Ana səhifə

Analiza poslovnika narodne skupštine republike srbije koen muylle stručnjak parlamentarne skupštine saveta evrope


Yüklə 244 Kb.
səhifə4/4
tarix18.07.2016
ölçüsü244 Kb.
1   2   3   4

37 Član 23b Statuta Saveta Evrope; članovi 25 i 32 poslovnika Parlamentarne skupštine. Čuveni suprotan primer je, medjutim, slučaj Francuske, pošto član 48 njenog Ustava predvidja da „dnevni red skupština sadrži, sa prioritetima i redosledom koje odredjuje izvršna vlast, raspravu o predlozima zakona koje podnosi izvršna vlast...“.

38 Vidi, izmedju ostalog, član 174, stav 2 belgijskog Ustava.

39 Prvostepeni sud, presuda od 2. X 2001, Martinez i De Gaulle protiv Evropskog parlamenta, predmet T-222/99, T-327/99 i T-329/99, ## 91 i 109.

40 Ideje francuskog filozofa Rusoa, prema kome narodni suverenitet podrazumeva da birači imaju prava da upute poslanike kako da glasaju o odredjenim pitanjima i mogu da opozovu poslanika ako se ne slažu sa načinom na koji ih zastupa u parlamentu, odavno su napuštene.

41 Vidi Evropski sud za ljudska prava, presuda od 18. II 1999, Buscarini i drugi protiv San Marina, #39; presuda od 8. VI 1999, McGuinness protiv Ujedinjenog Kraljevstva, #2 (neprihvatljivo).

42 Evropski sud za ljudska prava, presuda od 17. VI 2004, Zdanoka protiv Letonije, # 85 (u kojoj se donosi zaključak da smatrati nekoga nepodobnim jer je član Komunističke partije predstavlja kršenje člana 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima i člana 3 Prvog protokola te Konvencije).

43 Evropski sud za ljudska prava, presuda od 17. VI 2004, Zdanoka protiv Letonije, # 98 (tekst presude postoji samo na francuskom jeziku).

44 Evropski sud za ljudska prava, presuda od 11. VI 2002, Selim Sadak protiv Turske.

45 Evropski sud za ljudska prava, presuda od 23. IV 1992, Castells protiv Španije, #42; presuda od 8. VI 1999, McGuinness protiv Ujedinjenog Kraljevstva, #1 (neprihvatljivo); 27. II 2001., Jerusalem protiv Austrije, ##36 i 40; presuda od 11. VI 2002, Selim Sadak e.a. protiv Turske, #34; presuda od 17. XII 2002, A. protiv Ujedinjenog Kraljevstva, #79; presuda od 30. I 2003., Cordova protiv Italije (br. 1), #59; presuda od 30. I 2003., Cordova protiv Italije (br. 2), #60.

46 Član 33 poslovnika Parlamentarne skupštine.

47 Član 41 poslovnika Parlamentarne skupštine.

48 Član 40 poslovnika Parlamentarne skupštine.

49 Član 18 (1) poslovnika Parlamentarne skupštine.

50 Član 77, stav 2 Poslovnika Narodne skupštine Srbije. Ova odredba ne navodi minimum dana ili sati koje zahtev treba da sadrži. Ovo je dobro jer u izuzetnim okolnostima može biti potreban sastanak u veoma kratkom roku. U tom slučaju važi izuzetak od pravila o dostavljanju dnevnog reda date sednice pet dana unapred (član 77, stav 4 Poslovnika Narodne skupštine Srbije). Medjutim, zahtev da se sazove sednica odbora u kratkom roku podnet od strane jedne trećine njegovih članova bi trebalo da bude razuman i da uzme u obzir posebne okolnosti datog slučaja.

51 Pretpostavlja se da to treba da uradi predsednik odbora.

52 Možda je korisno pomenuti ovaj zahtev u članovima Poslovnika o kojima je reč. Takodje može biti korisno pomenuti kako poslanici moraju da označe svoju podršku. Da li moraju da potpišu dati predlog?

53 Ili Vlada, kada je zatražila održavanje vanrednog zasedanja. Ovo znači da je u ovom slučaju Vlada u poziciji da odredjuje dnevni red Skupštine, što je u suprotnosti sa principom nezavisnosti.

54 Član 88, stav 2 Ustava predvidja da Narodna skupština, uz podršku dvotrećinske većine, može pokrenuti proceduru opoziva predsednika. Dvotrećinska većina se stoga odnosi na odluku Skupštine da stavi opoziv predsednika na referendum. Ustav ne navodi koliko je poslanika potrebno da se podnese ovakav predlog.

55 Član 188, stav 1 Poslovnika predvidja da predlog za pokretanje opoziva predsednika Republike mora da sadrži razloge zbog kojih pokretač smatra da je predsednik prekršio Ustav.

56 Član 93 Ustava glasi:

„Vlada i svaki od njenih članova odgovaraće za svoj rad Narodnoj skupštini. Narodna skupština može izglasati nepoverenje Vladi ili jednom od njenih članova. Predlog za izglasavanje nepoverenja Vladi ili jednom od njenih članova može da podnese najmanje 20 poslanika.

Izglasavanje nepoverenja Vladi može da se održi tri dana po podnošenju predloga o izglasavanju nepoverenja.

(...)“.


57 Član 204 Poslovnika glasi:

Sednica Narodne skupštine na kojoj će se raspravljati o poverenju Vladi ili pojedinom njenom članu, održava se najranije po isteku roka od tri dana, a najkasnije 15 dana posle dana podnošenja predloga za izglasavanje nepoverenja.

Na početku sednice, predstavnik predlagača ima pravo da obrazloži predlog za pokretanje pitanja poverenja Vladi, a predsednik Vlade, odnosno njen član, ima pravo da da odgovor.

Na raspravu o pitanju poverenja Vladi ili pojedinom njenom članu primenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na trajanje načelne rasprave prilikom razmatranja predloga zakona.

Odmah po završetku rasprave o poverenju Vladi, predsednik Narodne skupštine zakazuje Dan za glasanje.

Predlog da se izglasa nepoverenje Vladi ili pojedinom njenom članu ne može se ponovo podneti u toku istog zasedanja Narodne skupštine.



58 Na sličan način, član 96.4 poslovnika Evropskog parlamenta predvidja „da će odbor zadužen za zahteve vezane za proceduru o imunitetu shodno Pravilu 7 uvek razmatrati zahteve na zatvorenoj sednici“.

59 Vidi na primer član 13.2 (predsednik će biti izabran tajnim glasanjem; medjutim ako samo jedan kandidat bude predložen Skupštini, biće proglašeno da je on ili ona izabran bez glasanja) i član 14.4 poslovnika Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (kada je reč o potpredsednicima ); član 12 poslovnika Evropskog parlamenta; predsednik, potpredsednici i kvestori biće birani tajnim glasanjem.

60 Naročito jer je očigledno da je u praksi većinom glasanje javno, dok je tajno glasanje izuzetak.

61 Mogućnost takve zajedničke rasprave se predvidja u članu 140, stav 2 Poslovnika, kada je „nekoliko predloga zakona na dnevnom redu iste sednice, a medjusobno su uslovljeni ili su rešenja u njima medjusobno povezana“.

62 Kao što je slučaj u Sjedinjenim Državama, kada je reč o vladinim predlozima zakona.

63 Kao što je slučaj u Francuskoj sa čuvenim članom 49-3 Ustava.

64 Prvostepeni sud, presuda od 2. X 2001, Martinez i De Gaulle protiv Evropskog parlamenta, predmet T-222/99, T-327/99 i T-329/99; Evropski sud pravde, odluka od 21. II 2002, Front national protiv Evropskog Parlamenta, predmet C-486/01 P-R-1.

65 Član 23, stav 2 predvidja da „poslaničku grupu čine narodni poslanici jedne političke stranke, druge političke organizacije ili grupe gradjana koja ima najmanje pet narodnih poslanika“. A contrario ona ne može da uključi poslanike neke druge političke stranke koja ima pet ili više poslanika ili političke stranke sa manje od pet poslanika.

66 Vidi kriterijume izložene, izmedju ostalog, u Ozturk protiv Nemačke, Evropski sud za ljudska prava, 21. II 1984.

67 Prvostepeni sud, T-146/04, Gorostiaga Atxalandabaso protiv Parlamenta, 22. XII 2005.

68 Prema članu 8, stav 1 Ustava, srpskohrvatski je zvanični jezik Republike.

69 Član 231, stav 2 Poslovnika.

70 Naročito u svetlu sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Podkolzina, gde se dopuštaju ograničenja koja idu i dalje od toga.

71 Zajedničke preporuke o zakonima o parlamentarnim, predsedničkim i lokalnim izborima i sprovodjenju izbora u Republici Srbiji, od strane Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR, koje je usvojila Venecijanska komisija na svom 66. plenarnom zasedanju (Venecija, 17-18. III 2006), Mišljenje 347/2005, CDL-AD (2006) 013.

72 Članovi 110 i 222 Poslovnika.

73 Slična primedba se odnosi na član 42 Poslovnika. Prema ovoj odredbi, poslanička grupa može predložiti da jedan od njenih članova bude zamenjen drugim članom u nekom odboru. Skupština o tome odlučuje na prvoj sednici koja će uslediti posle ovog predloga. Pošto članovi odbora na neki način „pripadaju“ poslaničkim grupama, Skupština treba da odbije predlog grupe o kojoj je reč samo u izuzetnim slučajevima.

74 Izgleda da zbog ovog poblema odbor još uvek nije osnovan.

75 Uporedi sa članom 123, stav 4, koji koristi reči „polovina prisutnih poslanika“.

76 Sličan problem postoji u vezi sa članom 137, stav 3 Poslovnika, koji predvidja da u slučaju neslaganja predlagača zakona sa mišljenjem predsednika u vezi sa time da li je predlog zakona uskladjen sa Poslovnikom Narodne skupštine, predlagač može da zatraži da se Skupština o tome pismeno izjasni. Iznenadjujuće je da, kada je reč o amandmanima, Zakonodavni odbor odlučuje da li su amandmani zakasneli, nepotpuni ili uvredljivi.

77 Očigledno ova odredba postoji zbog činjenice da je potreban kvorum za svaku odluku koju donese Skupština, uključujući i glasanje koje se odnosi na proceduru.

78 U okviru prve mogućnosti, ako samo 200 poslanika učestvuje u izboru predsednika ili potpresednika, dovoljna je većina od 101 glasa. U okviru druge mogućnosti, za izbor bi bilo potrebno126 glasova.

79 Vidi na primer član 13.2 poslovnika Parlamentarne skupštine.

80 Slična kritika se odnosi na izbor potpredsednika: vidi član 21, stav 2 Poslovnika.

81 Ovo je takodje slučaj i sa izborom potpredsednika: vidi član 19, stav 2 Poslovnika.

82 Iz ovog ugla gledano, činjenica da sekretar može biti opozvan je za žaljenje jer ga čini podložnim željama većine. Takodje, član 35 Poslovnika, koji predvidja mogućnost opoziva, ne reguliše proceduru opoziva.

83 Čak iako se ova sankcija u načelu jedino primenjuje pošto je poslanik već ukoren (član 108, stav 1 Poslovnika), ona se u odredjenim okolnostima (u slučaju fizičkog napada ili „drugog sličnog postupka kojim se ugrožava fizički ili moralni integritet učesnika u sednici“) primenjuje odmah (član 108, stav 2 Poslovnika), t.j. bez prethodnog upozorenja. Mada je ovo razumljivo ako neki poslanik pribegava nasilju (fizičkom napadu), druga mogućnost, a naročito pominjanje moralnog integriteta poslanika, mnogo je šira i otvara mogućnost zloupotrebe.

84 Vidi takodje član 132 Poslovnika.

85 Evropski sud za ljudska prava, 28. X 1999, Zielinski i Pradal protiv Francuske, # 57.
1   2   3   4


Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©atelim.com 2016
rəhbərliyinə müraciət