršiti pregled Web strana koje mogu sadržati slike, tekst i drugu multimediju i da se obavlja navigacija pomoću hiperlinkova. Web je kreiran oko 1990 od strane Tim Bernards Lia, zaposlenog u CERN-u u Ženevi, Švajcarska.



Web je jedan od servisa Interneta, koji upravo služi za prezentaciju web stranica pomoću HTTP protokola.

HTTP (engl. HyperText Transfer Protocol) je glavna i najčešća metoda prenosa informacija na Webu. Osnovna namena ovog protokola je omogućavanje objavljivanja i prezentacije HTML dokumenata, tj. Web stranica.

HTTP je samo jedan od protokola aplikativne ravni koji postoje na Internetu. Drugi značajniji internetski protokoli na aplikacijskoj ravni su: FTP, HTTP, HTTPS, IMAP, IRC, NNTP, POP3, RTP, SIP, SMTP, SNMP, SSH, SSL, Telnet, UUCP, BitTorrent ...

Razvoj i standardizaciju HTTP protokola nadgledaju World Wide Web Consortium (W3C) i radne skupine Internet Engineering Task Force.

HTTP protokol, je request/response protokol za komunikaciju između servara i klijenta.



Web stranica (web page) je HTML dokument koji omogućava prezentaciju teksta, a dostupan je preko svoje URL (web) adrese. Na web stranici se osim teksta mogu prikazati i multimedijski elementi (resursi) kao što su slike u digitalnom formatu (jpg, jpeg, gif, png, bmp, ...), flash i shockwave animacije, zvuk i slično.




1   2   3


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət